Video
Ne osjećamo se ugodno kada znamo da je osoba koja je na čelu parlamenta Crne Gore učestvovala u akcijama na teritoriji grada Dubrovnika. Vidjeli smo fotografije iz rata na kojima je sadašnji predsjednik parlamenta Mandić na tom ratištu, a on se time još i ponosi“, kazao je Matušić u razgovoru za Standard, tokom bezbjednosnog foruma u Budvi.
Frano Matušić je državni sekretar za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, dugogodišnji funkcioner HDZ-a, bivši poslanik Hrvatskog sabora i nekadašnji zamjenik gradonačelnika Dubrovnika. U Saboru je obavljao funkcije u Odboru za vanjsku politiku, a učestvovao je i u procesu hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji. Njegovo političko iskustvo, ali i neposredna vezanost za Dubrovnik, daju posebnu težinu njegovim ocjenama o ratnom nasljeđu i odnosima Zagreba i Podgorice.
MANDIĆEVE PORUKE NIJESU PRIHVATLJIVE EVROPSKOJ UNIJI
Matušić naglašava da Hrvatska nema namjeru da utiče na izbor crnogorskih funkcionera, ali očekuje da oni koji predstavljaju državu poštuju vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.
„Predstavnike u crnogorskom parlamentu biraju građani Crne Gore i mi ne možemo niti želimo uticati na to ko će tamo sjedjeti. Ali nije dobra poruka da predsjednik parlamenta, koji predstavlja cijelu državu, šalje poruke da nije bilo genocida u Srebrenici i izražava saučešće porodici ratnog zločinca osuđenog za genocid“, ističe Matušić.
Prema njegovim riječima, problem je mnogo širi od bilateralnih odnosa Hrvatske i Crne Gore.
„To nije prihvatljivo ni Evropskoj uniji. To nije pitanje odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i koje moraju prihvatiti svi koji žele postati njene članice“, poručuje Matušić.
On podsjeća da je Crna Gora najdalje odmakla u pregovorima sa EU i da Hrvatska želi njen ulazak u Uniju, ali da evropski put podrazumijeva i prihvatanje vrijednosti koje se ne mogu svesti samo na ispunjavanje tehničkih uslova.
MORINJ: ODGOVORNOST NE MOŽE STATI NA ČUVARIMA LOGORA
Govoreći o osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori, Matušić naglašava da su oni povezani sa pregovaračkim poglavljima i evropskim standardima, a posebno izdvaja pitanje ratnih zločina u logoru Morinj.
„Jedno od mjerila u poglavlju 23 jeste da se sprovedu istrage, procesuiraju i osude ratni zločini po komandnoj odgovornosti. Mi takav slučaj, kada je riječ o Crnoj Gori, još nijesmo imali“, kaže Matušić.
Podsjeća da su za zločine u Morinju osuđene četiri osobe, ali smatra da se odgovornost ne može završiti na neposrednim izvršiocima i komandirima straže.
„Oni koji su bili odgovorni za ono što se događalo moraju odgovarati pred sudovima. Treba istražiti kompletnu situaciju i utvrditi komandnu odgovornost“, poručuje.
Hrvatska očekuje i dalje rješavanje pitanja obeštećenja žrtava. Matušić navodi da su predstavnici dvije države o tome razgovarali duže od godinu i da su crnogorskoj strani poznati uslovi koje Zagreb očekuje. Izražava nadu da bi konkretni pomaci mogli uslijediti uskoro.
Ipak, pravi razliku između onoga što Vlada Crne Gore može neposredno da riješi i pitanja koja zavise od nezavisnog pravosuđa ili saradnje sa trećim državama. Kao primjer navodi dokumentaciju o nestalim osobama, za koju postoje informacije da je završila u Beogradu.
Za Zagreb je, prema njegovim riječima, važno da crnogorske institucije pokažu vjerodostojnu spremnost da pokrenu istrage i utvrde odgovornost, čak i kada ishod ne zavisi isključivo od izvršne vlasti.
BROD „JADRAN“: HRVATSKA SE POZIVA NA SPORAZUM O SUKCESIJI
Jedno od najosjetljivijih otvorenih pitanja između Podgorice i Zagreba jeste vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“.
