Video
Na to ukazuju iz Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima iz koje objašnjavaju da našu dijasporu čine svi oni koji su otišli i ostali da žive u inostranstvu, kao i oni čiji su preci Crnu Goru napustili u posljednjih nekoliko vjekova.
”O broju useljenih osoba iz Crne Gore, kroz tako dug period, nijedna država prijema ne vodi evidenciju. Neke države, na osnovu redovnog popisa stanovništva, imaju podatak koliko državljana Crne Gore boravi u toj državi. U takozvanoj staroj dijaspori živi još toliko potomaka naših ljudi koji su prije više vjekova odselili iz Crne Gore, a koji nijesu ni svjesni svog porijekla. Naših iseljenika ima svuda u svijetu. Iako Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima sarađuje uglavnom sa predstavnicima udruženja iz tridesetak svjetskih država, naših iseljenika ima i u gotovo svim ostalim državama svijeta. Ipak, postoji veliki broj onih koji nijesu organizovani putem udruženja, tj. organizacija dijaspore”, rečeno je Pobjedi iz Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
Najviše predstavnika crnogorske dijaspore, kako dodaju iz Uprave, živi u državama bivše Jugoslavije, a ima ih i u Turskoj, na oba američka kontinenta, u Zapadnoj Evropi, Australiji i na Novom Zelandu.
Ukoliko izuzmemo Južnoafričku Republiku, koja je crnogorskim iseljenicima takođe bila privlačna destinacija, iz Uprave ipak napominju da najmanje predstavnika naše dijaspore ima na afričkom i azijskom kontinentu.
Povezanost crnogorske dijaspore sa maticom Crnom Gorom je višestruka, navode iz Uprave i podsjećaju da se ona, od zavičajnog nivoa, odnosno lokalnih samouprava, kreće preko privrednog, kulturnog, sportskog aspekta i partnerstva, pa sve do direktne i svakodnevne saradnje sa njima putem Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
”Uprava je glavna logistička podrška predstavnicima dijaspore i njihovim udruženjima, i kao koordinator i posrednik stara se, zajedno sa relevantnim institucijama, o svim pitanjima od značaja za dijasporu i iseljenike”, navode iz te ustanove.
U skladu sa zakonom definisanim aktivnostima, Uprava izdaje iseljeničke knjižice, sufinansira programe i projekte organizacija dijaspore, organizuje manifestaciju Dani dijaspore i iseljenika, dodjeljuje nagrade istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore, uspostavlja i održava kontakte sa njima, te podstiče na organizovanje i uzajamnu saradnju pojedinaca i organizacija u dijaspori.
Iz Uprave obećavaju da će, u skladu sa svojim nadležnostima, intenzivirati i unaprijediti sve oblike saradnje sa udruženjima dijaspore i njenim istaknutim pojedincima, te da će, imajući u vidu obostranu potrebu države Crne Gore i predstavnika dijaspore i iseljenika, realizovati sve zakonom predviđene mjere i aktivnosti.
Objašnjavaju i da će umrežavanje dijaspore i saradnja sa nadležnim institucijama biti ključno polazište buduće strategije za saradnju sa dijasporom i iseljenicima.
”Konkretnije mjere i aktivnosti biće ugrađene u inoviranu strategiju, kao dokument kojim će se Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima rukovoditi u naredne četiri godine i prateći akcioni plan u naredne dvije”, navode iz Uprave.
Osim svih zakonom propisanih oblika komunikacije, platformi, aktivnosti i projekata putem kojih predstavnici dijaspore imaju priliku da se čuju i daju svoj doprinos, iz Uprave ističu i da na svakodnevnom nivou komuniciraju sa pojedincima i predstavnicima udruženja dijaspore koji su zainteresovani da se aktivno uključe u rješavanje pitanja kvalitetnije saradnje i zaštite njihovih prava i interesa i u Crnoj Gori i u zemljama prijema. Đurđica ĆORIĆ
Najavljuju unapređenje Zakona o saradnji sa dijasporom i iseljenicima
Kroz jačanje kadrovskih potencijala, praćenje primjene postojećih propisa i identifikovanje problema, Uprava za saradnju sa dijasporom najavljuje da će u narednom periodu preduzeti mjere u cilju unapređenja postojećeg Zakona o saradnji sa dijasporom i iseljenicima, koji je već dva puta mijenjan.
Iz Uprave objašnjavaju da se, prema tom zakonu, dijasporom i iseljenicima smatraju crnogorski državljani i druge osobe porijeklom iz Crne Gore koje žive u inostranstvu, a koje Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku.
”Odredbama Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom i iseljenicima definisani su nosioci i uređen je način ostvarivanja i jačanja saradnje Crne Gore sa dijasporom i to kroz preduzimanje mjera i aktivnosti na planu očuvanja kulturnog i državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, jačanja obrazovne, naučne i sportske saradnje, informisanja i povezivanja, zaštite prava i položaja iseljenika, kao i unapređivanja privrednog partnerstva Crne Gore sa iseljenicima. Ove odredbe, iako deklarativnog karaktera, daju vrlo širok osnov za realizaciju brojnih aktivnosti u navedenim oblastima saradnje. Kao njihovi nosioci navedeni su organi državne uprave, institucije, ustanove, lokalna samouprava i drugi subjekti, koji i u okviru svojih redovnih nadležnosti ostvaraju ili imaju interesa za ostvarivanje saradnje sa dijasporom i iseljenicima”, zaključuju iz Uprave.
Čolović: Sistemski urediti položaj dijaspore kako bi pomogla
”Smatram da bi trebalo sistemski urediti položaj dijaspore kroz zakone države kako bi ona bila aktivniji sudionik svih procesa, posebno u ovim vremenima koja su teška za Crnu Goru”, istakla je, između ostalog, u saopštenju dostavljenom portalu Pobjede Emina Čolović, predsjednica Evropske platforme Crne Gore iz Hanovera.
Ćolović napominje da Crna Gora ima najveću dijasporu u odnosu na ukupan broj stanovnika, dijasporu koja bi trebala biti inkorporirana u sve sfere društveno-političkog života države.
”Dijaspora Crne Gore je više od obične dijaspore jer je jako vezana za svoju matičnu državu i uvijek je davala i daje doprinos njenom jačanju i pozicioniranju u zemljama u kojim dijaspora živi, jer je ona i svojevrsni ambasador Crne Gore”. obrazlaže Čolović potrebu da se sistemski obezbijedi pomoć dijaspore Crnoj Gori.
Smatra da bi Uprava za dijasporu trebalo da bude više posvećena dijaspori i za čiji bi se rukovodeći kadar konsultovala udruženja dijaspore, što do sada nije bila praksa.
Preporučeno
” Dovođeni su ljudi na čelo dijaspore koji ne uživaju ugled kod dijaspore i koji su je dijelili, umjesto što su trebali biti kohezivni faktor između dijaspore i države. Mi u dijaspori imamo sada intelektualnu elitu koja bi mogla da vodi državu, a kamoli da joj pomaže da joj bude bolje i da liči na prosperitetno društvo po ugledu na države EU, kojoj Crna Gora stremi”, kazala je nedavno Čolović.
