”O broju useljenih osoba iz Crne Gore, kroz tako dug period, nijedna država prijema ne vodi evidenciju. Neke države, na osnovu redovnog popisa stanovništva, imaju podatak koliko državljana Crne Gore boravi u toj državi. U takozvanoj staroj dijaspori živi još toliko potomaka naših ljudi koji su prije više vjekova odselili iz Crne Gore, a koji nijesu ni svjesni svog porijekla. Naših iseljenika ima svuda u svijetu. Iako Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima sarađuje uglavnom sa predstavnicima udruženja iz tridesetak svjetskih država, naših iseljenika ima i u gotovo svim ostalim državama svijeta. Ipak, postoji veliki broj onih koji nijesu organizovani putem udruženja, tj. organizacija dijaspore”, rečeno je Pobjedi iz Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
Najviše predstavnika crnogorske dijaspore, kako dodaju iz Uprave, živi u državama bivše Jugoslavije, a ima ih i u Turskoj, na oba američka kontinenta, u Zapadnoj Evropi, Australiji i na Novom Zelandu.
Ukoliko izuzmemo Južnoafričku Republiku, koja je crnogorskim iseljenicima takođe bila privlačna destinacija, iz Uprave ipak napominju da najmanje predstavnika naše dijaspore ima na afričkom i azijskom kontinentu.
Povezanost crnogorske dijaspore sa maticom Crnom Gorom je višestruka, navode iz Uprave i podsjećaju da se ona, od zavičajnog nivoa, odnosno lokalnih samouprava, kreće preko privrednog, kulturnog, sportskog aspekta i partnerstva, pa sve do direktne i svakodnevne saradnje sa njima putem Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
”Uprava je glavna logistička podrška predstavnicima dijaspore i njihovim udruženjima, i kao koordinator i posrednik stara se, zajedno sa relevantnim institucijama, o svim pitanjima od značaja za dijasporu i iseljenike”, navode iz te ustanove.
U skladu sa zakonom definisanim aktivnostima, Uprava izdaje iseljeničke knjižice, sufinansira programe i projekte organizacija dijaspore, organizuje manifestaciju Dani dijaspore i iseljenika, dodjeljuje nagrade istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore, uspostavlja i održava kontakte sa njima, te podstiče na organizovanje i uzajamnu saradnju pojedinaca i organizacija u dijaspori.
Iz Uprave obećavaju da će, u skladu sa svojim nadležnostima, intenzivirati i unaprijediti sve oblike saradnje sa udruženjima dijaspore i njenim istaknutim pojedincima, te da će, imajući u vidu obostranu potrebu države Crne Gore i predstavnika dijaspore i iseljenika, realizovati sve zakonom predviđene mjere i aktivnosti.
Objašnjavaju i da će umrežavanje dijaspore i saradnja sa nadležnim institucijama biti ključno polazište buduće strategije za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
”Konkretnije mjere i aktivnosti biće ugrađene u inoviranu strategiju, kao dokument kojim će se Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima rukovoditi u naredne četiri godine i prateći akcioni plan u naredne dvije”, navode iz Uprave.
Osim svih zakonom propisanih oblika komunikacije, platformi, aktivnosti i projekata putem kojih predstavnici dijaspore imaju priliku da se čuju i daju svoj doprinos, iz Uprave ističu i da na svakodnevnom nivou komuniciraju sa pojedincima i predstavnicima udruženja dijaspore koji su zainteresovani da se aktivno uključe u rješavanje pitanja kvalitetnije saradnje i zaštite njihovih prava i interesa i u Crnoj Gori i u zemljama prijema. Đurđica ĆORIĆ
Najavljuju unapređenje Zakona o saradnji sa dijasporom i iseljenicima
Kroz jačanje kadrovskih potencijala, praćenje primjene postojećih propisa i identifikovanje problema, Uprava za saradnju sa dijasporom najavljuje da će u narednom periodu preduzeti mjere u cilju unapređenja postojećeg Zakona o saradnji sa dijasporom i iseljenicima, koji je već dva puta mijenjan.
Iz Uprave objašnjavaju da se, prema tom zakonu, dijasporom i iseljenicima smatraju crnogorski državljani i druge osobe porijeklom iz Crne Gore koje žive u inostranstvu, a koje Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku.
”Odredbama Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom i iseljenicima definisani su nosioci i uređen je način ostvarivanja i jačanja saradnje Crne Gore sa dijasporom i to kroz preduzimanje mjera i aktivnosti na planu očuvanja kulturnog i državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, jačanja obrazovne, naučne i sportske saradnje, informisanja i povezivanja, zaštite prava i položaja iseljenika, kao i unapređivanja privrednog partnerstva Crne Gore sa iseljenicima. Ove odredbe, iako deklarativnog karaktera, daju vrlo širok osnov za realizaciju brojnih aktivnosti u navedenim oblastima saradnje. Kao njihovi nosioci navedeni su organi državne uprave, institucije, ustanove, lokalna samouprava i drugi subjekti, koji i u okviru svojih redovnih nadležnosti ostvaraju ili imaju interesa za ostvarivanje saradnje sa dijasporom i iseljenicima”, zaključuju iz Uprave.
Čolović: Sistemski urediti položaj dijaspore kako bi pomogla
”Smatram da bi trebalo sistemski urediti položaj dijaspore kroz zakone države kako bi ona bila aktivniji sudionik svih procesa, posebno u ovim vremenima koja su teška za Crnu Goru”, istakla je, između ostalog, u saopštenju dostavljenom portalu Pobjede Emina Čolović, predsjednica Evropske platforme Crne Gore iz Hanovera.
Ćolović napominje da Crna Gora ima najveću dijasporu u odnosu na ukupan broj stanovnika, dijasporu koja bi trebala biti inkorporirana u sve sfere društveno-političkog života države.
”Dijaspora Crne Gore je više od obične dijaspore jer je jako vezana za svoju matičnu državu i uvijek je davala i daje doprinos njenom jačanju i pozicioniranju u zemljama u kojim dijaspora živi, jer je ona i svojevrsni ambasador Crne Gore”. obrazlaže Čolović potrebu da se sistemski obezbijedi pomoć dijaspore Crnoj Gori.
Smatra da bi Uprava za dijasporu trebalo da bude više posvećena dijaspori i za čiji bi se rukovodeći kadar konsultovala udruženja dijaspore, što do sada nije bila praksa.
Preporučeno
” Dovođeni su ljudi na čelo dijaspore koji ne uživaju ugled kod dijaspore i koji su je dijelili, umjesto što su trebali biti kohezivni faktor između dijaspore i države. Mi u dijaspori imamo sada intelektualnu elitu koja bi mogla da vodi državu, a kamoli da joj pomaže da joj bude bolje i da liči na prosperitetno društvo po ugledu na države EU, kojoj Crna Gora stremi”, kazala je nedavno Čolović.
Video