Video
Konvenciju je potpisalo 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. Konvencija je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Kako su istakli, Svjetski dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta.
“Time je pružena prilika da se promovišu i slave dječija prava kojima će se osigurati bolji svijet za svako dijete. Ovogodišnja tema obilježavanja dana djeteta je „Ista prava za svako dijete“. Ona podstiče javnost da se zalaže za promovisanje dječijih prava kako bi se obezbjedila bolja i uspješnija budućnost svakog djeteta. Aktivnostima na globalnom nivou, koje se odnose na obilježavanje ovog datuma, podržavaju se djeca i mladi da budu zagovornici svojih prava i kreatori rješenja problema 21. vijeka.”, navode iz IJZ-a.
Danas u svijetu živi 1,8 milijardi mladih koji čine četvrtinu svjetske populacije i samim tim imaju ogroman potencijal da daju svoj doprinos društvenom, političkom i ekonomskom razvoju. Oni su odlični partneri i pokretači promjena.
“Veoma je važno da se čuje i uvaži njihov glas o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnost – od klime do mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja. Učešće djece i mladih jedan je od temelja građanskog društva, jer oni mogu biti kreatori novih rješenja za probleme s kojima se svijet suočava, a tiču se njihvog odrastanja”, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da je zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema, je da se obezbijede efikasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja ove populacione grupe. Posljedice pandemije COVID-19 na djecu i mlade su i dalje značajne. Ograničavanjem komunikacije, igre i druženja sa vršnjacima, obrazovanja, učešća u sportskim aktivnostima, djeca i mladi su bili suočeni sa izazovima s kojima su se i odrasli teško nosili.
“Briga o mentalnom zdravlju djece i mladih predstavlja jedan od značajnih prioriteta našeg društva, prvenstveno zdravstvenog i obrazovno-vaspitnog sistema, a podrazumijeva jačanje mjera za promociju i zaštitu psihičkog zdravlja ove osjetljive kategorije stanovništva”, kazali u IJZ-a.
Kvalitetno provedeno vrijeme sa djetetom smatra se neprocijenjivim, što ima pozitivne efekte na unapređenje njihovog psihičkog zdravlja, a samim tim jača i poboljšava odnose u porodici. Dobri odnosi među roditeljima su veoma značajni za razvoj potomstva što kao rezultat ima snažni razvoj i stalno usavršavanje djece. Potrebno je cijeniti ideje djeteta i uzeti u obzir njegova osjećanja. Ovakav stav čini dijete opuštenim i razvija čvrstu vezu sa njim.
“Institut za javno zdravlje Crne Gore se bavi istraživanjem faktora rizika koji utiču na zdravlje djece i mladih (pušenje, alkohol i droge, gojaznost) i podržava aktivnosti koje doprinose poboljšanju njihovog zdravlja. Nacionalno istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS) koje je rađeno u Crnoj Gori među djecom starosti od 13 do 15 godina, pokazalo je da je 9,9 odsto ispitanika konzumiralo duvanske proizvode i to značajno češće dječaci nego djevojčice”, poručuju.
Takođe, ESPAD istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga među šesnaestogodišnjacima je pokazalo da je 35 odsto učenika u Crnoj Gori probalo cigarete bar jednom do svoje šesnaeste godine, kao i da je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće bar jednom tokom života.
“Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti (COZY) kod djece uzrasta od sedam godina pokazalo je da je u Crnoj Gori gojazan svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz nedakvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao što su dijabetes, psihološki problemi, neuspjeh u školi i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Ovi podaci upozoravaju i daju zadatak djeci i mladima, roditeljima, kreatorima politika i zajednici da razmišljaju i utiču na kreiranje pozitivnih modela ponašanja koji omogućuju zdraviji život u budućnosti”, navode.
Iz IJZ-a naglašavaju da je, veoma važno da se čuje glas djece i mladih.
Preporučeno
“Potrebno je da svi zajedno stanemo uz njih, da podržimo njihove ideje i da im pomognemo da štite svoja prava, jer svako dijete ima pravo na zdrav život u porodičnom okruženju, na nediskriminaciju, mir i jednakost”, zaključuju.
