Na pitanje da li su u Ministarstvu finansija već uradili presjek stanja u pogledu dugova koje Fond zdravstva ima, Damjanović je kazao da su obaveze te ustanove

u ovom trenutku i veće od onih koje su javno saopštene, da dijelom datiraju iz ranijih godina, te da se prosto jednom mora presjeći krug nedovoljnog finansiranja i rasta dugova.

”U tom smislu izvešćemo preciznu računicu postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija Vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza”, kazao je Damjanović Pobjedi.

Prema njegovim riječima, eventualni rebalans budžeta će ovo svakako morati da uzme u obzir, a sa druge strane, nada se Damjanović, narednih dana će Fond dobiti i novog direktora nakon čega će se u punoj saradnji na relaciji Fond – Ministarstvo zdravalja – Ministarstvo finansija preduzeti hitne aktivnosti na iznalaženju načina za održivo finansiranje Fonda.

”A time i sigurno i efikasno obezbjeđivanje pružanja zdravstvenih usluga svim građanima Crne Gore, jer se ovdje ne radi o političkom pitanju na kojem neko pokušava da poentira, već o elementarnoj državnoj obavezi – da se jednom za svagda riješe višedecenijski problemi koje ranije vlasti nijesu htjele, umjele ili smjele da riješe”, kazao je Damjanović.

ČEKAJUĆI ANALIZU

Sindikat doktora medicine očekuje da će u narednom periodu biti napravljena analiza koja bi pokazala kolika je opravdanost i svrsishodnost upućivanja pacijenata u privatni zdravstveni sektor, ali i analiza potrošnje ljekova, kazala je Pobjedi predsjednica tog tijela dr Milena Popović-Samardžić i istakla da zabrinjava ogroman porast troškova u zdravstvu.

Prema do sada saopštenim podacima, dug Fonda je donedavno iznosio čak 65 miliona eura, ali je tokom januara isplaćeno 16,5 miliona, pa su dugovanja svedena na oko 50 miliona eura.

Prema riječima Popović-Samardžić, ukupne neizmirene obaveze FZO-a na dan 31. 12. 2021. godine iznosile su oko 59 miliona eura bez kapitalnih izdataka, a na isti dan godinu ranije oko 39,7. Kapitalne investicije iznose pet miliona.

Neizmirene obaveze ove zdravstvene ustanove za 12 mjeseci su porasle za 20 miliona eura, dug prema privatnim apotekama veći je za oko šest miliona, a dug prema privatnim klinikama je porastao za oko 1,7 miliona eura. Prema podacima FZO, samo su u prva tri mjeseca privatnim zdravstvenim ustanovama isplaćena tri miliona eura.

Iz Fonda su u nekoliko navrata porast od 20 miliona „opravdali“ time što Ministarstvo finansija nije obezbijedilo dodatna sredstva za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Popović-Samardžić ističe da ih zabrinjava porast troškova u zdravstvu, naročito ako nije praćen porastom kvaliteta usluga.

”Stvaranje mreže državnih i privatnih zdravstvenih ustanova ima za cilj povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite i njenu pravovremenost. Ako se ne uspostavlja na jasnim kriterijumima, dovodi do diskriminacije. Ukoliko nijesu uspostavljeni kontrolni mehanizmi u takvim partnerskim odnosima, otvaraju se vrata potencijalnim zloupotrebama”, istakla je Popović-Samardžić za Pobjedu.

Prema njenom mišljenju, očekivana analiza bi trebalo da da odgovor na pitanje da li je povećani odliv novca privatnim zdravstvenim ustanovama bio i opravdan.

Iz Sindikata doktora medicine takođe apeluju i na analizu potrošnje ljekova zbog sve većeg izdvajanja novca za tu svrhu, kako prema Montefarmu tako i prema privatnim apotekama.

Popović-Samardžić je u više navrata u medijima isticala da su evidentni problemi u kontroli finansiranja sistema zdravstva i odlivu novca ka privatnim ustanovama.

Fond je tokom prošle godine, uz tvrdnju da će zaštititi državu i novac poreskih obveznika, uz lako i pravovremeno podizanje ljekova, ograničio broj apoteka koje mogu da izdaju ljekove na recept građanima sa 189 na oko 120.

Međutim, do uštede nije došlo, a podaci pokazuju da je dug prema privatnim apotekama za godinu uvećan za oko šest miliona eura.

DUGOVI I ODGOVORNOST

Nakon što je ministar finansija Aleksandar Damjanović prije nekoliko dana saopštio da ,,samo u ovom trenutku postoji dug prema FZO od 50 miliona koji niko do sad nije pominjao“, njegov prethodnik Milojko Spajić na Tviteru je napisao da je bivši direktor Fonda, sadašnji ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, jedini odgovoran za eventualne neisplate iz te potrošačke jedinice.

Šćekić je na to odgovorio da Spajić jeftinim spinovima i zamjenom teza vara i obmanjuje narod, pozivajući nadležne da provjere rad obojice.

To što je za godinu dug FZO uvećan za oko 50 odsto komentarisao je i bivši čelnik te zdravstvene ustanove dr Sead Čirgić, koji je za CDM rekao da je više puta upozoravao na ovakav scenario.

I on kao i Popović-Samardžić ističe da kvalitet zdravstvenih usluga nije poboljšan, već naprotiv – da svjedočimo sve češćim problemima u zdravstvu, od nestašice ljekova, čak i za najteže oboljele, do sve dužih lista čekanja, problemima u isplatama zarada i ostalih naknada, kašnjenjima u plaćanju obaveza i drugo.

On vjeruje da je u pitanju snažan upliv politike i da to ne može imati dobar ishod za zdravstveni sistem.

”To je poznato cijelom razvijenom svijetu, no još uvijek ne i nama. Čini mi se da se ne shvata pozicija i uloga zdravstvenog sistema, zbog čega su važni njegova decentralizacija, autonomija ustanova i institucija, stabilni izvori finansiranja i novi model plaćanja ustanova. Rekordan iznos duga FZO od oko 60 miliona eura jeste za brigu, ali me ne brine koliko i politička prepucavanja odgovornih ljudi koji su upravljali sistemom, jer iz toga je jasno da nijesu svjesni uzroka takvog stanja, što je po meni najveći problem za trajnu stabilizaciju zdravstvenog sistema. Ako oni ne znaju, ko će znati i ko će rješavati problem”, kazao je Čirgić.

Abazović: Dio duga FZO-a isplatiti od zaplijenjenih cigareta

Premijer Dritan Abazović kazao je da se nada da će dio duga Fonda za zdravstvo isplatiti kroz jučerašnju zaplijenu duvanskih proizvoda u Luci Bar vrijednih više desetina miliona eura.

”Ima li što logičnije nego da jedan dio nedostatka u Fondu za zdravstvo isplatimo od zaplijenjene robe. Ne želim ovim da pravim pritisak da će novac tako biti upotrijebljen, ali to su naši dugovi, dugovi našeg Fonda. Sada je nevažno kako je do toga došlo, svakako država je tu da servisira i pomaže”, kazao je Abazović nakon obilaska slobodne zone Luke Bar u kojoj je juče zaplijenjeno više od 100.000 paketa duvanskih proizvoda bez akciza.

Prema njegovim riječima, da bi država zaživjela, ona mora da mijenja imidž, a ne da se radi o državi koju karakterišu negativne aktivnosti.

”Ja sam siguran da se to mijenja, vrlo sam optimističan i siguran sam da će ovakve stvari pomoći i da te naslijeđene probleme nekako servisiramo na krajnje ispravan način”, rekao je Abazović.