Video
Struktura uzorka definisana u odnosu na podatke iz Popisa stanovništva 2011. godine sa određenim korekcijama u odnosu na migracije stanovništva. Istraživanje je obuhvatilo romsku i egipćansku zajednicu koja živi u 12 crnogorskih opština. Ukupno je anketirano 1023 pripadnika romske i egipćanske populacije, od čega 53% u Podgorici, 15.7% u Nikšiću, 11.7% u Beranama, 4.4% u Tivtu, 3.4% u Ulcinju, 2.9% u Bijelom Polju, 2.7% u Baru, 1.7% u Kotoru, 1.6% u Herceg Novom, 1.3% na Cetinju, 1.2% u Rožajama i 0.4% u Pljevljima. Među anketiranim ispitanicima je bilo 52.1% muškaraca i 47.9% žena.
Za prikupljanje podataka su angažovani anketari i anketarke iz romske i egipćanske zajednice sa razlogom da se utiče na smanjivanje distance između ispitanika i anketara, omoguće uslovi da ispitanici što slobodnije odgovaraju na pitanja iz upitnika, kao i da se eliminiše jezička barijera. Upitnik je preveden na romski i albanski jezik.
Osnovne teme kojima se istraživanje bavilo su: ekonomski status i zapošljavanje, građanski status i lična dokumenta, zdravlje, problemi uzrokovani COVID-19 epidemijom, stanovanje, obrazovanje, socijalna pomoć, učešće u donošenju odluka i vrijednosti i stavovi.
Ključni nalazi pokazuju da se procenat onih koji nemaju posao smanjuje u odnosu na istraživanja iz 2016. i 2018. godine, ali je i dalje daleko iznad prosjeka, kao i da raste broj onih koji rade u javnom sektoru i imaju stalni radni odnos, ali i da u svakom drugom romskom domaćinstvu niko ne radi, dok je svaki drugi ispitanik prijavljen na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
U poređenju sa istraživanjima iz 2016. i 2018. godine vidimo da se procenat ispitanika koji ne posjeduje dokumenta smanjio. Iako je visok procenat članova zajednice riješio pitanje dokumentacije, i dalje postoji određeni broj onih koji nemaju odgovarajuća dokumenta. Procenat takvih je viši među doseljenim Romima i Egipćanima kada je u pitanju ovjerena zdravstvena knjižica, upis djece u matične knjige rođenih, te uvjerenje o državljanstvu.
U poređenju sa istraživanjima iz 2016. i 2018. godine, broj ispitanika koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao veoma ili uglavnom dobro je u kontinuiranom porastu. Oko 16.5% ispitanika tvrdi da u njihovoj porodici živi bar jedna osoba koja ima teško zdravstveno stanje ili invaliditet. Prosječna starost članova romske i egipćanske populacije izmjerena je na gotovo 56 godina. Osim toga, svega 10% ispitanika je upoznato sa tim da u njihovoj zajednici postoji saradnik u zdravstvenoj zaštiti. Oni koji znaju da postoji, uglavnom smatraju da je to veoma ili donekle korisno za njih (57.6%).
Rezultati dalje pokazuju da čak 68.9% ispitanika tvrdi da je tokom epidemije u potpunosti ili djelimično ostalo bez izvora prihoda. Veliki broj ispitanika tvrdi da nije imao dovoljno osnovnih namirnica i dezinfekcionih sredstava tokom epidemije korona virusa, čak 54% tvrdi da nije imalo pristup drugim sredstvima za dezinfekciju, a 37.6% pristup sapunu i vodi. Njih 50.4% tvrdi da nijesu imali dovoljno zaštitnih maski.
Što se stanovanja i stambenog pitanja tiče, rezultati, između ostalog, govore da u Crnoj Gori i dalje veliki broj Roma i Egipćana živi u odvojenim naseljima gdje nema većinskog stanovništva. Svaki drugi ispitanik tvrdi da njegova porodica posjeduje objekat u kome živi, ali samo 14% ispitanika kaže da njegova porodica posjeduje zemljište na kome se nalazi taj objekat, dok veliki procenat domaćinstava u kojima žive ispitanici nemaju osnovne uslove za pristojan život u domaćinstvu.
Trećina punoljetne romske i egipćanske zajednice, odnosno 32.5% je bez škole. Romkinje i Egipćanke imaju u prosjeku značajni niži nivo obrazovanja od muškaraca. Procenat djece koja idu u vrtić se u odnosu na prethodni period smanjio. Podaci Ministarstva prosvjete o broju djece iz romske iz egipćanske populacije izraženi u apsolutnim brojkama konstantno su u porastu zbog čega je vjerovatno da su podaci o opadanju procenta djece u vrtićima uslovljeni sistuacijom izazvanom pandemijom COVID19.
U poređenju sa prethodnim istraživanjima bilježi se povećanje procenta djece koja pohađaju osnovnu školu, dok je broj mladih koja pohađaju srednju školu ostao gotovo isti kao i 2018. godine. Crnogorskim jezikom se funkcionalno služi dvije trećine romske i egipćanske zajednice, što je porast u odnosu na prethodno sprovedena istraživanja.
Istraživanje je pokazalo i da je povećan broj korisnika usluga centara za socijalni rad, a takođe i osoba koje su koristile neku vrstu materijalne pomoći ili jednokratnu pomoć. Nešto manje od polovine ispitanika tvrdi da koristi usluge i pomoć centara za socijalni rad, dok jedna trećina tvrdi da prima materijalnu pomoć svakog mjeseca. Takođe, jedna trećina tvrdi da je u posljednje četiri godine primila jednokratnu materijalnu pomoć. Posebno je važno uočiti značajan rast obuhvata državne pomoći koja je namijenjena djeci sa invaliditetom.
Romska i egipćanska zajednica uopšte nije ili donekle nije uključena u crnogorsko društvo, tvrdi svaki drugi ispitanik. Osim toga, ne postoje značajne razlike između muškaraca i žena kad je u pitanju rodna ravnopravnost, ali i jedni i drugi imaju nešto „zahtjevniji“ odnos prema ženama. Najveći broj ispitanika tvrdi da je prisustvovao obukama o zapošljavanju i zdravlju, a najmanji o rodnoj ravnopravnosti. U odnosu na 2016. i 2018. godinu, povećan je i udio ispitanika koji je slušao ili gledao programe posvećene romskim pitanjima, kulturi i jeziku.
U odnosu na pitanja koja su se ticala stava o učešća u donošenju odluka, odnosno političkom odlučivanju samo 21% ispitanika kaže da postoji neki političar kome vjeruju i još manje od toga (18%) da postoje političari koji zastupaju romsku i egipćansku populaciju na pravi način, dok čak 76% ispitanika tvrdi da ne razumije najvažnija politička dešavanja u zemlji.
Preporučeno
Kompletno istraživanje dostupno na ovom linku: https://mmp.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rid=417447&rType=2&file=Socio-ekonomski%20poloz%CB%87aj%20Roma%20i%20Egipc%C2%B4ana%20u%20Crnoj%20Gori.pdf
