Video
On je na svečanosti povodom početka radova na ovom magistralnom putu rekao da ohrabruje podatak da će prva dionica od 23 kilometra biti završena najkasnije za tri godine, kao i da će projekat za nastavak saobraćajnice od Čeva do Nikšića, odnosno do tačke spajanja sa magistralnim putem Danilovgrad – Nikšić biti spreman već na jesen ove godine.
– Ovaj poduhvat dobija na vrijednosti i time što ga organizujemo u vremenu kada je naša zemlja, kao i cijeli svijet, suočena sa pandemijom COVID-19, jednim od najtežih izazova savremene civilizacije. Možemo biti ponosni na to kako se naš zdravstveni sistem i sve državne institucije bore sa tim nevidljivim neprijateljem. U prvom špicu pandemije ostvarili smo rezultate za respekt. Moramo biti maksimalno fokusirani na zaštitu i očuvanje zdravlja ljudi, i svi pojedinačno dati doprinos tome i u ovom drugom, još jačem naletu – naglasio je Đukanović.
On je pozvao građane na dosljedno poštovanje mjera nadležnih državnih organa. To je, kako je istakao preduslov da se maksimalno posvetimo saniranju ekonomsko-socijalnih posljedica, “svjesni da je pred nama veoma izazovan zadatak vraćanja u funkciju pandemijom paralisane ekonomije”.
– Infrastrukturni projekti, poput puta čiju gradnju danas promovišemo, krijepe optimizam i potvrđuju vitalnost Crne Gore i naših građana da uvijek budemo najbolji kada je najteže. Čekaju nas i redovni parlamentarni izbori za koje se nadamo da će biti održani u planiranom terminu 30. avgusta. Uvjereni smo da će građani i ovoga puta znati da izaberu najbolju ponudu; da će Crna Gora koja je nakon sticanja nezavisnosti zabilježila vidan ekonomski i demokratski uzlet, postala članica najmoćnije političko-bezbjednosne alijanse u istoriji čovječanstva, uspješno nastaviti put reformi i evropskih integracija, u cilju dostizanja evropskog kvaliteta života za naše građane – poručio je Đukanović.
Navodi i da je najveći razvoj infrastrukturne izgradnje i međugradskog povezivanja modernim asfaltnim putevima Crna Gora doživjela u vrijeme socijalizma. Današnji put koji vodi od Cetinja preko Čeva do Nikšića izgrađen je 1968.
Podsjeća da je crnogorska Vlada 1886. započela izgradnju prve dionice kolskog puta dužine 32 kilometara, od Danilovgrada do Nikšića, koja je završena 1892.
– Nastavljeno je sa izgradnjom dionice od Čekanja do Danilovgrada, u dužini od 42 km, koja je završena 1900. Tako je Nikšić povezan sa Cetinjem 22 godine nakon što je vraćen u sastav Crne Gore. Država je bila siromašna, ali je uz najveće napore gradila puteve i 30-tak godina nakon Berlinskog kongresa imala ih je nešto duže od 500 km – istakao je on.
Đukanović je dodao i da Katunska nahija i nikšićki kraj imaju dugu tradiciju zajedništva, nastalu u vrijeme oslobodilačkog pokreta protiv Otomanske vlasti.
– Od 18. vijeka dolazi do većih migratornih kretanja katunskog stanovništva koje se počelo naseljavati u okolini Nikšića. Mudri mitropolit Petar I podsticao je taj proces, računajući da će Katunjani kad za to dođe vrijeme značajno pomoći u oslobađanju Nikšića. To se i desilo tokom „Veljeg rata“ 1877. godine, nakon kojeg dolazi do masovnijeg seljenja Katunjana prema Nikšiću. Oni su time bili i značajan oslonac crnogorske državne ideje u ovoj tek oslobođenoj oblasti – kaže predsjednik.
Kako je rekao, u istorijskim događajima koji su obilježili to vrijeme, Čevo je kao jedno od središta Katunske nahije imalo značajno mjesto u snaženju oslobodilačkog i državnotvornog pokreta Crne Gore.
– Čevljani su bili pouzdani pomagači vladike Danila u vrijeme obnove crnogorske nezavisnosti. Prvi crnogorski guvernadur bio je sa Čeva, predstraže Cetinja, čuvara granice prema Otomanskom carstvu, koja je počinjala na Garču. Čevljani i ostali Katunjani posebno su se istakli 1756. godine kada su kod Prediša nanijeli veliki poraz osmanskoj vojsci koja je nadirala prema Cetinju. Ovjekovječio ga je Njegoš poznatim stihovima „Čevo ravno, gnijezdo junačko…“ – dodao je Đukanović.
