Video
” Jedan od prijedloga svakako jeste da konstantno treba raditi na podizanju svijesti o značaju PISA testiranja i primjenjivosti znanja u daljem školovanju i praksi uopšte” rekli su iz Ministarstva.
Ova vrsta testiranje se obavlja na tri godine, a na prethodnoj ovoj vrsti provjere znanja naši đaci ostvarili su lošije rezultate, ispod OECD su prosjeka. Sa okruglih stolova su posljednjih mjeseci stručnjaci ukazali da su brojni izazovi i problemi u sistemu, ali su i navodili da bi đaci mogli da urade bolje zadatke, ali da to ne čine, jer nijesu motivisani i test se radi anonimno. Govorilo se i o izazovima što nema dovoljno časova iz ključnih predmeta gdje bi se razradile lekcije, a adresirana je odgovornost i na pojedine nastavnike, te se isticalo da u učionice dolazi sporni kadar sa fakulteta – riječ je o lošijim studentima.
Nijesmo odgovorni članovi
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je Pobjedi da onog momenta kad treba da damo društveni doprinos izostaje rad i odgovornost i kroz ovaj vid testiranja, a posljedice su vrlo ozbiljne i štetne.
” Treba naglasiti i da smo društvo koje nije edukovano da u svakom segmentu, od najranijih dana, budemo njegovi odgovorni članovi, već je preovlađujući pristup učenja pod moranjem, samo za ocjenu i bod, s obzirom na to da to donosi neke pojedinačne benefite u daljem procesu obrazovanja”, rekla je Kaluđerović.
Kaže da godinama unazad mi o PISA testiranju, nažalost, govorimo samo kratko nakon objave tih rezultata, a radi se o sve gorim rezultatima, dok u međuvremenu izostaju bilo kakve mjere intervencije kako bi se situacija poboljšala.
” Posebno su bili, čini mi se, otrežnjujući posljednji rezultati PISA testiranja po kojima smo došli u kategoriju ispod prosjeka OECD zemalja, odnosno suočeni smo sa poražavajućom situacijom da su nam učenici funkcionalno nepismeni. To je sada tačka od koje se kreće u stručna okupljanja i to jeste korak naprijed. Iako su u proteklom periodu održani naučno-nastavni skupovi na temu ostvarivanja boljih rezultata na budućim PISA testiranjima, praćeni međunarodni skupovi i obuke, održane tematske sjednice Odbora za prosvjetu u Skupštini Crne Gore na ovu temu, smatram da je sve to samo početak duge putanje za ostvarivanje boljih postignuća koja mora biti dobro osmišljena”, rekla je Kaluđerović.
Mjere u koje se uzdaju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da Zavod za školstvo u saradnji sa Ispitnim centrom radi na projektu PISA 2025 – Nauka u fokusu od decembra 2022. godine. Kažu da je Ispitni centar na svom vebsajtu objavio materijale u vezi s PISA testiranjem: interaktivne zadatke iz čitanja, matematike i nauke koje učenici mogu rješavati na telefonu.
” Zahvaljujući tome i programu Zavoda za školstvo PISA 2025 – Nauka u fokusu, smatramo da je većina učenika III ciklusa osnovne škole i I i II razreda srednje škole i njihovih nastavnika upoznata s nekim od PISA zadataka. Pored toga, dostupan je i primjer zadatka iz inovativne oblasti Učenje u digitalnom svijetu, ali samo na engleskom jeziku, što predstavlja još veći izazov za učenike”, rekli su oni.
Snežana Kaluđerović (FOTO: CGO)
Dodaju da je za nastavnike pripremljen izvještaj PISA 2022 u Crnoj Gori gdje se mogu upoznati sa programom testiranja po oblastima i primjerima zadataka različite težine sa objašnjenjima.
Glavne oblasti 2025. godine biće prirodne nauke, a na vebsajtu Ispitnog centra je dostupan OECD Okvir za testiranje prirodnih nauka PISA 2025, tako da nastavnici imaju širi uvid u ciljeve i karakteristike testiranja koje obuhvata naučnu pismenost, ekološku pismenost i naučni identitet.
” U okviru priprema za PISA – glavno testiranje iduće godine, Ispitni centar priprema niz aktivnosti kojima će upoznati učenike, nastavnike i javnost sa značajem učestvovanja u PISA istraživanju”, rekli su iz Ministarstva.
Kaluđerović kaže da je, između ostalog, neophodno da imamo kontinuiranu i jaku medijsku kampanju o važnosti pripreme učenika za ovakvu vrstu testiranja. To je, ističe ona, do sada izostalo i učenici se nijesu pripremali za ovakav tip i vid zadataka, a nije se jačala ni informatička i medijska pismenost koja u ovakvom vidu testiranja ima veliki uticaj.
” Takav višeslojni pristup, uz naravno intenzivno vježbanje i rad petnaestogodišnjaka u školama, može poboljšati rezultate na sljedećem testiranju za deset mjeseci. Dosta toga zavisi od edukatora u školama, onih koji rukovode nastavnim procesom, ali i donosilaca odluka, da se ovim pitanjem istinski pozabave i to u kontinuitetu. Roditeljima PISA testiranje nikada na taj način nije bilo predstavljeno, što je slalo poruku da to testiranje ne treba da opterećuje jer ništa i ,,nikom“ u individualnom smislu ne šteti niti doprinosi. Upravo tako plasiran odnos i tretman obrazovnih vlasti prema ovom testiranju, u smislu njegove pojedinačne ne/važnosti i ne/bodovanja smjestilo je u rangiranju našu zemlju na poziciju ispod prosjeka funkcionalne pismenosti”, zaključuje Kaluđerović.
PISA je najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja. Program je pokrenut od 2000. godine, a tu se procjenjuje primjena znanja u životnim situacijama, kao i vještine i kompetencije učenika za nastavak školovanja ili za posao, saopštavano je iz Ispitnog centra.
Oblasti koje PISA testira su čitanje, matematika i prirodne nauke. Od učenika se ne traži da reprodukuju podatke i imena koja su naučili napamet. Umjesto toga, oni tumače tekstove, rješavaju matematičke probleme ili naučno objašnjavaju pojave koristeći svoje znanje i vještinu rasuđivanja.
Preporučeno
Na posljednjem takmičenju Crna Gora se pozicionirala gore nego 2018. godine, te je ocijenjeno da je nazadovala u svim oblastima.
