Video
Imajući u vidu značaj izbora VDT za budućnost države, kako ističu iz HRA, poslanici treba posebno da sagledaju stav kandidata prema procesuiranju ratnih zločina kao test spremnosti da procesuiraju i vrh bivše vlasti.
“Spremnost na preispitivanje starih predmeta ratnih zločina – Bukovice, Deportacije, Kaluđerskog laza, Morinja, znači i ispitivanje komandne odgovornosti kojom se tužilaštvo do sada nije bavilo zbog nedostatka političke volje, smataraju u HRA.
Podsjećaju da privremenim mjerilima za poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, zahtjevano je od Crne Gore da državno tužilaštvo i sudovi pokažu kapacitet, kakav do sad nijesu pokazali, da nezavisno procesuiraju ratne zločine u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i praksom Haškog tribunala, i preduzmu djelotvorne mjere za rješavanje nekažnjivosti. Ovo je neophodno da bi država dobila završna mjerila za zatvaranje ovog poglavlja.
“To zahtijeva i suočavanje sa starim, neuspješno procesuiranim predmetima ratnih zločina Deportacije, Bukovice i Kaluđerskog laza. Presude u tim predmetima bile su suprotne međunarodnom humanitarnom pravu i sadržale su pravne greške, kako je Evropska komisija ponovila u nekoliko izvještaja”, navode u saopštenju..
Ukazuju da ke Mauricio Salustro, državni tužilac i međunarodni sudija, koga je Evropska komisija 2014. godine angažovala da analizira rad državnog tužilaštva i sudova Crne Gore, kritikovao je pravne kvalifikacije državnog tužilaštva i pristup krivičnom gonjenju u tim predmetima, dok je stavove suda ocijenio kao „očigledno pogrešne” i „bez presedana”.
“Zbog toga je revizija starih predmeta postala i strateško pitanje još 2015. godine, kada je Strategijom za istraživanje ratnih zločina predviđeno da se SDT ozbiljno posveti “provjeri starih predmeta u cilju identifikacije još nekih osumnjičenih, uzimajući u obzir sve modele krivične odgovornosti i krivična djela””, ističu oni.
Navode da kandidatkinje i kandidat za funkciju VDT su o procesuiranju ratnih zločina govorili samo pred skupštinskim odborom i to odgovarajući na pitanja poslanika.
“Niko nije dao adekvatna uvjerenja da će preispitati stare predmete, iako postoje ozbiljne sumnje da je posebno u predmetima Bukovice i Deportacije došlo do namjerne pogrešne kvalifikacije, odnosno pogrešne primjene prava, da je nedostatak političke volje uticao na procesuiranje ovih ratnih zločina i da se tim presudama prije svega štitio politički vrh i narativ da Crna Gora nije učestovala u ratovima”, kažu u HRA.
Maja Jovanović, je formalno pokrenula pitanje revidiranja Strategije za procesuiranje ratnih zločina. Međutim, za godinu dana, koliko je provela na toj funkciji, nije donijela akcioni plan koji bi uozbiljio primjenu postojeće strategije, niti je poznato da je uradila evaluaciju onoga što je SDT učinilo po pitanju procesuiranja ratnih zločina. Jovanović je istakla da će akcioni plan biti sastavni dio nove strategije, te da smatra neophodnim da se dva tužioca bave samo predmetima ratnih zločina. O starim predmetima nije govorila.
Milorad Marković, kandidat za VDT koga favorizuju partije nove većine je saopštio da su stari predmeti ratnih zločina za njega završeni i da će samo ako Haški tribunal – Rezidualni mehanizam dostavi nešto novo, tu biti prostora za ponovno razmatranje. U protivnom, ne namjerava da pregleda stare predmete. Ovakav stav je posebno zabrinjavajući i treba razmotriti da li kod Markovića postoji konflikt interesa po ovom pitanju, s obzirom da je njegov pok. otac bio optužen za ratne zločine pa oslobođen upravo u jednom od ovih predmeta.
Preporučeno
Suzana Mugoša, kandidatkinja koja ima najmanje šansi za izbor, jer je nije predložio Tužilački savjet, niti su poslanici vlasti izjavili spremnost da je podrže, jedina je dala pozitivnu izjavu: „Ako budem izabrana, sigurni budite da ću se sa ratnim zločinima itekako pozabaviti, mislim da postoji prostor za to, da se preispitaju stari predmeti od ranije i da se otvore novi. Jer čini mi se kad hoće da se radi dolazi se do dokaza.”
