Dok Vlada čeka odluku Ustavnog suda o vraćanju doprinosa, zdravstvo propada

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić nedavno je kazao Pobjedi da je jedini način da naš zdravstveni sistem opstane – stabilan sistem finansiranja oko kojeg imaju opšti konsenzus. I oni koji su van sistema zdravstva, kako je naglasio, znaju šta znači stabilan prihod i jasno su iznijeli svoj stav da je to jedini pravi način da javni zdravstveni sistem opstane.

Prijete nam nova zaduživanja i kolaps

– Jednostavno moramo kroz institucije sistema da riješimo ovaj veliki izazov kako bi obezbijedili održivost sistema zdravstva. Sve ostalo je neodrživo i vodi zdravstveni sistem u nova zaduživanja i kolaps, što ne smijemo i nećemo da dozvolimo – poručio je Šćekić.

Dragoslav Šćekić

Sa tim se slažu i ekonomski analitičari koji ističu da se sada suočavamo sa posljedicama programa ,,Evropa sad“ koji je, po njima, uveden samo zbog političkog populizma. Takođe smatraju da ponovno uvođenje doprinosa bi dovelo do novog nameta privredi i ugrožavanja cjelokupne ekonomije, pa treba detaljno analizirati i naći način za stvaranje fonda za finansiranje zdravstva što smatraju obaveznim.

Iz Ministarstva finansija kategorični su da prije donošenja konačne odluke o ponovnom uvođenju doprinosa neophodno je sagledati stav Ustavnog suda.

– Član 67 Ustava, koji se odnosi na socijalno osiguranje, propisuje da je ono obavezno, ali ustavnost Zakona o ukidanju obaveznog zdravstvenog osiguranja sada nije moguće provjeriti. To je razlog zbog kojeg Vlada, za sada, ne razmatra vraćanje doprinosa za zdravstvo. Ako se opredijelimo za ponovno uvođenje zdravstvenog osiguranja, nakon eventualnog osporavanja Zakona od strane Ustavnog suda, sagledaćemo mogućnost definisanja određenih stopa doprinosa koji neće opteretiti poslodavca – poručuju su iz Ministarstva finansija.

Naveli su da će prije zauzimanja konačnog stava o uvođenju doprinosa prethoditi i dijalog sa socijalnim partnerima.

U Ministarstvu finansija smatraju da su posljedice programa ,,Evropa sad“ osjetne i dolaze na naplatu, u konkretnom slučaju, u vidu dodatnih 200 miliona opterećenja za državni budžet i predstavljaju ozbiljan udar na održivost javnog zdravlja.

Iz tog Vladinog resora su naveli da, za oblast zdravstva, za ovu godinu, opredijeljena su sredstva u visini od 402,95 miliona eura i veća su u odnosu na prošlu godinu za 1,29 miliona eura. Tim sredstvima upravljaju Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, Crveni krst i Uprava za kapitalne projekte (u dijelu realizacije projekata u oblasti zdravstva).

– Od ukupno opredijeljenih sredstava na Fond za zdravstveno osiguranje odnosi se 386,49 miliona eura, na Ministarstvo zdravlja 4,8 miliona eura, na Crveni krst 0,27 miliona, dok su kod Uprave za kapitalne projekte predviđena sredstva u iznosu od 11,37 miliona eura, od čega se 10,76 miliona odnosi na opšte prihode budžeta opredijeljene za izgradnju i rekonstrukciju objekata zdravstva, a 0,61 milion na projekte koji se za oblast zdravstva finansiraju iz IPA fondova – precizirali su iz Ministarstva finansija.

Navedeno je da su u posljednje dvije godine iz opštih prihoda budžeta obezbijeđena dodatna sredstva za izmirenje obaveza Fonda za zdravstveno osiguranje koji upravlja sredstvima za rad javnih zdravstvenih ustanova.

– Tokom prošle godine rebalansom budžeta, inicijalni budžet za oblast zdravstva uvećao se za oko 60 miliona eura zbog nedostatka sredstava za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu sredstava planiranih za ljekove i nedostajućih sredstava za zarade po osnovu izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u oblasti zdravstva – podsjetili su iz Ministarstva.

Neophodna racionalizacija

Prema riječima predstavnika Ministarstva veća izdvajanja budžetskih sredstava za zdravstvo posljednjih godina posljedica su, između ostalog, i nekontrolisanog porasta potrošnje ljekova.

