Kao politički plijen od 2020. Godine ovo preduzeće je pripalo strukturama oko bivšeg DF-a koji je tamo poslao “jurišnu jedinicu” na čelu sa Igorom Čađenovićem. Njegova veza sa kompanijom nije bila znanje, iskustvo ili diploma, već brat koji je vozač lidera NSD Andrije Mandića. Jedan od pokušaja da se Plantaže otmu od države je i potpisani, ali nerealizovani ugovor  o finansijskom savjetovanju sa komapnijom Sinteza Advisory iz Srbije.

Potpisani ugovor sa Sinteza Advisory primjer korupcije

Taj ugovor je postao predmet istrage u Tužilaštvu i to tek nakon što je bivši direktor Zoran Miladinović podnio ostavku jer nije htio da se petlja u mutne poslove DF menadžmenta (iako ga je potpisao na nagovor bivšeg predsjednika Odbora direktora Nebojše Vuksanovića).  

Slučaj sa ugovorom Plantaža sa srpskom firmom je jedan od primjera na koji se način tridesetoavgustovska vlast kanila dočepati državnog bogatstva, prenijeti ga , uz apanažu na lica i kompanije iz Srbije i uništiti sve što ima crnogorski prefiks. Naravno za novac.

Prvi pogled na sadržaj ugovora običnom čovjeku, laiku, pa čak I onom ko malo više zna ekonomske teme, izgleda običan i korektan. Predmet ugovora, koji je potpisan 20.07.2022. godine. o finansijskom savjetovanju je pronalaženje novih likvidnih sredstava kojim se, u suštini, zatvaraju samo predhodna dugovanja i obaveze prema poslovnim bankama u CG.

Povezani članci

Društvo

Bord Plantaža prije dvije godine nezakonito smijenio Vukovića

Ekonomija

Bord Plantaža prije dvije godine nezakonito smijenio Vukovića

Ekonomija

Sumnjive okolnosti za zaključenjem Aneksa Ugovora o korišćenju morskog dobra: MIKIJELJ I ABAZOVIĆ PREDLAŽU PRODAJU MORSKE OBALE

Savjetnik, tj srpska firma je trebala da pronađe nova sredstva kojim će se zatvoriti dugovanja Plantaža iako se u ugovoru kaže da se sredstva traže za sprovođenje novih investicionih ciklusa. Dugovanja Plantaža su u tom trenutku iznosila oko 50 miliona eura. Dakle, ovim ugovorom Plantaže su se trebale zadužiti kod ko zna koga kreditora, od ko zna kojeg novca i sa tim sredstvima zatvoriti postojeća dugovanja, ne provjeravajući prije svega ko su ti kreditori, da li su to neka, u najmanju ruku sumnjiva lica koji mogu da postanu vlasnici parcela koje okružuju glavni grad CG, pa se tu, smatraju stručnjaci iz ove oblasti, otvara čak i pitanje nacionalne bezbjednosti.

Ugovor potpisan bez znanje borda direktora, Vlade…

Ugovor je potpisan mimo znanja i odluke borda direktora koji nije ni razmatrao ovaj poslovni odnos, a potpisivanju ove vrste ugovora nije prethodilo raspisivanje tendera za odabir pružaoca usluge.

Osim toga Plantaže su, što je najgore i najopasnije, željele da angažuju pravno lice iz Srbije tj Savjetnjika za ovako bitnu stvar bez saglasnosti Vlade CG, što je direktno krivično djelo, pa sve i da postoji i odluka borda direktora, jer je većinski vlasnik država CG.

Osim pomenutog, srpska firma se prema ugovoru angažovala na osnovu ekskluziviteta, tj samo ona je bila direktna veza sa Plantažama, pri čemu se uopšte ne navodi ko će konkretno to da uradi, koje su reference savjetnika, koja iskustva posjeduje, koje ljude i na koji način će se to savjetovanje i ogledati i do kad će trajati.

Naknada

Naknada je, razumljivo, najosjetljiviji i najsporniji dio ugovora. Kao fiksan i nepovratani dio je iznos od 18.500 eura, koji se odmah plaća po potpisivanju ugovora. I da stvar bude gora, ne zna se ko je od strane savjetnika potpisao ugovor, jer ta osoba nikad nije ni došla u kancelarije Plantaža. Postavlja se pitanje ko je ugovor donio i dao na potpis. Prema pouzdanim infomacijama Standarda ugovor je donio Nebojša Vukasnović tadašnji predsjednik borda direktora. Donijet je  potpisan i bukvalnoga podvalio tadašnjem izvršnom direktoru Zoranu Miladinoviću.

