Osnivač i član NVU Crnogorski zbor, Nikola Belada, je na pres konferenciji, istakao da su ciljevi Udruženja zaštita crnogorskog nacionalnog, državnog, kulturnog, crkvenog, vjerskog, istorijskog, umjetničkog identiteta i crnogorske istorije, jezika, tradicije, običaja, morala i folklora.

„Ciljevi koje moramo ostvariti u narednom periodu su da zboru priđe što veći broj građana, da izgradimo infrastrukturu, u ovom trenutku, bar u nekoliko važnijih centara Crne Gore. Organizovaćemo javne tribine, po mogućnosti na otvorenom. U ovom trenutku namjeravamo da održimo tribine u Herceg Novom, Budvi, Nikšiću, Podgorici i Rožajama“, kazao je Belada.

On je istakao da im je namjera da crnogorsku javnost u najskorije vrijeme upoznaju sa svim, kako je rekao, nezakonitim radnjama koje je Srpska pravoslavna crkva uradila na spomenicima kulture u Crnoj Gori i „čijim radnjama su spomeničke vrijednosti dovedene u pitanje“.

„Imamo gupu stručnih ljudi, obilje dokaznog materijala. Neko će morati odgovarati za radnje koje su preduzete svjesno sa ciljem da nestane biće, postojanje crnogorskog naroda“, rekao je Belada.

Osnivač i član NVU Crnogorski zbor, Božidar Jaredić, kazao je da se u posljednje vrijeme ponavljaju događanja iz devedesetih.

„Čini mi se da je obaveza svakog zdravomislećeg čovjeka u Crnoj Gori da ustane, da digne glas za pravdu, istinu, odbranu interesa Crne Gore i njeno pravo da može sama, slobodno uređivati svoje odnose u svojoj državi“, rekao je Jaredić.

On je kazao da je poplava „orkestriranih, podmetnutih, izmišljenih lažnih informacija“, koje, kako smatra, imaju za cilj da naštete Crnoj Gori i njenom ugledu na međunarodnoj sceni i da naprave više razdora u samom biću Crne Gore.

Prema njegovim riječima, na političkim skupovima i litijama se stalno govori da su Srbi obespravljeni u Crnoj Gori i da im se uskraćuju mnoga prava.

„Međutim, da se vratimo na izbore 1991. godine u Crnoj Gori i Srbiji. Te godine u Crnoj Gori je bilo svega sedam, osam odsto Srba, a njih danas ima blizu 30 odsto. Kako je to moguće? A u Srbiji sa pokrajinima je 1991. godine bilo 139.754 Crnogorca, a 2001. godine oni su spali na svega 30 i nešto hiljada. Bojim se, sa ovakvim stavovima koji se sada u Srbiji izražavaju prema Crnogorcima koji tamo žive, da mi na narednom popisu nećemo imati Crnogoraca u Srbiji. Zato pitam sve vas, gdje su ti pritisci veći u Crnoj Gori ili u Srbiji“, upitao je Jaredić.

On je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da se nikada iz Srbije nije pokušavala rušiti vlast u Crnoj Gori, a da se iz Crne Gore pokušavala rušiti vlast u Srbiji.

„Ja ću podsjetiti da se vlast u Crnoj Gori rušila još prije Prvog svjetskog rata, kada je neviđeni odijum bio protiv Kralja Nikole i njegove porodice. Devedesetih godina je bilo rušenje vlasti i države Crne Gore od strane Miloševićevog nacionalizma. I Vućić se bez imalo stida obraća crnogorskim vlastima i kaže „lažete“. Meni je žao da jedan plemenit, pošten, hrabar, visokouman srpski narod ima za predsjednika čovjeka koji može tako javno da istupa“, kazao je Jaredić.

On smatra da su se ujedinili opozicija, Srpska pravoslavna crkva sa velikom podrškom Srbije, a „nijesam siguran da iza toga ne stoji i velika Rusija“,

„Oni pokušavaju da nanesu veliku štetu Crnoj Gori na međunarodnom planu i ona je već napravljena. Crna Gora želi da sa Srbijom ima najbolje prijateljske i bratske odnose. Tako i treba, jer su ta dva naroda prožeta religijom, kulturom, porodičnim vezama. Ali zašto smeta da živimo jedni pored drugih? Poznata je poslovica „Brate, ako mi nećeš pomoći, nemoj mi odmagati“. I mi ne trežimo ništa drugo, nego da nam ne odmažu u tome što želimo da gradimo svoju, prosperitetnu zemlju, gdje će biti široko i slobodno za sve njene građane, sa željom da što prije postanemo članica Evropske zajednice“, rekao je Jaredić.

