Posljednjih mjeseci u medijima su se često pojavljivali tekstovi u kojima građani ukazuju na problem pasa lutalica u podgoričkim naseljima, i kako taj problem niko ne rješava godinama. Iz Čistoće za Standard kažu da problem pasa lutalica neće biti riješen na pravi način, sve dok god postoje neodgovorni vlasnici, a nažalost i pojedini neodgovorni udomitelji, kao i da ih zabrinjava sve češća pojava napuštenih vlasničkih pasa na javnim površinama. Kako su nam saopštili, u podgoričkom azilu koji se nalazi na Vrela Ribnička dovedno je 625 pasa, od čega je 85 udomljeno, 258 je nakon medicinskog tretmana vraćeno na lokacije sa kojih su uhvaćeni, dok je 55 pasa uspavano.

“Zato ne treba zanemariti činjenicu o potrebi odgovornog vlasništva, jer da nema neodgovornih vlasnika, ne bi bio ovoliki broj napuštenih pasa. Međutim, ono što posebno zabrinjava je sve češća pojava da se na javnim površinama primjećuju napušteni rasni i vlasnički psi. Ova pojava je upravo dokaz nesavjesnog odnosa pojedinaca, kao i puno puta potvrđenog mišljenja da je mali put od kućnog ljubimca do psa lutalice. Shodno primjeni principa ‘uhvati, steriliši, pusti’, koji ima za cilj smanjenje broja pasa lutalica, nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u Skloništu, psi se vraćaju na lokacije sa kojih su dovedeni ili bivaju udomljeni, a nadležni veterinar vrši i označavanje – čipovanje, svakog psa prije napuštanja Skloništa. Mogu biti smješteni isključivo psi lutlice sa teritorije Podgorice i ne mogu se dovoditi vlasnički psi“, navode iz ovog preduzeća . 

Udomljavanje

Kako napominju, često se dešava da kada treba da uhvate psa građani ne dozvoljavaju jer oni brinu o njemum i gledaju na iste kao na kvartovske pse. Ipak, ima i onih građana koji ne dozvoljavaju nakon sprovedenog tretmana u Skloništu kao što je sterelisanje i kastriranje, da se ti psi vrate na lokaciju sa koje su i uzeti.

“U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići svakog radnog dana od 15 do 16 časova, dok se za udomljavanje pasa mogu prijaviti četvrtkom od 15 do 18 sati kao i subotom od 10 do 12.  Zainteresovani građani koji žele da udome psa mogu doći u Sklonište i popuniti upitnik, a prilikom preuzimanja udomitelj potpisuje ugovor koji sadrži sve podatke o novom vlasniku. Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora prije svega biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Što se tiče uslova, svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca“, pozivaju iz ove ustanove.

Uspavljivanje pasa

Oni su naglasili da se pas može uspavati samo pod određenim uslovima i iz opravdanih razloga i to ukoliko liječenje traje dugo a ishod je neizvjestan, zatim ukoliko životinji otkazivuju osnovne životne funkcije. 

“Zatim neizlječivo bolesna, povrijeđena, tjelesno deformisana ili na drugi način patološki onesposobljena životinja, tako da oporavak životinje nije moguć i život za nju predstavlja izvor stalnog bola, patnje, straha i stresa, kao i sprječavanje, širenje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti u skladu sa zakonom, pa i ako je životinja opasna za okolinu, odnosno ne može se prilagoditi uslovima u zatočeništvu, a njeno puštanje na slobodu predstavlja opasnost za ljude, druge životinje i životnu sredinu“, napominju iz Čistoće.

Oni su napomenuli takođe da je Sklonište prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno za trajno zbrinjavanje pasa lutalica.

EVO NEŠTO VIŠE O Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce

Nakon što je završena I faza proširenja postojećeg Skloništa i izgrađena nova 124 boksa, trenutno na ovom prostoru imaju 164 raspoloživa boksa u koje može biti smješteno do 200 pasa lutalica sa prostora grada. 

Iz preduzeća Čistoća koje se stara o ovom Skloništu su nam istakli da  su ekipe zadužene za hvatanje svakodnevno intenzivno angažovane na terenu i sklanjaju pse lutalice sa javnih površina, kako po prijavama građana tako i shodno terenskim zapažanjima.

“Poslovi hvatanja i zbrinjavanja pasa sa javnih površina obavljaju se svakodnevno u dvije smjene, a za ove poslove angažovano je šest zaposlenih i dva poslovođa, svakog dana je angažovana veterinarska ustanova, a u Skloništu je tokom cijelog dana angažovana i stražarska služba. Pored poslova hvatanja i smještanja pasa, zaposleni svakodnevo vode računa o higijeni i ishrani pasa. Svaki novi pas se prije uvođenja u boks pregleda, higijenski i medicinski istretira, a u Skloništu mora biti najmanje 15 dana prije nego uđe u proces udomljavanja. Medicinski tretman podrazumijeva sterilizaciju-kastraciju, vakcinaciju, preglede, testiranja i sl, bez obzira da li se pas udomljava ili vraća na lokaciju sa koje je uhvaćen, a navedene poslove obavlja nadležna veterinarska služba koja je angažovana u Skloništu“, dodaju iz ovog preduzeća.

K.Perković