Sagovornica portala Standard direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić objašnjava da je srednja dob prilikom dijagnoze melanoma otprilike 10 godina manja nego kod drugih čestih solidnih tumora (na primjer, crijeva, pluća, prostate) te češće obolijevaju mlađe osobe.

Uzimajući navedeno u obzir, jasno je zašto je ova bolest od velikog medicinskog ali i društveno ekonomskog značaja.

Na pitanje zbog čega nastaje melanom, dr Lekić kaže da u osnovi melanoma jesu genetske izmjene u pigmentnim ćelijama kože koje su naslijeđene ili nastaju pod uticajem agenasa iz spoljne sredine.

“Pigmentne ćelije – melanociti, se ne nalaze samo u koži, već i u oku, moždanim ovojnicama, limfnim žlijezdama, u sluznici crijeva i gornjeg disajnog puta, pa se melanom može razviti (mada rijetko) i na ovim mjestima. Najučestaliji je melanom kože, čija je incidinca u porastu za oko 3% godišnje. Iako je značajno manje čest od nemelanomskih karcinoma kože najviše zabrinjava, zbog velike vjerovatnoće širenja. Melanom oka je rijedak i sporo raste, ali prognoza je izrazito loša ukoliko postoje metastaze. Melanom sluznica je često uznapredovao kod dijagnosticiranja, upravo zato što je rijedak na njega se rijetko misli i nema za sada poznate faktore rizika”, precizira dr Lekić.

Osnovna uloga melanocita – pigmentnih ćelija jeste zaštita kože od štetnih uticaja UV zračenja (sadrže pigment melanin), ali bi trebalo istaći da nema svaka osoba istu količinu melanina u koži.

Glavni faktori rizika za nastanak melanoma su:

• UV zračenje – prirodno UV zračenje kojem smo izloženi prilikom sunčanja zbog oštećenja ozonskog omotača, ili vještačko – solarijumi.
• Osobe svijetle puti, svijetle kose, svijetlih očiju (uslijed smanjenog nivoa melanina koji ima zaštitnu ulogu)
• Povećan broj mladeža, atipični mladeži, imunosupresija/transplantirani pacijenti.
• Ranija dijagnoza melanoma.

Prevencija: Možemo li bolje?

Dr Lekić kaže da melanom spada u grupu preventabilnih tumora ali i tumora koji se mogu, ranom dijagnostikom, otkriti na vrijeme.

“Kao glavni krivac koji dovodi do oštećenja genetskog materijala u melanocitima i uzrokuje razvoj melanoma prepoznato je UV zračenje. Primarna prevencija melanoma podrazumjeva mjere za unaprijeđivanje zaštite stanovništva od UV zračenja, kako prirodnog, tako i vještačkog – upotrebe solarijuma”, kaže dr Lekić.

Osnovna načela strategije primarne prevencije trebalo bi da obuhvataju jedan set preporuka i mjera kao što su:

• obezbijediti hlad na otvorenim prostorima za rekreciju i predškolskim i školskim ustanovama, što povećava mogućnost zaštite od sunca u spoljašnjoj sredini;
• informisati javnost o štetnom uticaju UV zračenja putem sredstava javnog informisanja i kroz posebno osmišljene kampanje prilagođene određenim populacijama;
• posebno istaći štetnost namjerenog izlaganja suncu tokom sunčanja u periodu ljetnjih mjeseci (od 10 do 17 časova);
• nositi zaštitnu odjeću i šešir, kao i naočare za sunce sa UV zaštitom;
• koristiti preparate za zaštitu o sunca sa visokim faktrom zaštite;
• smanjiti rizike vezane za upotrebu solarijuma – zakonske regulative koje zabranjuju upotrebu solarijuma za mlađe od 18 godina;
• samopregled kože kao i pregled kože partnera i članova porodice jednom mjesečno;
• osobama sa povećanim rizikom savjetuje se pregled dermatologa i dermatoskopija.

Dr Lekić objašnjava da smo kao mediteranska zemlja sa velikom brojem sunčanih dana u toku godine, u obavezi da napravimo strategiju koja će sadržati sve ove preporuke i da tokom čitave godine, a ne samo u maju mjesecu, podižemo svijest o štetosnosti prekomjerenog i nekontrolisanog izlaganja UV zračenu kako prirodnom tako i vještačkog ali i mogućnosti korištenja blagodeti mediteranske klime kroz boravak i sportske aktivnosti na otvorenom u bezbijednom dijelu dana i u prirodnoj hladovini, što ima i opšte povoljne efekte na zdravlje.

Alarmantni simptomi – kasnimo li sa javljanjem na pregled?

Direktorica Instituta za onkologiju kaže da melanom može da nastane na terenu već prisutnog mladeža, ali i na prethodno zdravoj koži i to najčešće na djelovima tijela koji su izoloženi sunčevim zracima.

“Svaka promjena već postojećeg mladeža je alarm za brigu (promjena u boji, veličini, promjena njegovih ivica, krvarenje mladeža), kao i pojava novog čvora koji se brzo uvećava”, upozorava dr Lekić.

