“Vučinić smo prošle nedelje uputili molbu da razgovori budu javni, jer će posle toga sudije Vrhovnog suda od četiri kandidovane osobe izabrati samo jednu, koju će predložiti Sudskom savjetu, a koju će onda Savjet moći samo da prihvati ili da odbije. Sudski savjet će javno intervjuisati tog jednog kandidata, koga Vrhovni sud odabere tajnim glasanjem i dvotrećinskom većinom. Prethodni kandidat koga je Vrhovni sud odabrao, sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, nekada ministar pravde, nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u Sudskom savjetu, pa je postupak izbora ponovljen”, navode u HRA.

Kako dodaju, Sudski savjet je objavio biografije i programe rada četvoro kandidatkinja i kandidata za koje je prethodno utvrdio da ispunjavaju uslove za funkciju predsjednika Vrhovnog suda propisane zakonom.

Kandidati su sudije Višeg suda u Podgorici Ana Vuković (1965) i Zoran Radović (1963) i sudije Apelacionog suda Milenka Žižić (1963) i Mušika Dujović (1959), pri čemu je sudija Dujović i predsjednik tog suda.

“Prema predloženim programima rada, svi smatraju da treba povećati transparentnost rada sudova i povjerenje građana u rad sudova, da treba obezbijediti adekvatne sudske zgrade i uvesti sudsku policiju, i unaprijediti sistem ocjenjivanja sudija. Većina smatra i da Vrhovni sud treba da unaprijedi saradnju sa Ustavnim sudom i sudovima niže instance. Većina smatra da je važno dalje unaprijediti informatički sistem u sudstvu, informisati građane o alternativnim načinima za rješavanje sporova i sistemu besplatne pravne pomoći. Programi se poklapaju po znatnom broju predloga, a razlikuju po stepenu kritičkog pristupa postojećem stanju, uključujući zakonski okvir i praksu”, naglašavaju u HRA.

Skraćeni prikazi programa rada kandidata za predsjednika Vrhovni sud

Sudija Mušika Dujović, predsjednik Apelacionog suda Crne Gore, u svom programu ističe:

– zalagaće se za hitno popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta, jer se u prvoj polovini ove godine povećao zaostatak neriješenih predmeta u odnosu na prošlu godinu;

– Zakon o sudskom savjetu i sudijama izmijeniti u pogledu planiranja slobodnih sudijskih mjesta, ocjenjivanja sudija i disciplinske odgovornosti. Sudije smatraju da je prema važećem načinu ocjenjivanja sudijski učinak podredjen manje bitnom učešću na seminarima, predavanjima i sl; – odredbom Zakona o Ustavnom sudu, kojom je propisano da taj sud može da ukine odluku Vrhovnog suda, osporen je ustavni položaj Vrhovnog suda kao najvišeg suda u državi, pa je neophodna saradnja između dva suda koja je do sada izostala. Uslovi za izbor sudija Ustavnog suda ne smiju biti ispod kriterijuma za izbor sudija Vrhovnog suda;

– sjednica sudija Vrhovnog suda treba da preispita dosadašnju kontrolu rada sudija nižih sudova od strane viših sudova, posebno Vrhovnog suda po čl. 62 Zakona o sudovima i čl. 20 Sudskog poslovnika, u svjetlu preporuka GRECO i Komiteta ministara Savjeta Evrope o nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudija koje ističu da hijerarhijska organizacija pravosuđa ne smije da naruši nezavisnost sudije pojedinca;

– postoji goruća potreba za poštovanjem i zaštitom ugleda i autoriteta sudije od strane i sudija i javnosti. Posebnu pažnju posvetiti poštovanju etike posebno u pogledu komunikacije s javnošću i upotrebe društvenih mreža. Na polju transparentnosti, jačati Službu za odnose sa javnošću, nastaviti obuku sudija portparola, revidirati web sajtove sudova, analizirati povjerenje javnosti u rad sudova imajući u vidu izvještaje NVO, nastaviti dosadašnje aktivnosti.

