Video
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i relevantnih psiholoških udruženja daju jasne smjernice kako novinari i javni govornici trebaju postupati:
- Izbjegavati senzacionalizam – ne isticati suicid na naslovnicama, ne koristiti šokantne naslove.
- Ne opisivati detaljno metodu – jer takve informacije mogu podstaći imitaciju kod ranjivih osoba.
- Ne romantizirati niti glorificirati osobu – posebno ako je riječ o javnoj ličnosti, jer se stvara opasna poruka da je suicid herojski ili romantičan čin.
- Kontekstualizirati problem – prikazati ga kao posljedicu kompleksnih psiholoških, socijalnih i zdravstvenih faktora.
- Uključiti informacije o pomoći – navesti kontakte kriznih centara, linija za podršku i psiholoških službi.
PROBLEM GLORIFIKACIJA SUCIDA
Psihološkinja Marković navodi, da kada se o suicidu govori u tonovima romantike, tragične veličine ili moralne čistote, javnost dobija iskrivljenu poruku.Prema njenim riječim, posebno su ranjive mlade osobe koje se mogu identifikovati s osobom o kojoj se izvještava.
“Glorifikacija često briše stvarne posljedice suicida – bol, gubitak i traumu koju preživljavaju porodica i prijatelji. Umjesto da se problem adresira kao simptom potrebe za pomoći, on se pretvara u narativ ‘posebnosti’ i ‘slavne patnje’, što može podstaći imitaciju”, kaže Marković.
SUICID KAO EPIGENEZA
Marković objašnjava da epigeneza podrazumijeva proces u kojem kombinacija genetskih predispozicija i uticaja okoline oblikuje čovjekovo ponašanje i mentalno zdravlje. Kod suicida, epigenetski faktori mogu uključivati:
- Genetsku sklonost depresiji, anksioznosti ili impulzivnosti
- Hronični stres i traumatska iskustva u djetinjstvu
- Socijalne i kulturne poruke o vrijednosti života
“Mediji svojim izvještavanjem postaju dio te epigeneze, jer oblikuju način na koji društvo vidi i razumije suicid. Ako je poruka destruktivna, rizik kod ranjivih grupa raste”, pojašnjava Marković.
WERTHEROV EFEKAT
Wertherov efekt označava fenomen masovnog imitiranja suicida nakon što se u javnosti detaljno izvještava o jednom slučaju. Naziv potiče iz 18. vijeka, kada je Goetheov roman “Patnje mladog Werthera” inspirisao talas samoubistava među mladima.
“Danas isti mehanizam vidimo nakon medijske pokrivenosti smrti javnih ličnosti – povećan broj suicida kod osoba koje se identifikuju s njima. Upravo zbog Wertherovog efekta, mediji imaju zakonsku i moralnu obavezu da izvještavaju bez opisa metoda i bez glorifikacije”, ističe Marković.
ZNAČAJ MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJE
Prema riječima psihološkinje, pravilno izvještavanje o suicidu nije samo novinarski standard, to je javnozdravstvena mjera. Svaki članak, prilog ili objava trebaju biti prilika da se:
- Razbije stigma oko traženja psihološke pomoći
- Ponudi informacija o dostupnim resursima
- Podigne svijest da suicid nije “rješenje” nego signal da je osobi potrebna podrška
“Prevencija počinje razumijevanjem da mentalno zdravlje nije luksuz, već osnovni preduslov za ljudsko dostojanstvo. A mediji, umjesto da zatvaraju priču tragičnim završetkom, mogu otvoriti vrata oporavku, pružajući informacije, empatiju i realnu nadu”, zaključuje Marković.
*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.
Preporučeno
*Projekat ”Suicid u Crnoj Gori”- kako ga prevenirati i kako pomoći žrtvama podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.
