Video
Govoreći o tome koliko je danas snažan osjećaj pripadnosti Crnoj Gori među pripadnicima manjinskih naroda i šta je još potrebno uraditi kako bi integracija bila potpuna, Đeka je kazao da su manjine svoju privrženost državi dokazale još prije dvije decenije, kada je to bilo najvažnije.
“Mislim da su manjine privrženost Crnoj Gori dokazali prije dvije decenije kada je to bilo najvažnije: masovnim glasanjem da ona povrati svoju nezavisnost. Mislili smo da je to najbolji okvir za sve nas, da ova zemlja mora biti topli dom za sve one koji u njoj žive. I siguran sam da je to bila sjajna odluka. Radujemo se da takav stav sada, kako pokazuju ankete, dijeli tri četvrtine stanovnika Crne Gore”, rekao je Đeka.
On smatra da budućnost svakog društva i države počiva na pravdi i antirasizmu, te da upravo na tim principima mora biti izgrađena Crna Gora kao inkluzivna zajednica.
“Jedno društvo, država, imaju budućnost ukoliko stoje na temeljima pravde i antirasizma. To su temelji na kojima mora da počiva naša Crna Gora, da bude inkluzivna zajednica za sve naše građane i građanke”, kazao je Đeka.
Manje manjina u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru
Đeka je govorio i o nedovoljnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama, što je ranije označio kao jedan od najvećih problema.
Na pitanje kakvo je trenutno stanje i jesu li manjine dovoljno zastupljene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojsci, policiji, tužilaštvu i sudstvu, Đeka je kazao da prostora za poboljšanje ima, posebno u institucijama koje su navedene.
“Naravno da uvijek ima prostora da se stanje poboljša, posebno u institucijama koje ste označili. Tu je i danas značajno manje pripadnika manjina nego što ih procentualno ima u ukupnom broju stanovništva”, naveo je Đeka.
Afirmativna akcija i sistem kvota
Govoreći o tome da li bi država trebalo da uvede jasne i mjerljive mehanizme za veću zastupljenost manjina u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, Đeka je podsjetio da Ustav i zakoni već jasno propisuju obavezu države da obezbijedi odgovarajuću zastupljenost.
“Naš Ustav i zakoni to jasno propisuju. Mislim da bi institut afirmativne akcije doprinio da se taj sadašnji nizak procenat popravi. Tu je i sistem kvota koji bi garantovao srazmjernu zastupljenost, kao i niz drugih mjera čije rezultate pratimo putem strateških dokumenata i nezavisnih nadzornih tijela”, rekao je Đeka.
Prema njegovim riječima, takav pristup ne bi značio samo bolju zastupljenost manjinskih naroda u državnim institucijama, već bi doprinio i jačanju same države.
Preporučeno
“Tako nešto, i naše iskustvo pokazuje, državu čini jačom i otpornijom. A to je u današnjem svijetu izuzetno važno. Za našu malu državu, od presudnog značaja”, zaključio je Đeka.