– Stoga je rješenje za održivo finansiranje zdravstvenog sistema i veći kvalitet usluga potrebno tražiti kroz reformu sistema zdravstvene zaštite kao i kroz kontrolisanu i racionalnu potrošnju, čime bi se rasteretio državni budžet. U tome je veoma značajno rekonstruisati i podržati rad Fonda za zdravstveno osiguranje na neophodnoj racionalizaciji – smatraju u Ministarstvu finansija.

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić vjeruje da oni koji su godinu ranije donijeli odluku o reformi finansiranja sistema i uvođenju programa ,,Evropa sad“ su to isključivo uradili zbog političkog interesa i da je on bio važniji od zdravstva odnosno zdravlja ljudi, što, opet, po njegovim riječima, nije neobično za našu političku praksu.

– Kako god bilo, motivi donošenja takve odluke sada predstavljaju prošlost, a ono što nam je ostalo jesu ozbiljne negativne posljedice takvog postupanja u sadašnjosti i za budućnost, s obzirom na to da se sa njima nećemo skoro izboriti – ističe Kostić.

On smatra da je ovakav oblik finansiranja zdravstva apsolutno neodrživ u našim uslovima i ozbiljno ugrožava, po više osnova, ne samo funkcionisanje zdravstvenog sistema već i održivost javnih finansija, a ako bi ekstrapolirali njegov uticaj, ističe da bi mogli vrlo negativno uticati na ukupan društveno-ekonomski rast i razvoj u budućnosti.

– Ovakva ocjena se može činiti prenaglašenom ukoliko stvari posmatramo površno ali uticaj sektora zdravstva na ukupni društveno-ekonomski sistem, kroz zdravlje nacije prije svega, daleko prevazilazi njegov kvantitativni – sada budžetski izraz, za koji je vrlo važno reći ne da nije stagnatan nego, naprotiv, stalno je rastući što ima posebno negativne implikacije u situaciji prenapregnutih javnih finansija prezadužene države – poručuje Kostić.

On objašnjava da sistem zdravstva, a shodno tome i sistem zdravstvene potrošnje odnosno njeno finansiranje, mora biti izraz specifičnih društveno-ekonomskih, socijalnih, kulturnih, demografskih, zdravstvenih i drugih obilježja svake zemlje odnosno samog sistema organizovanja društva jer se zdravstvo i zdravstvena zaštita nalaze u centru društvenih potreba.

– Taj sistem ne može biti mehanički preslikan sistem bilo čije prakse, i ako su iskustva drugih instruktivna i od izuzetnog značaja, kao što ne može biti ni potpuno originalan – samo nama poznat sistem – van prakse i vremena. Ako je ili jedno ili drugo, biće neadekvatan i nužno neefikasan, s ozbiljno lošim uticajem na čitav razvoj. Ne stoje uzalud na stanovište rezultati mnogih istraživanja koja kažu da je investiranje u zdravstveni, pored obrazovnog sistema, najbolja dugoročna društvena investicija – smatra Kostić.

Iskustva drugih zemalja neupotrebljiva

Napominje da iskutstva, na primjer, razvijenih – bogatih zemalja u organizovanju sistema zdravstva za nas mogu biti neupotrebljiva ili čak opasna jer se jednostavno nalazimo na različitom nivou društveno-ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja.

– Kao što nam nijesu odgovarajući ni sistemi na primjer: Konga, Zimbabvea, Burkine Faso… najsiromašnijih zemalja. Naš sistem zdravstva treba da bude prilagođen našim uslovima i našim mogućnostima – smatra Kostić dodajući da to znači da niti jedan od preovlađujućih sistema zdravstvene zaštite nužno ne mora biti dobra opcija za nas.

– Ni tzv. Beveridžov sistem budžetskog zdravstvenog osiguranja, koji se primjenjuje u Velikoj Britaniji, sada kod nas nije dobar jer, pored ostalog, nemamo njihovu privredu niti snagu njihove ekonomije pa shodno tome ni njihov budžet. Mehaničko preslikavanje onoga što oni rade moglo bi samo da nam šeti ne i koristi. Na stranu to što se taj sistem skoro i njima obio o glavu pa i danas ozbiljno kubure sa njim – poručuje Kostić.

Vasilije Kostić

Takođe, po njegovim riječima, nema ni garancija za efikasnost klasičnog socijalno-zdravstvenog osiguranja (tzv. Bizmarkovog) sistema koji smo primjenjivali do „reforme“ a koji danas primjenjuju Njemačka i značajan broj zemalja Evrope, kao što nema garancija ni za treći sistem državno vođene zdravstvene zaštite (tzv. Semaškov) koji je karakterističan bio za zemlje komandne ekonomije – bivše socijalističke zemlje.

