Video
Spaljivanje knjiga ima dugu istoriju, kažu još od Aleksandrijske biblioteke, premda se u novijoj istoriji vezuje za fašizam i 10. maj 1933. g. kada je spaljivanje nenjemačkih knjiga dostiglo vrhunac.
Bilježimo i da je u nešto novijoj istoriji bilo toga a možda se najupečatljiviji primjer dogodio u noći 25. na 26. august 1992. g. kada je od strane vojske pod komandom ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u granatiranju sarajevske Vijećnice spaljeno 80 posto bibliotečkog fonda, dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče istoriji Bosne i Hercegovine i ovih prostora uopšte.
Napredak tehnologije doveo nas je do e-knjiga i interneta te mogućnosti online čuvanja i distribucije sadržaja što na odredjeni način paljenje knjiga čini manje učinkovitim.
Ali neumorni i inovativni fašizam ima odgovor i na to.
Spaliti nenašeg pisca.
Za sada simbolično za stvarno ćemo sačekati da se stvore uslovi.
Savršeno rješenje i nevjerovatno obistinjenje proročanskog stiha Hajnriha Hajnea iz 1844. g.
“Ko spaljuje knjige spaljivaće i ljude.”
Andrej je Nikolaidis, dakle, žrtva fašizma ali, na neki način, i napretka tehnologije.
Preporučeno
Podrška za Nikolaidisa!
