Video
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić.
Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.
Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.
Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe – rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar – na ukupno 12 godina zatvora.
To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru.
Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
“Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU”, poručio je Ibrahimović.
Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”.
“I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike”, ustvrdio je Matušić.
On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja.
“Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed”, kazao je Vuksanović.
Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj.
Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.
Preporučeno
Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“.