– Riješiti stambene potrebe sudija na sjeveru Crne Gore, jer su sudije u Podgorici to već riješile.

Riješiti problem prostornih potreba najviših sudova. Usvojiti Zakon o pravosudnoj (sudskoj) policiji.

– Razvijati sudove za prekršaje kroz informacioni sistem i obuke. Intenzivirati i sintetizovati aktivnosti Odjeljenja sudske prakse i pravne informatike i Odjeljenja za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava EU, u cilju ujednačavanja sudske prakse na nacionalnom nivou i usklađivanja sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Kadrovski osnažiti ta odjeljenja i obezbjediti njihovu transparentnost kroz informatičku podršku i stvaranje elektronske baze sudskih odluka. Organizovati periodične sastanke predsjednika odjeljenja sudske prakse nižestepenih sudova da bi se svi informisali o zauzetim pravnim stavovima.

– Vrhovni sud će objaviti Analizu kaznene politike za najteža krivična djela da bi se ujednačila praksa i utvrdile preporuke za primjenu sporazuma o priznanju krivice u oblastima organizovanog kriminala i visoke korupcije.

– Nastaviti saradnju sa AIRE centrom iz Londona u organizovanju okruglih stolova i izradi publikacija o primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava, i sa Udruženjem mladih sa hendikepom da bi se objekat Vrhovnog suda učinio pristupačnijim za osobe sa invaliditetom.

– Nastaviti sve oblike međunarodne saradnje, uključujući projekte koje finansiraju EU, Savjet Evrope, SAD, aplicirati za prijem u Evropsku pravosudnu mrežu (EJN), nastaviti učešće (doprinos) radu međunarodnih nadzornih tijela za primjenu međunarodnih konvencija i u radnim grupama za poglavlja 23 i 24, otvoriti dijalog o izradi Plana racionalizacije sudske mreže, nastaviti s podrškom aktivnostima Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.

Sudija Zoran Radović, Viši sud u Podgorici, u svom programu ističe:

– kako su Evropska komisija i Evropski parlament ocijenili da je postignut ograničeni napredak po pitanju reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije i da u sudstvu ostaju izazovi u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti, program je usmjeren na jačanje tih aspekata;

– potrebno je hitno popuniti 5 upražnjenih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu;

– Vrhovni sud, Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud, koji dijele zgradu, nemaju uslove za rad, npr. nedovoljan broj sudnica dovodi do odlaganja glavnih pretresa, a ni stanje u drugim sudovima u Podgorici nije bolje, pa je jedino trajno rješenje izgradnja Palate pravde;

– neophodno je donošenje Zakona o sudskoj policiji, koja bi se bavila obezbjeđenjem sudova, dostavom sudskih pismena, izvršenjem naredbi za privođenje i dr;

– na osnovu analize podataka o broju primljenih i rješenih predmeta posljednjih godina, zaključuje da je ukupan broj neriješenih starih predmeta u svim sudovima, tzv. „crvenih omota“, od kojih je najstariji iz 1970. godine, na kraju 2020. godine bio 3036 i povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 123 što je zabrinjavajuće pa to treba poboljšati; u 2020. godini su odluke rađene u zakonskom roku, ali je u 15,5% predmeta postupak trajao preko godinu dana i taj bi broj morao biti znatno manji;

– vrlo važno je unapređenje organizacije i stručnih kapaciteta odjeljenja sudske prakse, kojima do sada nije posvećivana dovoljna pažnja; predsjednik odjeljenja sudske prakse nema pravo na umanjenu normu, što znači da se ne može dovoljno posvetiti toj praksi jer ima veliki broj predmeta u osnovnom referatu, pa treba izmijeniti Zakon o Sudskom savjetu i Sudski poslovnik i omogućiti da se sudije s afinitetom prema sudskoj praksi u jednom periodu samo time bave; – Vrhovni sud da proaktivno utvrđuje načelne pravne stavove, a ne samo na inicijativu sudova; – sjednice sudskih odjeljenja u svim sudovima da Centru za edukaciju u sudstvu i državnom tužilaštvu kandiduju teme i pitanja od najvećeg značaja za praksu sudova, kao što je pisanje obrazloženja presude, s obzirom na nedostatke u praksi a da je pravo na obrazloženu presudu bitan segment prava na pravično suđenje;