Pomenuti iznos se odnosi na samo neke troškove koje ima savjetnik iako se ne navodi koji su to konkretno troškovi i ne postoji eventualno neki dokument gdje su oni bliže pojašnjeni. Napomenuto je samo da su to kopiranje dokumentacije, plaćanje zaposlenih savjetnika, telefona… a sve je to trebala da plati državna kompanija.

Glavni dio priče skriven je u formulaciji ugovore koji kaže da Plantaže ovim ugovorom prihvataju da savjetniku iz Srbije plate i iznos od 1,5% naknade u odnosu na neto prikupljenih sredstava. To znači da u odnosu na 50 miliona eura, koliko su i tada i sada dugovale Plantaže, ovom savjetniku je trebalo da pripadne naknada od 750.000 eura  a sve to u roku od 10 dana od prebačaja sredstava Plantažama.

Ekskluzivnost koja se navodi u ugovoru zabranjuje da na primjer Plantaže izađe iz ovog odnosa, zaduže se i vrate ova sredstva, ako nađu bolji angažman. Eksluzivitet zarobljava Plantaže da moraju samo primati “usluge” za kompletan period trajanja ugovora i niko u tom trenutku  i ne pomišlja na, recimo, reprogram i novo zaduživanje…Ne pomišlja jer je akcija osmišljena drugačije i sa drugim ciljem.

Kako se za 50 dobije imovina od 560 miliona eura

Jedan od najopasnijih djelova ugovora se odnosi na kolateral i na to šta je kolateral za ova sredstva. Naravno da je to IMOVINA Plantaža. Jer ukoliko Plantaže ne bi mogle da plate dospjele anuitete, a na bazi ekskluzivnosti savjetnika ne mogu da se zaduže na druga mjesta, pale bi u ruke ko zna kojih fondova koji bi postali vlasnici imovine Plantaže koja se procjenjuje na 560 miliona eura. Tako bi na taj način za iznos od 50 miliona eura dobili imovinu vrijednu oko 560 miliona eura.

Epilog svega ovoga je, prije svega istraga, ostavka direktora Miladinovića koji je uz pomoć tadašnjeg inspektora SPO Gorana Mitrovića posumnjao u mutnu pozadinu ugovora i namjere nove vlasti. Ugovor, nakon istrage, niko više nije pominjao, iako je potpisan ali ne i zaveden u arhivi.

Bivši direktor Zoran Miladinović je ranije saopštio da mu je taj ugovor nametnut I da je nakon sumnji predat istražnim organima.

“Što se tiče ugovora sa inostranom brokerskom kućom koji mi je nametnut, odmah nakon mojih sumnji u njegovu zakonitost, predat je inspektoru Specijalnog policijskog odjeljenja na dalje postupanje”,rekao je tada Miladinović, uz opasku da se oni koje interesuje sudbina ugovora i cijela priča interesuju kod Tužilaštva.

Ko se bavi slučajem ugovora sa sprskom firmom?

U pokušajima Standarda da otkrije sudbinu istrage i “ubistva Plantaža u pokušaju” naletjeli smo na zid u Specijalnom državnom tužilaštvu i Višem državnom tužilaštvu. I jedni i drugi su nam odgovorili da je za predmete zloupotrebe položaja zadužen onaj drugi.    

Na pitanje Standarda da li VDT radi na slučaju Plantaža u dijelu koji se odnosi na potpisani, ali neraealizovani ugovor sa firmom Sinteza Advisory doo iz Beograda, iz Višeg državnog tužilaštva je saopšteno da se obratimo Specijalnom državnom tužilaštvu.

“S obzirom na to da se Vaša pitanja odnose na predmet koji je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, možete se obratiti direktno na njihovu na mejl adresu”, saopšteno je iz tog resora.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva su nas uputili nazad. “Krivični predmeti koji su formirani zbog zloupotrebe položaja odgovornih lica u privrednom društvu “13. Jul Plantaže” AD i sa njim povezanim privrednim društvima, u kojima je Specijalno državno tužilaštvo postupalo po prijavama ili koje je formiralo po službenoj dužnosti, dostavljeni su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kao nadležnom, nakon izmjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i Zakona o sudovima iz juna prošle godine, jer njihovim stupanjem na snagu krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju nije više u nadležnosti ovog tužilaštva, a njegov najteži oblik je u nadležnosti viših državnih tužilaštava”, stoji u odgovoru Standardu iz Specijalnog državnog tužilaštva