Tim povodom portal Standard je pokušao da dobije nekoliko informacije od dežurne službe Hitne pomoći u Podgorici, ali su nas oni uputili da informacije sjutra potražimo od Upravu hitne pomoći, te su čitaoci danas ostali uskaćeni za ljekarske savjete kako se ponašati u ovakvim okolnostima.

Crveni alarm je najviši stepen upozorenja na visoke temperature.

Upozorenja stručnjaka da se izbjegava boravak na otvorenom tokom najtoplijeg djela dana, lijepo zvuči u teoriji, ali u praksi su teže primjenljivi – od građevinskih radnika, komunalaca, poljoprivrednika, do svih ostalih zaposlenih koji odlaze na posao.

Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu, međutim, nijesu propisana ograničenja koja se tiču rada u ovim uslovima, ali u podzakonskim aktima postoje preporuke da se rad zabrani kada temperature premaše 36 stepeni.

Ombudsman Siniša Bjeković, za Antenu M kazao je da se u periodu ekstremno visokih temperatura koje su zahvatile region i našu zemlju primjećuje da su pojedini zaposleni koji rad vrše na otvorenom izloženi ovoj pojavi bez ostvarivanja prava na prekid rada i druge olakšice koje im omogućavaju zaštitu od ovog rizika.

Zaštitnik upozorava poslodavce i nadležnu inspekciju da se na ovaj način direktno dovodi u rizik život i zdravlje zaposlenih i time na ekstremno brutalan način krše propisi i prava zaposlenih. Pri tome se kod prekida rada naravno ne misli na izuzetke koji su kao takvi predviđeni zakonom.

U periodu ekstremno visokih temperatura koje su zahvatile region i našu zemlju primjećuje se da su pojedini zaposleni koji rad vrše na otvorenom izloženi ovoj pojavi bez ostvarivanja prava na prekid rada i druge olakšice koje im omogućavaju zaštitu od ovog rizika.

Većina zemalja Europske unije nije zakonski regulirala maksimalne temperature prihvatljive za rad.

U Belgiji je, na primjer, najviša temperatura za obavljanje lakšeg fizičkog posla ograničena na 29 stepeni. Za srednje teške poslove najviša dozvoljena temperatura iznosi 22 stepena, a za najteže poslove granica je postavljena na 18 stepeni.

Sličnu regulativu ima i Mađarska, gdje je za kancelarijske ili lakše fizičke poslove najveća temperatura postavljena na 31 stupanj, a za najteže fizičke poslove na 27 stepena.

U Crnoj Gori shodno Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, članom 29 propisano da je poslodavac dužan da obavijesti sve zaposlene koji su ili bi mogli biti izloženi ozbiljnoj ili neposrednoj opasnosti o vrsti rizika i o mjerama zaštite i zdravlja na radu, poslodavac je dužan da, prilikom ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, mjerama i uputstvima, zaposlenim omogući zaustavljanje rada i upućivanje na bezbjedno mjesto, te da poslodavac ne može zahtijevati od zaposlenih da nastave rad u situaciji u kojoj postoji ozbiljna i neposredna opasnost, osim u slučaju spašavanja ljudskih života.

Prosječne temperature zraka iz godine u godinu rastu kao rezultat globalnog zatopljenja, pa visoke temperature postaju pravi zdravstveni i sigurnosni problem za radnike, posebno one koji rade na otvorenom. Radnici obično najbolje obavljaju svoj posao na temperaturama između 16°C i 24°C, što varira zavisno o djelatnosti, a dokazano je da se fizički zahtjevan posao bolje obavlja na nižim temperaturama, za razliku od kancelarijskog posla. 

Temperature više od 35 stepeni mogu da imaju štetan uticaj na različite društvene grupe, a najugroženiji su stari ljudi, hronični bolesnici, djeca i trudnice.

Toplotni stres: Koje su direktne posljedice visokih temperatura na zdravlje ljudi?

Ljudi doživljavaju različita neprijatna stanja tokom prekomjernog izlaganja suncu i visokoj temperaturi.

Najčešća stanja su sunčanica, toplotni stres, to jest toplotna iscrpljenost i toplotni udar.

Sunčanica nastaje poslije prekomernog izlaganja dijela tIJela, najčešće glave i vrata sunčevim zracima.

Pojavljuju se glavobolja, vrtoglavica, zujanje ušima, a moguć je i gubitak svijesti.

Tokom pretjerane fizičke aktivnosti u uslovima povišene spoljašne temperature i vlažnog vazduha javlja se toplotna iscrpljenost.

Ova stanje karakteriše pojačano znojenje, grčevi u mišićima, glavobolja, povraćanje, pad krvnog pritiska, malaksalost i gubitak svijesti.

Najopasnija pojava je toplotni udar – on ne nastaje samo usljed izlaganja sunčevim zracima, već i kao posljedica dejstva vlažnog i pregrejanog vazduha.

Toplotni udar se može desiti u zagušljivim prostorijama, pregrejanim automobilima ili u javnom prevozu bez adekvatne klimatizacije.

Koji je najugroženiji dok radi na visokim temperaturama?

Pored ljudi koji obavljaju fizički zahtjevne poslove na otvorenom, kao što su građevinski radnici ili poljoprivrednici, ugroženi su i oni koji rade u neadekvatno rashlađenim i loše provjetrenim prostorijama poput kuhinja, pekara, magacina i fabričkih pogona u kojima postoje visoke peći.

Ljudi koji obavljaju srednje težak fizički rad, na primjer u magacinima ili proizvodnim halama, rade i na nižim temperaturama, jer nose posebne radne uniforme.

Nagla promjena temperature prilikom izlaska iz veoma hladnih prostorija napolje je takođe opasna.

Svima je preporučeno da na poslu tokom vrelih dana nose laganiju odjeću, napravljenu od prirodnih materijala.

Ljudi koji rade napolju treba da nose šešir ili kapu, kako bi se zaštitili od direktne sunčeve svjetlosti.

Pored konzumiranja laganije hrane, neophodno je stalno piti tečnost, prvenstveno vodu, a zatim mlake čajeve ili prirodne sokove, dok gazirana pića sa dosta šećera utiču na izbacivanje tečnost iz tela, pa zato nisu preporučljiva.