U muzejima Ruske Federacije nalaze se primjerci nacionalne kape Crnogoraca, tamo dospjeli u 19. i početkom 20. vijeka. Kako su etnografija i muzeologija u Rusiji razvijani mnogo prije nego kod nas u Crnoj Gori, sačuvani su AUTENTIČNI EKSPONATI sa stručnim bilješkama, naravno i datiranjima.  

Jasno, nijedan primjerak izvorne crnogorske kape iz epohâ Petrovića-Njegoša u ruskim muzejima nema novokomponovani „4xC”. Taj falsifikat nastao je nakon srpske okupacije i tragičnih događaja iz 1918. godine. 

– U fondu Muzeja antropologije i etnografije imperatora Petra Velikog Ruske akademije nauka je crnogorska kapa. Potpukovnik Jakov Nikolajevič Ozereckovski tu kapu je 1838. donio u Rusiju. On je u Crnoj Gori prethodno bio dva mjeseca Njegošev gost. 

O tepeluku — tj. crvenome suknu na tjemenu ove kape — ruska etnografkinja dr Aljena Aleksejeva Mihajlova u studiji „Crnogorska kapa kao vizuelni ljetopis…” na stranicama slavističkog časopisa za istorijske studije Državnog unuverziteta u Sankt-Peterburgu „Studia Slavica et Balcanica Petropolitana” (2/24, 2018, 57-79), piše: 

„U donjem dijelu ovog oglavlja nalazi se dekor od UŠIVENOG ZLATNOG GAJTANA koji obilazi površinu duž ivice, zatim se ukršta u obliku luka i uvija se ispod njega u SPIRALNI KRUG. Ovaj motiv je, po svemu sudeći, bio prototip kasnijih verzija dekora crnogorskih kapa, a njegov nastanak se vjerovatno vezuje za solarnu simboliku”. 

– Crnogorska kapa, eksponat № 8762-32237 u zbirci Ruskog etnografskog muzeja, izložena je još na Prvoj etnografskoj izložbi održanoj 1867. godine u Moskvi. Lično je poslao knjaz Nikola, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca. Prema A. A. Mihajlovoj, koja je i viša naučna saradnica Ruskog etnografskog muzeja: 

„Površina ove kape bila je PETOKRAKA ZVIJEZDA ukrašena vezenim zlatnim koncem u obliku latice i pet polukrugova iznad nje. Podaci o darodavcu sugerišu da je nošnja rađena na Cetinju, đe se u to vrijeme nalazio knjaževski dvor”. 

S istom takvom kapom, na kojoj je zlatna petokraka, sahranjen je Nikolin otac, veliki vojvoda Mirko Petrović-Njegoš (1820-1867) — o tome se konkretno doznalo u novija vremena, prilikom prekopavanja grobnice. A na osnovu fotografije iz 1882, znamo da je prestolonašljednik Danilo Petrović-Njegoš (1871-1939) na kapi nosio ŠESTOKRAKU ZLATNU ZVIJEZDU unutar pet zlatnih polukrugova.

Što se tiče knjaza/kralja Nikole, objavili smo foto-dokument da je na tepeluku njegove kape — zlatna petokraka.

A. A. Mihajlova u pomenutoj studiji piše kako je „slika DVOGLAVOG ORLA izvezena na kapama zlatnim koncem služila i kao simbol crnogorske slobode”.

„Unikalna karakteristika ovoga motiva je bila lokacija dizajna u sredini površine kape, bez pet polukrugova. Najranije svjedočanstvo o ovome motivu na crnogorskoj kapi datira iz 1876. godine, što nam omogućava da ga povežemo sa odlučujućom etapom borbe za oslobođenje i nezavisnost”. 

„Simbol dvoglavog orla je pozajmljen iz grba srednjovjekovne crnogorske dinastije CRNOJEVIĆA kako bi se označio istorijski kontinuitet državne tradicije Crnogoraca”, navodi Mihajlova. „Na pojedinim uzorcima, pored orla, prikazan je i amblem sa monogramom ‘H.I’ koji upućuje na zasluge knjaza Nikole I Petrovića u međunarodnom priznanju NEZAVISNOSTI CRNE GORE”.

– Egzemplari № 1555-10, 3246-1, 4058-8, 8762-32236, 8762-32420 u fondu Ruskog etnografskog muzeja imaju kape sa zlatnim monogramom „H.I” – „Nikola Prvi” i „svi su oni s početka 20. vijeka”. 

– U Rusku carevinu je Mirko Medenica donio 1906. kapu iz Moračke nahije Knjaževine Crne Gore, koja je sada u takođe zbirci Ruskog etnografskog muzeja. Na tepeluku: stilizovani zlatni monogram „H-I-Ж” – „NIKOLA PRVI ŽIVIO”. 

– I hronološki je naredni egzemplar crnogorske kape pohranjen u istome muzeju (№ 1017-1) iz Morače, pribavljen, bilježi se 1909, od S. Radovića. Na tepeluku je monogram „H.I”. 

– U kolekciji Ruskog etnografskog muzeja je i eksponat № 3246-1, kapa iz nošnje princa Mirka Petrovića-Njegoša (1879-1918), velikog vojvode Grahova i Zete, imao i čin ruskoga polkovnika. Na kapi je zlatni monogram „H.I”. a nju je 1915. muzeju predao Lazar Stefanović Nesterović. 

– Još jedna crnogorska kapa s izvezenom zlatnom petokrakom unutar pet zlatnih polukrugova dospjela je 1922. u zbirku Ruskog etnografskog muzeja (№ 3246-1) iz Gatčinskog dvorca, a u muzejskoj napomeni se bilježi kako je „prvobitno bila poklonjena familiji Romanovih od predstavnika crnogorske dinastije”.