Video
Usvajanje politike sjećanja moralna je i pravna obaveza naše države i važan korak u očuvanju mira, demokratskom razvoju te preduslov za dobre odnose sa susjedima, istakla je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević. Iako je Crna Gora napravila važne korake u suočavanju sa zločinima iz 90-ih, Gorjanc-Prelević naglašava da nije urađeno dovoljno.
“Utvrđivanje individualne krivične odgovornosti za ratne zločine ni blizu nije odgovorilo istorijskom zadatku. Mnoge žrtve su zbog toga ostale uskraćene za reparacije. Memoralizacija koju je država sprovela svela se na jedan nedovoljan spomenik. Potpuni nedostatak podizanja spomenika žrtvama zločina na teritoriji Crne Gore, kao što su deportacija, Kaluđarski laz, zločin nad porodicom, klapuh u Plužinama”, rekla je Gorjanc-Prelević.
Nacrt dokumenta politike sjećanja načelno je dobio podršku Ministarstva kulture i medija, poručila je ministarka Tamara Vujović.
“Preporuke koje se odnose na obrazovanje, kojima možemo načelno dati saglasnost, ali opet bilo bi nam potrebno da uđemo u kurikulume da vidimo koliko nam je potrebno toga, govori se i o proglašenju dana, i o reparacijama, i o mnogim stvarima koje podrazumijevaju i izmjene zakonodavnog okvira za mnoga ministarstva, dakle potrebna je jedna škola, široka otvorena priča na ovu temu i da bi doveli do onoga što je zaista pomirenje u društvu”, rekla je ministarka Vujović.
Inicijative za postavljanje spomen obilježja žrtvama zločina u Kaluđarskom lazu i deportacije civila u Herceg-Novom dobit će podršku Ministarstva kulture i medija, najavila je resorna ministarka.
“Dakle, oko Kaluđarskog laza nema nikakvog spora da su to bile civilne žrtve koje su bježale od rata. Evo mogu da kažem da će taj predmet biti pozitivno riješen. Kada se tiče deportacije, nemamo i dalje odluku Skupštine opštine, međutim mislim da se postigao jedan apsolutni konsensus da se taj događaj mora obilježiti memorialom”, rekla je ministarka.
Jedan od glavnih kreatora politike sjećanja, istoričar Miloš Vukanović, smatra da političke elite od 90-ih godina do danas nisu spremne da priznaju greške.
“Smatram Da jedan dobar dio političkih partija danas u Crnoj Gori vodi porijeklo od ideologija nastalih na prostoru 90-ih. Ali ako hoćemo konstruktivnu kulturu sjećanja, te političke partije prve moraju da se udalje od ideala 90-ih. A to ne vidimo da se dešava, pogotovo sa inicijativama Pavla Bulatovića. Nema adekvatne izgradnje kulture sjećanja bez sudskih procesa, presuda, promjene obrazovnog sistema ka ovim pitanjima”, rekao je Vukanović.
Panel Politika sjećanja – memorializacija ratnih zločina kao temelj zajedničke budućnosti organizovala je Akcija za ljudska prava uz podršku Evropske unije i UNDP-a.
Preporučeno