Matušić odbacuje mogućnost da se taj spor posmatra samo kao političko pitanje, tvrdeći da Hrvatska svoje zahtjeve zasniva na Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije.
Prema njegovom tumačenju, vojna imovina koja se u relevantnom trenutku nalazila na teritoriji Hrvatske trebalo je da joj pripadne prema pravilima sukcesije.
Navodi da se tada u hrvatskim lukama nalazilo oko 207 vojnih plovila, a u Crnoj Gori 38. Nakon početka rata, tvrdi, veliki dio te imovine premješten je u Crnu Goru.
Za školski brod „Jadran“ posebno naglašava da su njegove matične luke bile u Hrvatskoj, a da se u Crnoj Gori našao zbog remonta.
„Bila bi pozitivna gesta da se taj brod vrati tamo gdje, prema našem mišljenju, pripada“, poručuje Matušić.
Podsjeća da su postojali predlozi o zajedničkom korišćenju broda, ali insistira na rješavanju pitanja vlasništva. Crna Gora, s druge strane, smatra „Jadran“ dijelom svoje državne imovine i ne prihvata hrvatski zahtjev za njegov povratak.
HRVATSKA NE BLOKIRA CRNU GORU, ALI TRAŽI ISPUNJAVANJE OBAVEZA
Matušić odbacuje tvrdnje da Hrvatska koristi bilateralne sporove kako bi zaustavila evropski put Crne Gore. Naglašava da Zagreb podržava proširenje Evropske unije i da je Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, u interesu Hrvatske.
„Mi smo apsolutno za to da Crna Gora postane članica Evropske unije. Nema nikakve potrebe govoriti o navodnim blokadama“, ističe.
Kao primjer stvarne blokade navodi Sjevernu Makedoniju, koja je godinama čekala zbog spora sa Grčkom, a sada se suočava sa zahtjevima Bugarske.
Hrvatski zahtjevi prema Podgorici, objašnjava, nijesu pokušaj opstrukcije, već insistiranje na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz pregovaračkih mjerila, međunarodnih sporazuma i neriješenih pitanja iz prošlosti.
„Postoje mjerila za svako poglavlje i država koja želi pristupiti Evropskoj uniji mora ih ispuniti. Riječ je o poštovanju tih mjerila, a ne o bilo kakvoj blokadi Hrvatske“, kaže Matušić.
ZELENO SVJETLO ZA EVROPSKE ODBRAMBENE PROJEKTE
Kao konkretan dokaz da Hrvatska podržava evropske integracije Crne Gore, Matušić je za Standard saopštio informaciju o hrvatskoj saglasnosti za uključivanje Crne Gore i Albanije u određene evropske odbrambene projekte.
„Evo jedne možda ekskluzivne vijesti za vaš portal. Mi smo danas dali zeleno svjetlo za priključenje Crne Gore i Albanije evropskim projektima vojne interoperabilnosti i vojne mobilnosti“, kazao je Matušić.
Objašnjava da se ne radi o formiranju evropske vojske niti o prenošenju nadležnosti nad crnogorskim oružanim snagama, već o mogućnosti snažnijeg učešća u projektima koje finansira Evropska unija.
„Crna Gora ostaje ta koja upravlja svojom vojskom i svojim institucijama, ali joj je otvoren put za učešće u tim projektima. To je ono što je Crna Gora tražila zajedno sa Albanijom i mi smo dali zeleno svjetlo“, navodi.
Matušić podsjeća da su Hrvatska i Crna Gora već saveznice u NATO-u, sa svakodnevnom saradnjom u oblasti odbrane i bezbjednosti, i da Zagreb želi da takav odnos bude nastavljen i unutar Evropske unije.
Ipak, evropski put, jasno poručuje, podrazumijeva i rješavanje otvorenih pitanja, suočavanje sa ratnom prošlošću i prihvatanje vrijednosti na kojima počiva Unija.
Preporučeno
„Očekujemo da se prihvate standardi i vrijednosti Evropske unije, kako bi Crna Gora mogla završiti pregovore i postati punopravna članica. To je i interes Hrvatske“, zaključuje Matušić.