– bar jednom godišnje organizovati „nedjelju medijacije“ i medijski je promovisati; s obzirom na postojanje Centra za alternativno rješavanje sporova dalje postojanje Agencije za mirno rješavanje sporova je nepotrebno, posebno imajući u vidu njene loše rezultate;

– izmijeniti Zakon o Sudskom savjetu i sudijama posebno u pogledu ocjenjivanja učešća na seminarima i držanja predavanja, od čega zavisi napredovanje, jer se na uključivanje u te aktivnosti ne može uticati;

– radi ujednačavanja prakse sprovesti temeljnu analizu kaznene politike, uključujući sankcije na osnovu sporazuma o priznanju krivice. Postoji nekritičko prihvatanje ovih sporazuma koji sadrže krivične sankcije znatno blaže po vrsti i visini u odnosu na sankcije koje se izriču na osnovu suđenja, npr. za k.d. stvaranje kriminalne organizacije je zaprijećena kazna od jedne do osam godina, a po osnovu sporazuma se izriču kazne u visini od tri do šest mjeseci ili i uslovne osude iako se radi o ranije osuđivanim osobama. Nužno bi bilo uvesti smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom odlučivanja o tim sporazumima, naročito sankcijama.

– ročište za potvrđivanje optužnice nije dalo očekivane rezultate, pa bi izmjenom Zakonika o krivičnom postupku trebalo uvesti pravo žalbe protiv rješenja o potvrđivanju optužnice, što bi povećalo kvalitet optuženja i skratilo glavni pretres;

– u cilju povećanja efikasnosti, redovno održavati Opštu sjednicu Vrhovnog suda i sastanke sa predsjednicima svih sudova, predsjednici sudova da izvještavaju o oblastima u fokusu pregovora sa EU, nastaviti sa praksom godišnjeg obilaska sudova (kontrole nižih sudova);

– u cilju povećanja transparentnosti, jačati Službu za odnose sa javnošću Vrhovnog suda Crne Gore, koja koordinira rad sudija portparola u drugim sudovima i povećanjem obuka; organizacija rada suda mora biti vidljiva na Internet stranici suda; anonimizirane sudske odluke ažurnije objavljivati; kontaktirati sa medijima bez diskriminacije; češće konferencije za medije predsjednika sudova i češće pojavljivanje sudija u medijima bi dali doprinos afirmaciji sudstva.

Milenka Žižić, sutkinja Apelacionog suda Crne Gore, u svom programu ističe:

– neophodno je obezbijediti adekvatna budžetska sredstva, u kontinuitetu, u cilju funkcionisanja sudova i poboljšanja opštih uslova rada i to na nivou 0,8% – 1% GDP; – Vrhovni sud bi u saradnji sa nevladinim organizacijama koje se bave radom pravosuđa, trebalo da sprovede aktivnosti kao što je istraživanje javnog mnjenja o radu sudova, u cilju poboljšanja slike koju sudovi imaju u javnosti i slanje jasne slike o izazovima i problemima u svakodnevnom radu sudova;

– potrebno obezbijediti sredstva da se izvrši adaptacija unutrašnjosti zgrade i prilagodi za rad najviših sudova u državi (Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda) kao i da se sredi okolina sudova; – neophodno obezbijediti sredstva kroz budžet ili donacije za realizaciju projekta izgradnje novih zgrada koje će biti namjenski pravljene za sudove, jer većina zgrada u kojima se sudovi nalaze ne ispunjava osnovne uslove za bezbjedan rad suda i boravak zaposlenih i stranaka;