Osnivač i član NVU Crnogorski zbor,  dr Vukić Pulević,  istakao je da je sada novo doba, ali da je zanimljivo da se, poslije toliko vremena, ponovo postavlja pitanje egzistencije Crne Gore.

„Naš zadatak će biti da valorizujemo istorijsko naslijeđe i da ono bude potpuno pristupačno Crnogorcima, jer se najviše luta preko neznanja. Takođe će nam biti zadatak da valorizujemo i prirodnu baštinu Crne Gore, koju Crnogorci ne poznaju. Zato što nisu poznavali svoje prirodne resurse, oni su se proglašavali siromašnim. Sa porastom znanja, sve više se ta dobra valorizuju i danas vidimo da su potencijali privrednog razvoja Crne Gore veliki“, rekao je Pulević.

Pitanje prosvjete je, kako smatra, najveći crnogorski problem.

„U prosvjeti rade nastavnici i ljudi koji su sticali neka epska znanja, neke lude istorijske zanose i nikako ne mogu da prihvate nova znanja i nove kategorije. Mi ćemo da utičemo na državne institucije i nevladine organizacije, na pojedince da se napravi veliki iskorak u tome pravcu“, najavio je Pulević.

On smatra da narod ništa ne „zaluđuje“, kao nepoznavanje crnogorske istorije.

„Ovo je dugoročni posao, koji ćemo mi da radimo strpljivo, temeljito, odgovorno sa velikom obavezom prema ovoj najstarijoj instituciji Crnogorskom zboru, koji je bio najspecifičniji parlament u Evropi svoga doba“, rekao je Pulević.

Na pitanje novinara smatraju li da litije treba zabraniti, Belada je odgovorio da litije doživljava isključivo kao demonstriranje političke i vojne moći od strane Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

„Zakon o slobodi vjeroispovijesti se može samo riješiti na način da o njegovoj valjanosti odluči Ustavni sud i niko više i niko manje. To što ja smatram da je dobar je irelevantno, irelevantno je i šta smatraju drugi. Bitno je ono što odluči Ustavni sud“, rekao je Belada.

On je smatra da ne misli da treba zabraniti bilo kome prava koja su predviđena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali kako je dodao, svak mora voditi računa da nisu povrijeđena prava drugih.

Jaredić smatra da je sloboda okupljanja građana ustavna kategorija i da niko nema prava da nekome zabrani da i na taj način izražava svoju volju, ali „pod uslovom da ta okupljanja ne prelaze granice gdje se ugrožavaju interesi drugih“.

„Ako znamo da su okupljanja organizovana u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Demokratskim frontom, ne može se izbjeći pomisao da se ne radi i na velikom pritisku, na rušenju vlasti u Crnoj Gori. Međutim, sve dok oni mirno izražavaju svoja uvjerenja, mislim da ih ne treba zabranjivati. Ali ja im ne vjerujem da se bore za Crnu Goru“, poručio je Jaredić.

Upitani da li će učestvovati na kontra skupu koji je na Cetinju zakazala Crnogorska kulturna mreža, Belada je rekao da neće.

„Mislim da nema potrebe na Cetinju organizovati takav skup. Oni koji smatraju da treba, neka razmisle o tome da organizuju skup u Budvi, Baru, Beranama, Bijelom Polju“, rekao je Belada.

Odgovarajući na pitanje novinara, istakao je da Zavod za zaštitu spomenika, sadašnja Uprava za zaštitu kulturnih dobara u posljednjih 30 godina nije radila svoj posao.

„Apsolutno nisu radili svoj posao, jer da su radili ne bi došli do ovoga do čega je došlo. A to je da su na 80 odsto spomenika kulture izvršene nedozvoljene radnje od strane Srpske pravoslavne crkve. I svi ti vjerski objekti su izgubili spomeničku vrijednost. Dakle, odgovornost nije na Srpskoj crkvi, nego na tadašnjem Zavodu za zaštitu spomenika, odnosno na sadašnjoj Upravi za zaštitu kulturnih dobara“, rekao je Belada.