– Jasno je da svaka zemlja treba da odabere, bolje reći, kreira za sebe rješenje koje će biti u skladu sa njenim potrebama, karakteristikama i ciljevima razvoja. Program „Evropa sad“ koji su prvo naopako zvali „Maršalov plan“ (što je bio indikativan detalj o razumijevanju onoga o čemu se odlučivalo) je nanio i nanosi ozbiljnu štetu crnogorskoj ekonomiji i društvu. Njegovi negativni učinci su svakim danom vidljiviji – poručuje Kostić.

Po njegovim riječima u osnovi odlučivanja o modelu finansiranja zdravstvene potrošnje primarno trebalo je uzeti njenu prirodu koja je u osnovi determinisana ,,rasponom makaza“ koji se dinamično povećava, između starenja populacije i stalnog rasta zdravstvene potrošnje.

– To znači da sistem finansiranja za koji se opredijelimo apsolutno mora da uvaži ovu realnost, ukoliko želi da bude održiv odnosno treba da bude prije svega stabilan u izvoru finansiranja, potencijalno izdašan i da bude van političkog odlučivanja – autonoman u najvećoj mjeri. Zato u praksi sistema zdravstvenog osiguranja i postoji nešto što se zove „fond“ – mjesto slivanja prihoda – smatra Kostić dodajući da trenutni način finansiranja nema niti jedan od ovih elemenata već potencira obrnuto.

– Ukidanjem doprinosa i prelaskom na budžetsko finansiranje ukinuta je autonomnost i nezavisnost kao i stabilnost formiranja prihoda zdravstvenog sistema i sve je vezano za budžet i potrošnju, a to znači arbitrarno odlučivanje i odlučivanje o dispoziciji sredstava na bazi političkih, a ne opštih interesa – kazao je Kostić dodajući da se pogrešne odluke političara plaćaju pogoršanjem zdravlja nacije i većom stopom smrtnosti.

– Da li je neko do sada postavio pitanje koliko je porasla stopa smrtnosti kao posljedica nedostatka ljekova i medicinskog materijala u prošlom periodu? Postojeći sistem finansiranja treba, bez dileme, mijenjati i ići u pravcu traženja stabilnog izvora finansiranja (porezi i doprinosi) u kombinaciji sa vraćanjem autonomije u formiranju prihoda Fonda zdravstva – naglašava Kostić.

Međutim to sada, po njegovim riječima, neće biti lako jer su se po osnovu ukinutog doprinosa za zdravstvo povećale zarade pa bi sada svako novo opterećenje privrede po tom osnovu bilo vrlo opasno po nju samu, tj. po ekonomiju zemlje što je neprihvatljivo.

Odlučuje se naprečac

– S druge strane opterećivanje zarada zaposlenih značilo bi smanjenje i onako niskog standarad građanja. Sada smo, rekao bih, pred rješavanjem „kvadrature kruga“ – mnogo težim zadatkom nego što smo bili ranije – kazao je Kostić dodajući da se sada hvatamo u koštac sa posljedicama programa ,,Evropa sad“.

– Odlučuje se naprečac, ali se kajemo natenane, kako kaže narod. I sa tim ne bi bilo mnogo problema kada bi sudbinu rezultata snosili tvorci rješenja. U normalnom svijetu je tako. Kod nas ne. Kod nas se čak javnost bez ikakvog ustezanja uporno želi uvjeriti u opravdanost takvih rješenja uprkos tome što stvarnost na svakom odlasku u bolnicu ili apoteku to demantuje. Dok god bude tako mi ćemo biti u ulozi eksperimentalnih kunića sa više ili manje vjerovatnoće da imamo prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu – zaključuje Kostić.

Da je finansiranje javnog zdravstvenog sistema kompleksna tema koju treba posmatrati iz više uglova smatra i ekonomski analitičar Novak Svrkota koji napominje da je budućnost sistema javnog zdravstva sa trenutnim načinom upravljanja i nivoom pružene usluge upitna.

– Izazovi koji se javljaju u funkcionisanju imaju svoje globalne i lokalne komponente. Globalno smo imali pandemiju i nestašice određenih medicinskih sredstava i poslije toga godinu sa rekordnim inflatornim stopama što je dovelo do toga da su potrebna značajno veća sredstva za funkcionisanje zdrastvenog sistema. Lokalno smo imali prelazak sa finansiranja doprinosima na finansiranje od poreza. Prelazak sa Bizmarkovog na Beveridžov model – kazao je Svrkota.

