Video
U Crnoj Gori je do sada bilo samo 11 krivičnih presuda koje se odnose na govor mržnje, piše u priručniku HRA „Suzbijanje govora mržnje – evropski standardi i praksa”, u kome je prikazan i pregled prakse u našoj zemlji.
Direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević je istakla da bez nezavisnog sudstva nema ni slobode izražavanja, da se moraju procesuirati svi slučajevi govora mržnje, te strože kažnjavati oni koji dolaze od političara:
”Sloboda govora se pretvorila u govor mržnje”.
Direktorka Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović je ocijenila da je u čitavom regionu prisutan trend jačanja netolerancije i govora mržnje koji često dolazi i od najviših državnih zvaničnika i organizacija:
”Naše pravosuđe još nije našlo način kako da se bori protiv ove opasne pojave”.
Ona je podsjetila da nas je sve skupo koštao govor mržnje devedesetih godina, te da ne smijemo dozvoliti da se tako nešto ponovi. Ekspert Savjeta Evrope za medije Piter Norlander je istakao da je posljednjih godina svuda prisutna eksplozija govora mržnje, posebno na internetu, te da se sloboda govora često zloupotrebljava, kako bi se koristili nacionalistički i uvredljivi termini.
On je na treningu, koji je održan za predstavnike policije, tužilaštva i sudstva, pojasnio praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, vezano za presude govora mržnje. On je istakao da se mora praviti razlika između jače javne kritike, koja je dozvoljena pogotovo u odnosu na predstavnike vlasti, i govora mržnje. – Sud u Strazburu je ranije bio mnogo tolerantniji prema slobodi govora, nego što je sada – zaključio je ekspert Savjeta Evrope.
Direktor LGBT Foruma Progres Džon M. Barac je istakao da novčana kazna od 250 eura nije adekvatan odgovor na govor mržnje, te da ne rješava problem. – Sve dok poslanici šire govor mržnje i ne snose posljedice, nema rješavanja tog problema – zaključio je on.
HRA je dodala da ne treba izbjegavati krivični proces, posebno kada su u pitanju visoki zvaničnici, jer je trenutna praksa da se gotovo sve završava prekršajem. „ Nedostaje razlikovanje šta je prekršaj, a šta krivično djelo… Zakon o javnom redu i miru dozvoljava da se kažnjava i suprotno standardima suda u Strazburu”, zaključila je direktorka HRA.
Ovaj stav je podržao i predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju, Alija Beganović, koji je istakao da je „granica između krivičnog djela i prekršaja u predmetima govora mržnje problematična, jer ni u zakonu nije decidno određena”.
On je istakao da „nijedan govor mržnje ne smije ostati neprocesuiran”. Sutkinja Višeg suda za prekršaje u Podgorici Larisa Begović je navela da su i u okviru Zakona o javnom redu i miru propisane i kazne zatvora, da smatra da kazne treba povećati i proširiti ovlašćenja prekršajnog suda:
”Neophodno je svakodnevno usvajati standarde i praksu suda u Strazburu”.
Begović je ukazala i da je neopravdano mali broj predmeta procesuiran na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije, koji propisuje govor mržnje kao poseban prekršaj. Iznijela je i statističke podatke koji pokazuju da je u posljednje vrijeme prisutan porast diskriminacije po nacionalnoj osnovi. Njena koleginica iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Katarina Kljajević, kazala je da oni često nemaju osnova da pokrenu krivični postupak, jer je nadležnost za krivično djelo Izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje na višem državnom tužilaštvu, i istakla da se neka krivična djela “preklapaju”, ali da „sankcija za govor mržnje svakako mora biti oštra i odvraćajuća”.
Ona je ukazala i da sudija za prekršaje, ako ocijeni da kvalifikacija djela nije odgovarajuća, može da zahtijeva od tužioca da predmet ponovo razmotri i promijeni kvalifikaciju.
Predsjednica Suda za prekršaje u Podgorici, Nada Bjeković, ukazala je da bi državni tužioci “u startu morali ozbiljnije da sagledaju radi li se o krivičnom djelu”. Istakla je da je u predmetima u kojima se stranke privode u sud česta pojava da su kao prekršaji kvalifikovana krivična djela. U diskusiji se moglo čuti i da je neprimjereno da tužilac telefonskim putem, bez uvida u spise predmeta i bez saslušavanja okrivljenog, odlučuje ima li elemanata krivičnog djela ili ne, te da tu praksu treba mijenjati.
Preporučeno
Istaknuto je i da je neophodno da policijske prijave podnose pravnici posebno obučeni da prepoznaju govor mržnje. Akcija za ljudska prava je seminar organizovala u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje – evropski standardi i praksa” koji finansira Ambasada Švajcarske konfederacije u Beogradu i projekta „Obrazovanjem protiv govora mržnje”, uz podršku Evropske unije, posredstvom Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN) i partnera.
