Hibridni rat je teorija vojne strategije, koju je prvi predložio Frenk Hofman, koja koristi politički rat i kombinuje konvencionalno ratovanje, neregularno ratovanje i sajber rat sa drugim metodama uticaja, kao što su lažne vijesti, diplomatija, pravosuđe i strana izborna intervencija. Kombinujući kinetičke operacije sa subverzivnim naporima, agresor namjerava da izbjegne pripisivanje ili odmazdu.
Hibridne prijetnje su često prilagođene ranjivosti ciljne države ili međudržavnih političkih zajednica. Svrha je da se iskorišćavaju u onoj mjeri u kojoj se produbljuju za stvaranje i pogoršanje polarizacije kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Ovo se pretvara u opasnu eroziju osnovnih vrijednosti koegzistencije, harmonije i pluralizma u i među demokratskim društvima, kao i sposobnosti političkih lidera za donošenje odluka. Na kraju krajeva, ono što hibridne prijetnje potkopavaju jeste povjerenje.
Hibridni rat Rusije ili Gibridnaya Voina kako se tamo zove, protiv Zapada počeo je 2007. godine, ali je na Zapadu bio široko priznat tek nakon povratka predsjednika Putina na mjesto predsjednika Rusije 2012. godine, ruske invazije na Krim 2014. i njenog miješanja u kampanju za predsjedničke izbore u SAD 2016. godine.
Zbog sve učestalijih sajber napada i sve rastućeg hibridnog rata NATO godinama unazad priprema taktiku i reakcije kad su u pitanju sajber napadi.
Jedna od najglasnijih država zagovornica oštrijih mjera u hibridnim krizama je Češka koja se zalaže za veća ovlaštenja u komandnom lancu NATO-a,i aktivaciju čuvenog člana 5 u slučaju ozbiljnog sajber napada na neku od članica alijanse.
Crna Gora je u petak 26.avgusta bila izložena jednom od većih sajber napada u posljednjih par godina, a može se čuti i da je ovo prvi napad ovakvih razmjera sa kojim se naša država susrela.
Informacije koje su mediji objavili su da iza napada stoje ruske službe, kojima hibridni rat služi kao sredstvo destabilizacije već duži niz godina širom svijeta.
I većina svjetski medija poput francuskog LE MONDE i njemačkog WELT prenijela je informaciju da ruske službe stoje iza sajber napada za Crnu Goru.
Zbog masovnog napada na Vladinu informatičku infrastrukturu, Vijeće za nacionalnu bezbjednost, na hitnoj sjednici povodom sajber prijetnji, odlučilo je da formira operativni tim koji će po sistemu 24/7 pratiti situaciju, izdavati preporuke i ozbiljno razmisliti da jedan dio korporativnog znanja koji imamo u Crnoj Gori angažuje kako bi se minimizirala šteta, koje će bez ikakve dileme biti, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević.
On je kazao, dogovoreno je da se u najkraćem roku aktivira saradnja sa partnerskim zemljama s ciljem suzbijanja sajber napada.
“Načelno smo dogovorili da u najkraćem roku aktiviramo saradnju sa partnerskim zemljama. Napad je značajnijeg obima i eventualne posljedice i trajanje ćemo u narednim danima uspjeti da vidimo na precizniji način”, rekao je Konjević za TVCG.
Prema njegovim riječima, pomoć partnerskih zemalja se ogleda dominantno u znanju i alatima koje imaju.
” Ovo su visoko sofisticirani napadi. Ne mogu biti djelo pojedinca. Obično iza ovakvog napada, a iz dosadašnjih iskustava ljudi iz struke, stoje državni resursi koje neko ima na raspolaganju”, naglasio je Konjević.
“Ovakav napad je prvi put izveden na Crnu Goru. On je pripreman duži vremenski period. Napadnuta je kritična infrastruktura”, rekao je on.
Stručnjaci Ministarstva javne uprave su,kako su ranije saopštili, pravovremeno preduzeli odbrambene mjere.
“Iako su trenutno iz bezbjednosnih razloga određeni servisi privremeno isključeni, sigurnost naloga građana i privrednih subjekata ni njihovi podaci nijesu ni na koji način ugroženi. Crna Gora je o detaljima napadima, koji su umnogome nalik onima 2015. i 2016, informisala saveznike”, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Šef operativnog tima za postupanje u sajber incidentima Dušan Polović je kazao da je i juče bilo određenih napada i da su oni neutralizovani.
On je poručio je da ne treba da bude prevelike panike i dramatike i da se mora rješavanju problema racionalno i staloženo pristupiti.
Polović je sinoć u Vijestima u pola sedam kazao da su u petak ujutro kontaktirali svoje kolege po ministarstvima, prvo iz Ministarstva kapitalnih investicija, jer vrše nadzor na javnim preduzećima kako bi ih upozorili o sajber napadima.
Bivši ministar odbrane Predrag Bošković kaže da se sve ovo dešavalo i ranije, i u izjavi za CdM ističe da kontinuirani napadi na kritične infrastrukture u Crnoj Gori ne prestaju od 2014. godine.
” Sve ovo se dešavalo i ranije. Prisjetićemo se početka 2017. godine kada su napadi bili učestali u susret formalnom članstvu u NATO. Tada su mobilne mreže, kao i Vladina mreža bile na udaru. Danas pet godina od tada napadi su se pojačali na ostale kritične infrastrukture kao što su sistemi od značaja za funkcionisanje svakodnevnih aktivnosti kao što su Vladina mreža, mreža elektroenergetskih sistema. Upozoravali smo na ovo odavno da ruski hibridni uticaj ne prestaje i da samo mijenja oblike”, rekao je Bošković
Crna Gora je i bila prva država u okviru NATO alijanse u koju je u novembru 2019. godine poslat tim za kontra hibridno djelovanje, kako bi smanjio ranjivost naše države na hibridne i sajber prijetnje.
Kao reakcija na zahtjev za pomoć od naših NATO partnera pomoć stiže iz Francuske.
„Francuska vlada je pozitivno odgovorila na zahtjev vlasti Crne Gore i stavlja na raspolaganje Nacionalnu agenciju za bezbjednost informacionih sistema (ANSSI) da sprovede misiju podrške i pomoći u otkrivanju, analizi i sanaciji sajber bezbjednosti“, izjavio je predstavnik vlasti zadužen za digitalnu tranziciju i telekomunikacije Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot).
Prema njegovim riječima, ANSSI će Crnoj Gori obezbijediti svoje kapacitete za analizu i savjete, ekspertizu i znanje kako bi se pokrenule prve hitne mjere.
Preporučeno
Baro je dodao da je misija u skladu sa projektom stvaranja regionalnog centra za razvoj sajber kapaciteta, na čelu sa Francuskom i Slovenijom, koji će biti baziran u Crnoj Gori.