– potrebno obezbijediti adekvatnu fizičku bezbjednost u sudovima jer sve veći broj incidenata u sudovima opominje da se radikalne mjere moraju preduzeti prije nego dođe do većih incidenata;

– potrebno je obezbijediti finansijsku i institucionalnu podršku od nadležnih organa za prilagođavanje objekata za funkcionisanje osoba sa invaliditetom;

– pokrenuti projekat izgradnje informacionog sistema sudske prakse, u kojem će objediniti sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava; iniciraće redovne sastanke Odjeljenja sudske prakse Vrhovnog suda sa predstavnicima odjeljenja sudske prakse ostalih sudova sa ciljem razmjene iskustava i ujednačavanja prakse;

– unaprijediti saradnju sa Ustavnim sudom, u cilju podizanja nivoa pravne sigurnosti, prava građana na obrazloženu odluku, unapređenje vladavine prava, kontrole demokratskog procesa i povećanje povjerenja javnosti u sistem zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda; – pokrenuti inicijativu za izgradnju Muzeja sudstva u Crnoj Gori u okviru Vrhovnog suda; – formirati radno tijelo, sastavljenog od istaknutih sudija, koje bi analiziralo zakone koji utiču na rad sudstva, i dalo predloge za unaprjeđenje zakonskog okvira kroz izmjenu postojećih i predlaganje novih zakona i podzakonskih akata;

– izmijeniti Zakon o sudskim taksama u cilju pronalaženja načina za naplatu i povećanje sudskih taksi, obzirom da je procenat naplate kao i iznos taksi najniži u Evropi;

– unaprijediti upravljačke vještine predsjednika sudova posebnom edukacijom;

– sprovoditi ankete o nivou zadovoljstva zaposlenih i stranaka;

– dalje razvijati institut besplatne pravne pomoći kroz jačanje službi, bolji nadzor i kontrolu njihovog rada, bolju promociju kroz izgradnju informativnog portala i medijsku kampanju; – pristup pravdi olakšati osjetljivim grupama stanovništva poput žrtava seksualnog nasilja, maloljetnika, žrtava trafikinga, osoba sa invaliditetom itd uz dužno razumijevanje stanja i problema u kojima se te osobe nalaze;

– povećati efikasnost procesa rada u sudovima kroz insistiranje na korišćenju informacionokomunikacionih tehnologija u radu u sudovima (sistemi za upravljanje sudovima, elektronski spisi, elektronska razmjena podataka, video konferencije) uz poštovanje preporuka Evropske komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope;

– posvetiti posebnu pažnju nabavci sredstava za rad, sigurnosti sudskih zgrada i bezbjednosti podataka, analizirati sve sudske procese i dati predlog za automatizaciju i optimizaciju; – osnažiti saradnju sa Vrhovnim sudovima iz cijele Evrope, sa posebnim fokusom na region i nastaviti organizaciju događaja u Crnoj Gori u kojima će učestvovati predsjednici i predstavnici drugih Vrhovnih sudova; posebnu pažnju posvetiti saradnji sa institucijama kao što su AIRE Centar iz Londona i Sud pravde Evropske unije;

– unaprijediti odnos sa donatorima projekata za jačanje vladavine prava;

– posvetiti pažnju procesu pregovora sa EU kroz obezbjeđivanje brze i pouzdane statistike o radu sudova, sprovođenje preporuka CEPEJ-a u pogledu organizacije pravosuđa i podizanju nivoa efikasnosti cijelog sistema, realizaciju privremenih mjerila i praćenje preporuka iz izvještaja o napretku, pokretanje inicijativa za izmjenu zakonodavnog okvira;

– preispitati disciplinski i etički okvir za sudije;

– unaprijediti informacioni sistem u svim sudovima i voditi računa da su sva rješenja urađena namjenski za sudije i sudsko osoblje i da olakšavaju svakodnevni rad;

– unaprijediti portal Vrhovnog suda kroz implementaciju dva elektronska servisa za građane – servis za pristup digitalizovanim predmetima i servis za elektronsko podnošenje digitalno potpisanih pismena sudu;

