Na temu istoriografskog izdavaštva govorili su istoričari dr Milivoj Bešlin i dr Tvrtko Jakovina, koji su imali onlajn uključenja u program i dr Boban Batrićević. Veče je vodila istoričarka umjetnosti Milena Pejović.
Batrićević je govorio o razvoju crnogorske istoriografije, kao i koliko je vlast uticala na istoriografske tendencije.
” Od 1945. godine se dešavaju tektonske promjene u crnogorskoj istoriografiji”, kazao je Batrićević.
Prema njegovim riječima, postoje dva složena procesa.
-“Jedan je napredak, jer se 1948. godine osniva Istorijski institut Crne Gore, 1974. godine Univerzitet, a 1976. godine Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Pored toga osniva se državni arhiv, muzeji i otvaraju se radna mjesta gdje istoričari mogu da rade”, rekao je Batrićević i dodao da se javlja generacija crnogorskih istoričara koji znatno bolje istražuju našu prošlost.
Međutim, Batrićević je objasnio da postoji proces od 1945. do 1990. godine, kada je bilo zabranjeno pisati istoriju koja nije na zvaničnoj liniji komuističke partije.
” Ostavilo je velike posljedice na istoriografiju 1990. godine”, kazao je Batrićević i istakao da se ne problematizuje pitanje 1918. godine, jer crnogroskim vlastima nije odgovaralo da se otovori ta debata.
Bešlin je govorio o revizionizmu u srpskoj istoriografiji i o kritičkoj istoriografiji u Srbiji.
“Devedestih godina je kritička istoriografija u Srbiji je postojala, ali je bila relativno slaba”, kazao je Bešlin i dodao da je bilo malo tačaka i punktova unutar istoriografije.
Prema riječima Bešlina, pod okriljem profesora Andreja Mitrovića je osnovan „Godišnjak za društvnu istoriju“, koji je bio kontra dekadenciji i zastupao moderne svjetske trendove.
“Unutar srpske istoriografije devedestih godina je bio reformisani časopis „Tokovi istorije“, koji je vodila urednica Latinka Perović”, rekao je Bešlin.
Jakovina je ukazao da revizionizam nije problematičan i da istoriografija treba pomoći i objasniti šta smo bili i zašto se nešto dogodilo, te šta od toga danas možemo iskoristi.
Preporučeno
“Revizija se uvijek radila. Da danas neko pronađe stotinu stranica dokumenata o kralju Nikoli to bi bila revizija, jer te stranice bi možda pokazale nove podatke koje nismo znali”, kazao je Jakovina i naglasio da je revizija normalan postupak.
Video