Dodaje da se prilikom pregleda kože koristi takozvano ABCDE pravilo, radi lakše i brže procjene kao i EFG pravilo za rano otkrivanje nodularnog melanoma (bilo koje promjene na koži bez obzira na boju, ukoliko je nova i iznad novoa kože):

A-Assymetry (Asimetrija): Melanom obično raste kao nepravilna, asimetrična kožna promjena.
B-Border (Granice): Benigne promjene su jasno ograničene od okolne kože, dok kod melanoma postoji nepravilna, nareckana, nejasna ili podrivena ivica.
C- Color (Boja): Melanom uglavnom sadrži više boja (od bijele, preko plave, crvene, do tamno smeđe i crne). Promjena boje već postojećeg mladeža zahtijeva javljanje ljekaru.
D-Diameter (Dimenzije): Melanomi su obično veći od 5 mm u prečniku, ali to nije nužno pravilo (mogu biti i manji). Svako naglo povećanje veličine, dimenzija već postojećeg mladeža treba shvatiti kao alarm.
E-Evolution (Promjene): Odnosi se na sve naglo nastale promjene na mladežu -promjena boje, veličine, krvarenje, uzdignuća, ulegnuća.

EGF pravilo za ranu detekciju nodularnog melanoma:

E-Elevacija: bilo koja promjena na koži bez obzira na boju (često bez pigmenta) koja je iznad novoa kože

F-Firm to touch: promjena na koži ili mladež koja je tvrda na palpaciju zaslužuje hirurško uklanjanje uz histopatološku verifikaciju.

G-Growning: mladež ili bila koja nova promjena na koži, bez obzira na boju, koja kontinuirano raste zaslužuje hirurško uklanjanje.

Prema riječima dr Lekić ukoliko je prisutan neki od alarmantnih simptoma neophodan je pregled dermatologa koji će na osnovu jednostavnog dermatološkog pregleda i primjenom posebnog pregleda -dermatoskopije (mikroskopski pregled kože, koji omogućava da se uoče promjene na koži koje se ne mogu vidjeti golim okom) zaključiti da li je promjena suspektna na melanom.

Dijagnoza melanoma: Rana dijagnoza je ključ uspjeha!

“Prvi korak ka konačnoj dijagnozi svake promjene na koži koja je klinički i dermatoskopski sumnjiva jeste kompletno hirurško uklanjanje i patohistološka verifikacija da se radi o ovoj bolesti. Nakon potvrde da se radi o melanomu slijedi nastavak hirurškog liječenja u smislu da se radi proširena intrevencija u cilju prevencije ponovnog javljanja bolesti na istom mjestu, kao i biopsija limfnog čvora “stražara” – uklanjanje prvog limfnog čvora koji se posebnom metodom obilježi kroz limfno drenažno podrčje uklonjenog melanoma”, kaže dr Lekić.

Dodaje da u zavisnosti od određenih prognostičkih parametra, prema procijeni multidisciplinarnog tima koji se bavi dijagnostikom i liječenjem ovog maligniteta, a koji se na Institutu za onkologiju održava svakog utorka u 9 h, pristupa se dodatnoj dijagnostičkoj obradi u pravcu procijene uznapredovalosti bolesti (analize iz krvi, radiološka snimanja i dodatna molekularna analiza samog tumora).

Liječenje melanoma: Imuno i ciljana terpija kao korak naprijed u liječenju metastaskog, ali i ranog viskorizičnog stadijuma bolesti

Direktorica Instituta kaže da liječenje zavisi od stadijuma bolesti.

“Petogodišnje preživljavanje je preko 90% ako se bolest otkrije u ranoj fazi, a oko 60% ukoliko se regionalno proširila. Ovaj procenat je znatno niži kod pacijenata kod kojih se bolest otkrila u IV – metastatskom stadijumu bolesti”, kaže Lekić.

Kod lokalne bolesti (nema prodora u druge strukture) se operativno liječenje – uklanjanje promjene u potpunosti sa adekvatno čistim rubovima (adekvatna širina rubova do u zdravo tkivo).

“Kod metastatske bolesti otkrićem novih ljekova u predhodnih 15-ak godina drastično se promijenila prognoza i petogodišnje preživljavanje pacijenata. Danas svjedočimo revoluciji u liječenju metastatskog melanoma! Pacijenti u metastatskoj bolesti mogu imati dobar i dugotrajan terapijski odgovor uz očuvanje kvaliteta života. Na institute za onkologiju KCCG imamo sada već višegodišnje iskusvo u liječenju ovog stadijuma bolesti inovativnim ljekovima, što nam je dalo mogućnost da našim pacijentima ponudimo mogućnost dugotrajne kontrole bolesti uz dobar kvalitet života”, navodi dr Lekić.

Ona pojašnjava da je korak naprijed sa novim lijekovima napravljen u smislu što ranijeg započinjanja terapije, u pravcu tzv zaštitnog, adjuvantnog liječenja nakon operacije viskorizičnog melanoma i takozvanog neoadjuvantnog-preopertivnog liječenja.

“Mogućnost zaštitnog liječenja imuno ili ciljanom terapijom kod pacijenata u ranom, viskorizičnom stadijumu bolesti, dostupno je pacijentima u Crnoj Gori od marta 2022.godine čime smo dobili šansu da značajno smanjimo procenat onih pacijenta koji će u nekom trenutku imati povratak bolesti lokalno ili na udaljena mjesta. Osim medicinskog ovakva strategija liječenja, koja počinje u ranoj fazi bolesti a koja u onkologiji postaje imepartiv, ima značajne reperkusije na društveno-ekonomski i socijalni aspek jedne zajednice kroz očuvanje radne aktivnosti te dužeg, produktivnijeg i kvalitetnijeg zivota pacijenta sa dijagnozom maligne bolesti”, kaže dr Lekić.

Ona ipak upozorava da uprkos napretku terapije ne smijemo zaboraviti da su mjere primarne prevencije ,o kojima je u tekstu bilo riječi, važne za smanjenje rizika od oboljevanja a mjere sekundarne prevencije tj ranog otkrivanje bolesti ključne za dobar ishod liječenja.