Za nepun vijek i po od Berlinskog kongresa naša zemlja se može pohvaliti sa 7.000 kilometar modernih puteva. Takav napredak smo ostvarili u decenijama mira nakon Drugog svjetskog rata, kao ravnopravna socijalistička republika u jugoslovenskoj zajednici. Ponosni smo što smo i u vrijeme njenog krvavog raspada jedini sačuvali mir, učvrstili međunacionalni sklad i prije 14 godina sa olovkom u ruci, poštujući zahtjevne evropske demokratske standarde, obnovili nezavisnu državu. Prigoda je za podsjećanje na ove istorijske lekcije koje smo u međuvremenu naučili.
Sa velikom radošću sam prihvatio poziv za učešće na današnjoj svečanosti povodom početka radova na magistralnom putu Cetinje – Čevo – Nikšić.
– Za mene, čiji su porodični korjeni ovdje na Čevu, u Katunskoj nahiji, ovaj graditeljski poduhat, vrijedan sam po sebi, ima i dodatni značaj – kazao je Đukanović.
On je dodao da nije slučajno što je svečanost povodom početka radova na magistralnom putu upriličena uoči Trinaestog jula, najslavnijeg datuma u crnogorskoj istoriji.
– Nedaleko odavde, u ranim jutarnjim satima prije 79 godina, čevski ustanici su napali i za vrlo kratko vrijeme zarobili italijansku postaju. Oni su zajedno sa ustanicima širom Crne Gore upalili prvu baklju slobode u porobljenoj Evropi, koja plamti i danas u slobodnoj i nezavisnoj državi Crnoj Gori. Zemlji koja se prepoznaje kao faktor stabilnosti u regionu, uvažena članica NATO, najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima. Slobodarstvo i antifašizam naše su neprolazne ideje vodilje, stameni temelj hiljadugodišnje crnogorske državnosti – kazao je predsjednik države.
Na današnji dan, podsjeća on, prije 142 godine odlučivalo se na Berlinskom kongresu o sudbini Crne Gore, na kom je 13. jula stekla i zvanično međunarodno priznanje.
Proširenu nezavisnu državu, kaže Đukanović, crnogorski narod je dočekao praktično bez bilo kakvih saobraćajnih komunikacija.
– U jednom crnogorskom časopisu toga doba piše da su crnogorski putevi „na mnogijema mjestima rđavi i strmeni, da jedva konj natovaren preko nji može hodati…“, i u nastavku „…putevi, koji vode kroz Crnu Goru, izuzimajući one preko Bjelopavlića i Crmničkog polja, nijesu ništa drugo no staze preko krša, po kojima se jedva i sa mukom prolazi” – istakao je on.
Prema njegovim riječima, mirnodopsko vrijeme nakon međunarodnog priznanja omogućilo je ekonomske pomake u razvoju naše države.
– Angažovanjem trogirskog arhitekte Josipa Sladea, Crna Gora je već 1881. imala 41,5 km kolskih puteva. Izgradnja puta od Cetinja do Nikšića nametnula se kao neophodnost poslije Berlinskog kongresa, radi povezivanja dva dijela Crne Gore. To je bio preduslov za integraciju državnog prostora i važan koridor tadašnjeg ekonomskog razvoja. Nikšić i nikšićki kraj sa svojim ekonomskim potencijalima, razvijenom trgovinom i zanatstvom i velikim kompleksom plodnog zemljišta, značio je mnogo za postberlinsku Crnu Goru. On je bio ekonomsko i administratovno središte za zapadne i sjeverozapadne oblasti crnogorske države, od Grahova do Pive, Drobnjaka i Šaranaca, tako da je saobraćajna veza Nikšića sa Cetinjem bila od izuzetne važnosti. Tim putem spajala se „stara“ i „nova“ Crna Gora. Prema tadašnjim planovima trasa je išla pravcem Cetinje-Čekanje-Čevo-Danilovgrad-Nikšić. Na toj relaciji do tada je postojala samo konjska staza – kazao je Đukanović.
Preporučeno
On je sa Čeva danas čestitao građanima Crne Gore Trinaesti jul – Dan crnogorske državnosti
