Video
Ona je istakla da bi evropske integracije omogućile crnogorskim građanima u inostranstvu lakše ostvarivanje prava, uklanjanje administrativnih barijera i snažnije povezivanje sa institucijama i razvojnim procesima u Crnoj Gori.
STANDARD: Kako će članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji konkretno poboljšati položaj crnogorske dijaspore u državama članicama EU?
DERVIŠEVIĆ: Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji bi konkretno poboljšalo položaj dijaspore porijeklom iz Crne Gore u državama članicama EU tako što bi se crnogorski državljani koji žive u tim zemljama izjednačili u pravima sa ostalim građanima Evropske unije.
To bi značilo da bi imali pravo slobodnog kretanja, boravka i zapošljavanja u svim državama članicama bez potrebe za radnim dozvolama i posebnim vizama. Time bi im se omogućila veća mobilnost na tržištu rada i lakša promjena posla i države boravka.
Takođe, primjenjivala bi se pravila EU o koordinaciji socijalne sigurnosti, što podrazumijeva sabiranje radnog staža ostvarenog u više država članica, prenos i isplatu penzija između država, kao i zaštitu socijalnih prava prilikom kretanja unutar Unije.
U oblasti zdravstvene zaštite omogućio bi se pristup neophodnim medicinskim uslugama u drugim državama članicama prema zajedničkim pravilima EU, dok bi se kvalifikacije i diplome lakše priznavale širom Unije.
U praksi, to znači manje administrativnih prepreka i veću pravnu sigurnost za naše ljude u inostranstvu.
STANDARD: Na koji način Ministarstvo planira da unaprijedi institucionalnu povezanost dijaspore sa Crnom Gorom kroz evropske programe i mreže saradnje?
DERVIŠEVIĆ: Ministarstvo planira intenzivnije uključivanje u programe EU, budući da će se na ovaj način razvijati mreže između institucija, organizacija dijaspore-iseljenika i matične države, uz podršku digitalnih platformi i institucionalnih kontakt tačaka koje će olakšati komunikaciju i saradnju.
Planirano je i unapređenje institucionalne saradnje kroz Savjet za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, diplomatsko-konzularnu mrežu i uključivanje dijaspore u kreiranje razvojnih politika, kao i jačanje digitalnih platformi koje bi omogućile jednostavniju komunikaciju, razmjenu znanja i informacija o dostupnim programima, projektima i partnerstvima.
STANDARD: Na koji način će se osigurati da dijaspora bude aktivno uključena u ekonomske i razvojne projekte Crne Gore kroz EU fondove?
DERVIŠEVIĆ: Dijaspora će biti aktivno uključena u ekonomske i razvojne projekte Crne Gore kroz EU fondove kroz jačanje institucionalne saradnje između države i iseljeništva, bolju informisanost i pristup EU programima, te kroz umrežavanje stručnjaka i poslovne dijaspore sa domaćim institucijama i lokalnim zajednicama. To uključuje njihovo uključivanje kao partnera, eksperata ili investitora u projekte finansirane iz programa kao što su IPA fondovi, Horizon Europe i drugi EU mehanizmi. Dodatno, planira se razvoj digitalnih platformi i baza podataka dijaspore koje će olakšati povezivanje sa projektima i institucijama u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje sistemski i kontinuiran angažman dijaspore u razvojnim inicijativama.
STANDARD: Da li postoji strategija za povratak stručnih kadrova iz dijaspore i njihovu integraciju u crnogorsko društvo i institucije?
DERVIŠEVIĆ: Novim Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima po prvi put je normativno prepoznat termin „povratnici“, čime se dodatno afirmiše značaj povratka naših građana iz inostranstva. U okviru Ministarstva dijaspore planirano je formiranje posebne kancelarije za povratnike, koja će pružati institucionalnu podršku u procesu reintegracije, uključujući administrativnu pomoć, savjetovanje, kao i povezivanje sa tržištem rada i relevantnim institucijama. Ove mjere biće dodatno osnažene kroz programe usklađene sa standardima EU.
Dodatno, kroz Strategiju saradnje sa dijasporom-iseljenicima za period 2026-2030 predviđene su konkretne mjere usmjerene na podršku reintegraciji povratnika, podsticanje povratka stručnih kadrova iz dijaspore, kao i implementaciju koncepta „brain gain“, odnosno valorizacije znanja, iskustava i međunarodnih mreža koje naši iseljenici donose sa sobom. Ove aktivnosti biće usklađene sa standardima i programima EU, čime se dodatno jača institucionalni okvir za njihov uspješan povratak i angažman u Crnoj Gori.
Cilj je da se dijaspora prepozna kao strateški partner u razvoju države, a ne samo kao zajednica u inostranstvu, te da se kroz sistemske mjere poveća njen doprinos razvoju Crne Gore.
STANDARD: Kako država planira da unaprijedi prekogranična prava dijaspore (penzije, zdravstvena zaštita i socijalna sigurnost) u kontekstu EU integracija?
DERVIŠEVIĆ: Crna Gora unapređenje prekograničnih prava dijaspore u oblasti penzija, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti sprovodi kroz proces evropskih integracija, odnosno kroz postepeno usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti koordinacije sistema socijalne sigurnosti.
U praksi, to podrazumijeva, po pristupanju EU, lakše ostvarivanje prava na penziju, zdravstvenu zaštitu i druge socijalne beneficije u državama članicama, kao i priznavanje radnog staža i doprinosa ostvarenih u različitim zemljama.
Ministarstvo dijaspore ostaje posvećeno jačanju odnosa sa našim građanima u inostranstvu, uz uvjerenje da će proces pristupanja Evropskoj uniji dodatno unaprijediti njihov položaj i otvoriti nove mogućnosti za saradnju i razvoj.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