Kako ističe prelazak se odvijao brzo i sigurno je bilo nepripremljenosti.

– Takođe za neke javne nabavke bilo je usporeno zbog hakerskih napada, uz budžetiranje za zdravstvo koje nije moglo predvidjeti inflatorni udar zbog rata u Ukrajini došli smo u situaciju gdje postoji nestašica određenih medikamenata – kaže Svrkota.

Novak Svrkota

Po njegovim riječima oni koji mogu da priušte ne žele da čekaju upute, preglede, dijagnostiku, operativne zahvate, već se liječe ,,privatno“ ili u inostranstvu.

– Država je poznata kao loš upravitelj, reforma je neophodna, pogotovu kada se u obzir uzme trend starenja populacije, gdje će biti sve više starijih sa hroničnim bolestima a sve manje mladih koji rade i finansiraju čitav sistem. Začarani krug političkih zapošljavanja osjeća se i u zdravstvu, da bi se ostvarivali bolji rezultati potrebno je pružiti kontinuiranu edukaciju iz oblasti menadžmenta i ljudskih resursa ljudima medicinske struke koji su na čelu zdravstvenih institucija, kao i angažovanje profesionalnih menadžera u najvećim sistemima i ustanovama – poručuje Svrkota dodajući da smo mali sistem i da se reforme mogu relativno brzo sprovesti.

– Ako se izvrši odgovarajući uticaj na donosioce odluka. Problemi koji su višedecenijski se mogu riješiti samo korjenitim sistemskim reformama a ne ,,gašenjem pojedinačnih požara“ kao što imamo situaciju sa fondom, bolnicom u Meljinama itd – zaključuje Svrkota.

Digitalizacijom do boljeg praćenja potrošnje ljekova

Iz Ministarstva finansija kazali su da su za programski budžet Ministarstva zdravlja za ovu godinu opredijelili 1,4 miliona eura za „Digitalizaciju zdravstvenog sistema“ koja ima za cilj podizanje nivoa kvaliteta zdravstvene zaštite, kroz izmjene i dopune zakonske regulative kako bi se stvorili uslovi za korišćenje digitalnih tehnologija, uvođenje i korišćenje novih servisa, telemedicine, e-zdravlja, m-zdravlja, elektronskih zdravstvenih kartona pacijenata, obnavljanje računarske infrastrukture, unapređenje statistike i statističke obrade podataka iz zdravstvenog sistema, kroz mehanizme naprednog izvještavanja i praćenje upotrebe ljekova kroz sistem ,,Track and Trace“.

– Cilj je praćenje distribucije ljekova od veledrogerija do pacijenta čime se očekuje napredniji sistem praćenja i kontrole potrošnje ljekova i medicinskih sredstava, a sve kako bi se utvrdila realna potreba za nabavkom i smanjenjem troškova, uz obezbjeđenje uredne snabdjevenosti zdravstvenog sistema – rekli su iz Ministarstva finansija.

Loša ,,konekcija“ izabranih ljekara i specijalista

ANKETA: Pitali smo građane: Da li ste zadovoljni uslugama zdravstvenih radnika u Kliničkom centru Crne Gore?

Vjera Ivanović: Imala sam infarkt prije mjesec, pa ću nažalost posjećivati Klinički centar često naredni period. Do sada nijesam imala zamjerke i nadam se da će sanirati zdravstvene posljedice koje trenutno imam. Često će mi trebati kontrolni pregledi i trebaju da budu na vrijeme, ali se nadam da će ljekari blagovremeno reagovati i dati mi terapiju koja mi odgovara.

Luka Batrović: Imao sam nezgodu pa sam preko urgentnog odmah završio pregled. Snimanje je bilo brzo gotovo, tako da je sve bilo u najboljem mogućem redu. Nažalost mora da se čeka, mali je broj je ljekara, a veliki broj pacijenata. Moramo biti strpljivi i čekati. Nijesam, na sreću, ranije imao nekih zdravstvenih problema, pa ne znam kako je sa ostalim pregledima.

Budo Čabarkapa: Tu sam na internističku kardiologiju i nemam neke zamjerke, medicinsko osobolje je ljubazno. Možda ta komunikacija preko sistema zakazivanja, izabrani doktor i specijalista, nije na najboljem nivou. Izabrani doktori nemaju podataka kako je kod specijaliste. Kada sam kod izabranog doktora tražio da mi zakažu pregled kod kardiologa rekli su mi da nema mjesta i da treba da čekam pet mjeseci. Tražio sam da mi napišu da nema i došao sam u KCCG gdje su mi odmah zakazali juče za danas.