– pokrenuti inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja da bi se primjenile multimedijalne tehnologije u svim sudovima za aktivnosti poput održavanja sastanaka predsjednika sudova, udaljenih svjedočenja, itd;

– posebna pažnja će biti posvećena odnosima sa javnošću kroz komunikaciju sa medijima, ažurno objavljivanje i kvalitet informacija na portalu sudovi.me ali i kroz aktivniji pristup na društvenim mrežama i pažljivu analizu informacija dobijenih od javnosti i organizacija civilnog društva; razvijati Komunikacioni protokol sudova kroz jačanje kapaciteta PR službi, unaprjeđenje uslova za rad sudija portparola i savjetnika koji rade u PR službama, izgradnju press centra i stvaranje uslova za prenos događaja uživo, izradu kratkih filmova o istorijatu sudstva i Vrhovnog suda Crne Gore i predstavljanje rada Vrhovnog suda na društvenim mrežama;

– dalje razvijati platformu „Otvorena vrata“;

– proaktivno djelovanje Sudskog savjeta i da će i druge članove podsticati na proaktivno djelovanje i upoznavanje članova Savjeta koji nijesu iz reda sudija sa izazovima koji se nalaze pred crnogorskim sudovima, kako bi zajedno radili na jačanju i unaprjeđenju rada svih sudova – intenzivna saradnja sa sudovima za prekršaje za primjenu informacionog sistema pravosuđa i algoritma slučajne dodjele predmeta koji funkcionišu u ostalim sudovima, sa posebnim fokusom na obuke sudija i jačanje njihovog integriteta;

– iniciraće izmjenu sistema ocjenjivanja sudija;

– usvojiti novu strategiju racionalizacije pravosudne mreže, tako da se očuva geografska disperzija sudova, kako se ne bi dešavalo da građani putuju satima, a da se broj sudova, sudija i administrativnog osoblja optimizuje, uz poboljšanje procesa rada i povećanja efikasnosti.

Ana Vuković, sutkinja Višeg suda u Podgorici, u svom programu o radu ističe:

– Zakon o sudskom savjetu i sudijama nije propisao uslove za uspješnu depolitizaciju Sudskog savjeta; postojeće rješenje da predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda sadrži samo jednog kandidata ne pruža garancije za demokratski izbor najboljeg kandidata;

– kvalitet rada sudije cijeniti i u odnosu na odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, i tako dodatno motivisati sudije da koriste praksu tih sudova;

– unaprijediti transparentnost prakse Sudskog savjeta da bi se eliminisale sumnje u postojanje klijentelističkih odnosa u sudstvu;

– obezbijediti veći stepen finansijske nezavisnosti sudstva u kreiranju sopstvenog budžeta i odgovarajuću racionalizaciju u skladu sa evropskim pokazateljima; dosadašnja racionalizacija mreže sudova nije dala rezultate jer je broj sudija i dalje dvostruko veći od evropskog prosjeka; pojedini sudovi, kao što su Osnovni sud u Danilovgradu, na Žabljaku i u Plavu, prema evropskim standardima ne mogu opravdati svoje postojanje;

– redovno ažurirati Plan slobodnih sudijskih mjesta u skladu sa oslobođenim sudijskim mjestima i obezbijediti objektivniji pristup sagledavanja potrebnog broja sudija;

– primjena Metodologije okvirnih mjerila rada za određivanje potrebnog broja sudija i ravnomjernu opterećenost sudija, kao i niz drugih pitanja, biće moguća tek po uspostavljanju novog informacionog sistema u pravosuđu;

– pravilnici o okvirnim mjerilima rada i određivanje tzv. norme koju sudije treba da ispune u toku godine, ne uzimaju objektivno u obzir realnu složenost predmeta, posebno u oblasti organizovanog kriminala;

