Nažalost i Crna Gora je u vrhu ove liste, pa se tako u našoj državi na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo, pokazuju podaci za prošlu godinu, kada je 83 osoba digla ruku na sebe.
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad broja suicida, i dalje se radi o visokom i, prema ocjeni stručnjaka, alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.Neke zemlje su povele ozbiljnu bitku sa problemom suicida i postigle su kakav takav uspjeh sa strategijama kao što je ograničavanje pristupa smrtonosnim sredstvima (npr. kontrola oružja ili bezbjednije pakovanje ljekova), koje mogu da smanje impulsivne radnje.
No, bitka sa sucidom je teška bitka, jer ne pokazuju svi znake upozorenja – poput povlačenja od drugih, razgovor o osjećaju zarobljenosti ili poklanjanje imovine – a čak i kada to učine, oni oko njih možda neće znati kako da reaguju.
Povodom izraženog problema suicida u Crnoj Gori i kako ljekari psihijatri pomažu svojim pacijentima sa sucidalnim mislima, razgovarali smo sa psihijatricom Brankom Purlijom, koja je objasnila stručni pristup pacijentima sa ovim problemom.
Pulija objašnjava da je suicid ( samoubistvo ) termin koji datira iz 17. vijeka i podrazumjeva sve slučajeve smrti koje su posljedica čina same žrtve, te je naglasak na prisustvu svijesti o životu i smrti, kao i sposobnost za odlučivanjem.
“Ako postoji jasan poremećaj svijesti, takav čin se smatra zadesom ,a ne samoubistvom u pravom smislu te rijeći”, objašnjava doktorka Purlija i stručno pojašnjava šta suicidalnost, kao širi pojam podrazumjeva ;
- suicidalne ideje, misli o bezvrijednosti života ,doživljaj da se život i problemi ne mogu riješiti
- suicidalne želje – razmišljanje o samoubistvu kao načinu prekida patnji
- sucidalni planovi – postoji odluka o samoizvršenju i pravi se plan izvršenja
- pokušaj samoubistva ( tentamen suicidi ) – izvršen neuspjeli pokušaj samoubistva
Doktorka Purlija kaže da je osim suicida i suicidalnosti važno uočiti parasuicidalne znake ( npr. Povreda kože nozem, žiletom, pikavcem), koja nema za cilj usmrćivanje .
ŽENE ČEŠĆE POKUŠAVAJU SAMOUBISTVO OD MUŠKARACA
Kako objašnjava parasuicid se viđa kod četiri posto svih psihijatrijskih pacijenata ( 50 posto više u odnosu na opštu populaciju ) tri puta češće kod žena uz napomenu da se mahom uočava kod bolesti zavisnosti i kod poremećaja ličnosti , a ujedno je znak i povećanog rizika od suicida .
Kako kaže, Crna Gora se nažalost nalazi visoko na listi u vezi sa stopom samoubistava.
Ona objašnjava da pri prvom životnom pokušaju suicida oko polovina preživi, te se pretpostavlja da pokušaja ima 10 do 20 puta više od suicida, dok je u adoscenciji ovaj broj cak 50 na prema jedan.
Govoreći o polnoj diversifikaciji sucidida, doktorka Purlija kaže da suicid češće realizuju osobe muškog pola, dok žene imaju više pokušaja.
Podaci govore i da u odnosu na starost, svaki drugi suicid je realizovan kod osobe starije od 60 godina,i kod svake treća osoba od 70 godina, što pokazuje veću učestalost suicida u gerijatrijskoj populaciji ( posebno među udovcima ).
Doktorka Purlija naglašava da je u populaciji 15-35 godina samoubistvo jedan od tri vodeca uzroka smrti.
SUICID I MENTALNE BOLESTI
“Od psihijatrijskih poremećaja ,sa suicidalnoscu je povezana depresija ,bolesti zavisnosti i poremećaj ličnosti”, ističe doktorka.
No, kako kaže treba istaći da te da osim psihijatrijskih postoje i somatske bolesti česce udružene sa suicidom i to uglavnom zbog loših zdravstvenih prognoza i nepodnošljivih tegoba.
ODNOS LJEKARA PREMA PACIJENTIMA SA SUCIDALNIM MISLIMA
Imenica psihijatar u prevodu znaci iscjeljitelj duše i zato je važno da osobe sa mentalnim problemima imaju prije svega laku dostupnost stručnom licu.
I sam ljekar psihijatar prilikom prijema takvih osoba, bez uputa sa brzim reagovanjem oprezno pristupa pacijentu, koristeći obazriva pitanja i empatiju.
Neka od tih pitanja, prema riječima doktorke Purlije su:
- Da li ste ikada pokušali da se ubijete ?
- Da li vam se život cini bezvrijednim ?
- Da ste razmišljali o samoubistvu ?
- Da li planirate da sebi oduzmete život ( javljaju li vam se ponekad takve namjere ) ?
- Jeste li razmišljali o načinu, mjestu ,okolnostima
- Da li ste se samopovređivali?
Prema riječima doktorke Purlije, vrlo važni su koraci u postupanju sa suicidalnim pacijentom i oni podrazumjevaju da ljekar prilazi suicidalnom pacijentu mirno, ne kritizersk, sasluša sa saosjećanjem i strpljivo.
Nakon obaveljnog intervjua psihijatar daje procjenu na osnovu koje može odlučiti da zadrži pacijenta na ambulnantom liječenju ili da sprovede parcijalnu hospitalizaciju ili realizuje dobrovoljnu ili prisilnu hospitalizaciju.
*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.
Preporučeno
*Projekat ”Suicid u Crnoj Gori”- kako ga prevenirati i kako pomoći žrtvama podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.
Video