Video
Manjine su bile jedan od ključnih faktora političkog razvoja Crne Gore i njenog opredjeljenja za evropske i euroatlantske integracije, smatra ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka. Govoreći za Standard, Đeka ocjenjuje da je država uspjela da izgradi model integracije manjinskih naroda u društveni i politički život, kao i osjećaj pripadnosti zajedničkoj državi, što vidi kao jedan od važnih uspjeha savremene Crne Gore.
„Ja sam u nekim drugim nastupima i izjavama rekao da su manjine odigrale ključnu ulogu. Crna Gora ne bi bila danas nezavisna država, ne bi danas bila pred vratima EU, ne bi bila u NATO-u da nije imala podršku manjina. Kod nas je registrovano šest manjinskih naroda i zajednica i došlo je do toga da Crna Gora uspije da integriše manjine u društveni i politički život i da manjine doživljavaju Crnu Goru kao svoju državu. To je uspjeh današnje moderne Crne Gore i uspjeh koji može da bude primjer drugim državama Zapadnog Balkana, pa i Evropi“, kazao je Đeka.
On navodi da su manjinski narodi i danas snažno opredijeljeni za evropski put Crne Gore i da u tom procesu imaju značajnu ulogu.
„Ne možete naći jednog pripadnika manjina koji nije za EU, koji nije za NATO, koji radi protiv države. Naprotiv, osjećaju Crnu Goru svojom državom, svojom zemljom i svim integracijama daju 1000 posto podršku. To je nešto pozitivno. Možemo da dajemo lekcije drugim državama“, poručio je Đeka.
Ipak, ministar priznaje da postoje oblasti u kojima Crna Gora još nije dostigla zadovoljavajući nivo zastupljenosti manjina. Posebno ističe bezbjednosne strukture, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, sudstvo, tužilaštvo i vojsku.
„Kada je u pitanju zaostatak, zaostajemo u zastupljenosti manjina u nekim segmentima, kada su u pitanju bezbjednosne strukture. Ne kažem da je to sada smetnja, nego je to proces koji treba da se nastavi i treba da ljudi budu školovani. Imamo tu neku zastupljenost u policiji, ne mogu da kažem da su na nekim većim funkcijama, ali zaostajemo u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, zaostajemo u sudstvu i tužilaštvu, zaostajemo u vojsci. Manjine treba da budu zastupljene sa oko 25 odsto, ali su kod nas veoma slabo zastupljene u ovim sektorima. To je podatak koji smo kao Ministarstvo primijetili iz svih naših informacija. To je proces koji se nastavlja, treba tu afirmativno djelovati, da afirmišemo manjine, da se školuju za te poslove i budu zastupljeni u institucijama“, rekao je Đeka.
“GRAĐANI ĆE OSJEĆATI BENEFITE EU”
Govoreći o tome šta bi članstvo u Evropskoj uniji konkretno moglo značiti građanima, Đeka kaže da evropske integracije za njega nijesu samo politički cilj, već proces koji treba da donese promjene u svakodnevnom životu.
Kako navodi, ideja o članstvu Crne Gore u EU prisutna je decenijama i predstavlja jednu od najvažnijih težnji države.
„Mislim da smo ono što smo zauvijek voljeli, od kad znam, od 90-ih godina, čuli još od kad sam završio srednju školu, da hoćemo da budemo u Evropskoj uniji. Mislim da smo istrajali u tome, a to je i moja najveća želja da budemo slobodni, da živimo sa drugim narodima i zemljama Evrope bez granica, u istim vrijednostima koje stoje u Evropskoj uniji, a to je poštovanje ljudskih i manjinskih prava. To je ono što čini EU jačom i interesantnom. A mi na tom putu uspijevamo i možemo da damo primjer i ostalim zemljama“, kazao je ministar.
Đeka očekuje da evropske integracije neće ostati samo politička tema, već da će građani relativno brzo nakon članstva moći da osjete konkretne koristi.
„Taj proces priključenja Evropskoj uniji može nešto i kasnije da donese, ali suština je da smo mi kao društvo uspjeli. Sve se promijenilo i svi mislimo na dobro. Poslije nekoliko mjeseci, mislim da će građani početi da osjećaju benefite ulaska u Evropsku uniju“, rekao je Đeka.
“GOVOR MRŽNJE NE MOŽE PROMIJENITI CRNOGORSKO DRUŠTVO”
Govoreći o diskriminaciji, govoru mržnje i podjelama koje i dalje postoje u crnogorskom društvu, Đeka smatra da su zakonski mehanizmi unaprijeđeni, ali i da je svijest građana danas drugačija nego ranije.
„Crna Gora je već na vratima EU i postaće njena naredna članica. Slučajevi diskriminacije i govora mržnje, kroz zakon koji smo usvojili prošle godine, imaju elemente koji zabranjuju diskriminaciju po svim osnovama. Svjesni smo društvenih mreža i nekih govora mržnje koji dolaze sa nekih strana, i onih koji ga podstiču. Pošto je Crna Gora građanska i multietnička država, postoje ti koji lutaju i žele da poremete taj međunacionalni sklad. Ali nema tu neke šanse. Teško može, bilo sa koje strane da dolazi, govor mržnje da mijenja društvo. Društvo se promijenilo i svaki govor mržnje se osuđuje. To je ono što smo postigli – da u društvu većina, kada čuje neki govor mržnje, bilo koji vid, reaguje i osudi“, kazao je Đeka u razgovoru za Standard.
Kada je riječ o tome da li u oblasti ljudskih i manjinskih prava postoje problemi koji bi mogli usporiti završetak pregovora sa EU, Đeka je optimističan. Kao argument navodi zakone koji su usvojeni ili se nalaze u završnoj fazi usklađivanja sa evropskim standardima.
„Mislim da ne postoji više nijedna prepreka kada je u pitanju stanje ljudskih i manjinskih prava, što se tiče evropskih integracija. Ne postoji nijedna prepreka koja može da uspori put Crne Gore ka EU. Mi smo već četiri-pet godina radili na Zakonu o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. Taj krovni zakon, naravno, zahtijeva da se puno drugih zakona kasnije uskladi sa njim. To je jedan od zakona za zatvaranje Poglavlja 19. Mi smo onda kasnije pomogli i da se zatvori Poglavlje 2 kroz Zakon o radu. Imali smo i Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji je usvojen u Skupštini, puno se radilo na njemu i usklađen je sa preporukama Evropske komisije. Onda ide Zakon o zaštitniku ljudskih prava, ombudsmanu, koji će vjerovatno biti krajem avgusta, koji je takođe usklađen sa evropskim preporukama. To su neke stvari koje ne mogu praviti smetnju kada je stanje ljudskih i manjinskih prava u pitanju“, kazao je Đeka.
Kada je riječ o Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, Đeka navodi da je i on u završnoj fazi i da se očekuje mišljenje Venecijanske komisije.
„On je u izradi, da kažem u završnoj fazi. Poslat je Komisiji predlog izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Čekamo sada da dobijemo i mišljenje Venecijanske komisije. Njihovi predstavnici su bili kod nas i normalno da je njihovo mišljenje veoma važno. U tom kontekstu ne vidim neku prepreku da ljudska i manjinska prava budu zaštićena. Sve ide baš ka onim ciljevima koje smo zacrtali i mislim da ispunjavamo sve uslove“, zaključio je Đeka.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
