Video
Skupština će se ponovo izjasniti o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, nakon što je predsjednik Jakov Milatović taj akt vratio sa obrazloženjem da je neusaglašen sa Ustavom i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
U Zavodu za zaštitu kulturnih dobara smatraju da bi Ministarstvo kulture trebalo da pojasni da li je došlo do neusklađenosti dva zakona. Pravni stručnjaci smatraju da je riječ o koliziji jer se odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara državi zabranjuje otuđenje, dok se Ustavom to isto pravo omogućava, te da bi predlagač trebalo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom.
Sagovornici RTCG smatraju i da bi dvorac na Kruševcu kao zaštićeno kulturno dobro trebalo da ostane u vlasništvu države, a da se potomci obeštete.
Dobili su u Upravi za zaštitu kulturnih dobara dopis predsjednika Jakova Milatovića u kome se traži da se ta institucija hitno odredi prema Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović, problematizujući član 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojim je propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti.
Direktorica Uprave Petra Zdravković kazala je da nijesu organ odlučivanja.
“Budući da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije bila uključena u proces donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš. Svakako će sljedeći korak biti upućivanje na nadležno Ministarstvo kulture i medija koje je najpozvanije da da tumačenje u ovom smislu, da li u odnosu na jedan i drugi zakon došlo do neusklađenosti”,rekla je Zdravković.
Kako iz RTCG nijesu uspjeli da dobiju stav Ministarstva kulture, pitali su struku da li je došlo do neusklađenosti dva zakona. Pojašnjenje smo dobili od advokata Velibora Markovića.
“Postoji kolizija zakona, odnosno Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji državi zabranjuje da otuđuje kulturna dobra koja su u njenoj svojini, i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima koje to pravo ne samo da omogućava, već se radi o jednom od tri osnovna svojinska ovlašćenja vlasnika, među kojima vlasnik može biti i država. Iz navedenog proizilazi pravo vlasnika da i otuđuje svoju nepokretnost. S tim što bi trebalo da donosilac zakona o izmjenama i dopunama prethodno navedenog zakona, kojim se propisuje mogućnost otuđenja kulturnih dobara, upravo taj koji bi trebalo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom radi ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 42 Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim mu se to pravo garantovano Ustavom, Evropskom konvencijom i Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima omogućava, odnosno garantuje”, ocijenio je Marković.
Da je šef države s razlogom vratio zakon na ponovno odlučivanje, stav je advokata Aleksandra Kovačevića.
“Nepokretna kulturna dobra ne mogu se niti prodavati niti poklanjati. Kad bismo sve vraćali ta nepokretna kulturna dobra, pitanje je što bi Crnoj Gori ostalo. U suštini i da je u privatnom vlasništvu Crna Gora treba tako nešto da otkupi da bi bilo u državnom vlasništvu, a ne kad ga već posjeduje da ga poklanja”, smatra Kovačević.
Kompromisno rješenje, kako zaključuje advokat Marković, bilo bi da država ima zakonsko pravo preče kupovine ukoliko želi da zadrži pravo svojine nad zaštićenim kulturnim dobrom.
“I to tako što će obeštetiti vlasnika, odnosno bivšeg vlasnika stvari koja predstavlja kulturno dobro” dodao je Marković.
Preporučeno
Podsjećamo, u dopisu koji je Milatović proslijedio Skupštini, navedeno je, pored ostalog, da se davanjem dvorca Kruševac u privatnu svojinu stvara neustavan i nezakonit presedan koji dodatno može otvoriti prostor za slične zahtjeve potomaka iste i drugih dinastija u odnosu na državnu imovinu od istorijskog i kulturnog značaja, što bi, kako piše u obrazloženju, takođe bilo štetno po državni interes.