– u pojedinim godišnjim izvještajima o radu sudova nije pouzdano prikazana statistika u odnosu na broj starih predmeta; u cilju rješavanja zaostalih predmeta, sudovi moraju da rješavaju i godišnji priliv i dio zaostalih predmeta, stopa ažurnosti mora biti preko 100%; treba intenzivirati primjenu različitih mjera za rješavanje zaostalih predmeta i pomoć sudovima koji imaju veći zaostatak ili manjak broja sudija, od mobilnosti sudija, delegiranja predmeta, unaprjeđenja dostave, ažurnog izvještavanja o radu na starim predmetima;

– u cilju potpune primjene Zakona o zaštiti suđenja u razumnom roku, neophodna je sintetizovana analiza rokova u kojima sudovi postupaju po usvajanju kontrolnog zahtjeva za ubrzanje postupka;

– prema stavu Evropske komisije, praksa preraspodjele predmeta između sudova ugrožava pravo na slučajnog sudiju, a specifičnu prirodu nekih predmeta stručnije rješavaju primarni sudovi;

– dodatno afirmisati alternativne načine rješavanja sporova, posebno u sudskim predmetima u kojima je tužena država Crna Gora;

– obezbijediti digitalizaciju pravosuđa kroz angažovanje Ministarstva pravde u procesu tehnološkog osavremenjivanja i uvođenja inovacija kao što su elektronski spis, elektronsko podnošenje akata i komunikaciju sa braniocima, što je evropski standard;

– unaprijediti sudsku dostavu, jer je to jedan od ključnih uzroka odugovlačenja postupka i zloupotrebe procesnih prava;

– uvesti obaveznu evidenciju o sudijama koji su učestvovali u programu kontinuirane obuke koja je propisana Zakonom o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu;

– unaprijediti saradnju između pravosudnih institucija i pravnih fakulteta;

– obezbijediti da podaci o zahtjevima za izuzeće sudija budu dostupni javnosti;

– uspostaviti nultu toleranciju na korupciju u pravosuđu uvođenjem efikasnih mjera i sredstava za sprječavanje korupcije;

– unaprijediti pravila o disciplinskoj i etičkoj odgovornosti kako bi se spriječile zloupotrebe jer se pojedine radnje disciplinskih prekršaja ne razlikuju od povreda Etičkog kodeksa; kršenje Etičkog kodeksa ne utiče na napredovanje sudija što ne doprinosi jačanju odgovornosti u sudstvu; povećati informisanost građana o Etičkom kodeksu sudija;

– proširiti krug ovlašćenih predlagača za pokretanje disciplinskog postupka;

– unaprijediti praćenje primjene metoda slučajne dodjele predmeta u svim sudovima; – unaprijediti PRIS-pravosudni informacioni sistem jer se statistički podaci iz ovog sistema koriste za pripreme godišnjih izvještaja o radu sudova i jer je u izvještajima Evropske komisije pouzdanost podataka iz ovog sistema ocijenjena kao nedovoljna;

– neophodno je učešće sudija najviših instanci u obukama o primjeni međunarodnih standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava;

– sistem besplatne pravne pomoći dodatno unaprijediti besplatnom pravnom pomoći koju pružaju nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, sindikati, političke partije, univerzitetske pravne klinike i drugi subjekti koji imaju potrebnu stručnost;

– redovno ažurirati web stranice sudova i unaprijediti transparentnost u pogledu objavljivanja integralnih tekstova presuda na nivou svih sudova;

– unaprijediti sistem infrastrukture i sigurnosti pravosudnih objekata i fizičkog pristupa pravosudnim institucijama za posebne kategorije lica;

– uvesti sudsku policiju;

– unaprijediti položaj i obezbijediti efikasnu zaštitu pravnih interesa žrtava krivičnih djela nasilja, kroz izmjene i dopune Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja;

– država još nije obezbijedila punu afirmaciju ustavnog načela posebne zaštite porodice i djeteta kroz odgovarajući zakonski okvir, osnivanjem Alimentacionog fonda bi se pružila adekvatna garancija države da samohrani roditelji ostvare svoja prava.