Video
To su podaci koji su juče dostavljeni Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović ističu da Ministarstvo sprovodi sve postupke izbora u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, uz dosljednu primjenu Pravilnika o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove i jednak tretman svih kandidata.
Do usvajanja izmijenjenog zakona, koji je prošao na prijedlog Pokreta Evropa sad, direktore obrazovnih ustanova birali su – školski odbori. Tokom tadašnje rasprave ukazivano je na problem da nije dobro rješenje da direktore biraju školski odbori, jer se ispostavilo da su određena tijela štitila direktore i nijesu ih smjenjivala kada su kršili propise, niti su postupala kada je inspekcija tražila njihove smjene. Ministarka Jakšić-Stojanović tada je poslanicima obećala da će vodilja za izbor budućih čelnika obrazovnih ustanova biti znanje, a ne politički uticaji, što se dešavalo ranije. Pojedini poslanici su bili skeptični zbog pređašnjih iskustava i najavili su da će kontrolisati procedure izbora direktora.
Postupak izbora direktora javnih obrazovno-vaspitnih ustanova sprovodi se u skladu sa odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i važećim Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove.
Kandidate, kako je propisano, ispituje komisija sastavljena od tri člana: predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, predstavnika Zavoda za školstvo ili Centra za stručno obrazovanje i eksternog člana sa Liste istaknutih stručnjaka. Svaki od članova komisije unosi ocjene po svim propisanim kriterijumima u pojedinačne liste, nakon čega se bodovi sa pojedinačnih lista unose u zbirnu listu bodova za svakog kandidata. Na osnovu toga formira se rang-lista, na osnovu koje se donosi odluka o izboru prvog kandidata sa rang-liste.
Ukoliko za jednu ustanovu postoji više kandidata, kako objašnjavaju iz Ministarstva, svi članovi komisije svakom kandidatu postavljaju identična pitanja, a razlika u bodovanju zavisi isključivo od procijenjenog kvaliteta odgovora.
Ministar je, prema zakonu, dužan da izabere kandidata koji je prvi na listi.
“Postupak je jasno definisan Pravilnikom i zasniva se na unaprijed utvrđenim kriterijumima i bodovanju, što smanjuje prostor za subjektivne procjene. Pisani dio provjere omogućava provjeru konkretnih stručnih i strateških kompetencija kandidata kroz izradu programa razvoja ustanove, dok se na usmenom intervjuu sistematski procjenjuju komunikacijske vještine, saradnja, inovativnost i liderske sposobnosti”, istakli iz Ministarstva.
Na taj način izbor se, kako dodaju, zasniva na mjerljivim pokazateljima znanja i kompetencija, čime se obezbjeđuje jednak tretman kandidata i veća profesionalizacija procesa imenovanja direktora.
“Ministarstvo će nastaviti da postupa isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja unapređujući kvalitet obrazovanja, između ostalog i izborom najkvalitetnijih rukovodilaca na prethodno opisan način”, poručuju oni.
U skladu sa važećim Pravilnikom, postupak provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata sastoji se iz dva dijela – pisanog i usmenog. Pisani radovi ocjenjuju se prema unaprijed definisanim kriterijumima i to kroz: određivanje prioriteta i davanje prijedloga, znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa, strukturiranje i sistematiku pisanog rada. Pisani dio testiranja pokazuje da li kandidat razumije suštinu izrade programa razvoja ustanove. Kandidati koji osvoje najmanje 70 odsto od ukupnog broja bodova na pisanom dijelu stiču pravo pristupa usmenom testiranju – intervjuu.
“Na osnovu dosadašnje provjere može se konstatovati da kandidati pokazuju različit nivo znanja i kompetencija, a oni koji nijesu ostvarili propisani prag od 70 odsto ukupnog broja bodova ne mogu preći u narednu fazu postupka”, istakli su iz Ministarstva.
Imajući u vidu, kako dodaju, da se u pisanom dijelu izrađuje program razvoja ustanove, ne radi se o klasičnim pitanjima sa unaprijed ponuđenim odgovorima, već o procjeni sposobnosti kandidata da definišu prioritete, predlože konkretne mjere i pokažu razumijevanje procesa unapređenja obrazovno-vaspitnog rada. Na usmenom intervjuu dodatno se procjenjuju komunikacijske vještine, sposobnost saradnje, inovativnost, liderske kompetencije kandidata.
“Ovaj model izbora direktora donosi viši stepen objektivnosti, transparentnosti i ujednačenih kriterijuma u odnosu na prethodni model, u kojem su direktore birali školski odbori”, ističu iz Ministarstva.
Direktor javne ustanove bira se na period od četiri godine.
Za direktora javne ustanove isto lice može biti birano najviše dva puta uzastopno. Direktoru javne ustanove, prema aktuelnom propisu, miruje radni odnos na radnom mjestu u ustanovi sa koje je izabran.
Preporučeno
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine smijenila je više od sto direktora obrazovnih ustanova, navodeći, između ostalog, da će se kroz taj proces depolitizovati obrazovni sistem. Međutim, poslanici su ubrzo nakon toga u Skupštini isticali dokumenta da su određeni novi direktori izabrani po partijskoj liniji, te su se navodila imena koja su delegirana od određenih partija.
