To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor.
Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.
Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.
ĆUTANJE
Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu.
Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa.
Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.
– Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 – Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor – naveli su oni.
IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA
Ekološki aktivista Vuk Vujisić decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.
– Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda – istakao je on za Portal ETV.
Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona.
– To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta – jasan je Vujisić.
ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK
Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu Vuk Iković poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi.
– U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren – ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.
Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju.
– Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put – ukazao je on.
RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK
Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena.
Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka.
– Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe – istakao je on.
Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području.
– To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena – rekao je ekološki aktivista.
Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat.
– To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora – precizirao je Iković.
SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI
Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti.
– Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati – dodao je on.
Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju.
– Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini – jasan je ekološki aktivista.
NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA
Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone – sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora.
– Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora – bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite – rekao je on.
Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza.
– A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole – dodao je ekološki aktivista.
Preporučeno
Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila – a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.
Video