Video
Spajić nije podrobnije pojasnio ambicioznu namjeru publikovanu na svom Iks profilu, o nabavci ovog tipa aviona, čiji novi model bez rezervnih djelova košta nešto više od 50 miliona eura, a gotovo bez izuzetka nikada se ne kupuje jedna letilica, zbog kontinuiteta djelovanja na terenu i perioda naleta. Dodatni izazov je činjenica što kanader opslužuje tim od najmanje devet ljudi, što uključuje obučene pilote, inženjere i mehaničare, a cijene godišnjeg izdržavanja su jako visoke.
Sa druge strane, upravo zbog svojevremeno propusta vlade Zdravka Krivokapića i resora finansija na čijem je čelu bio Spajić, 2021. godine je izostalo je pravovremeno ulaganje u obnovu i održavanje flote Aviohelikopterske jedinice MUP-a zbog čega do danas kubirimo sa vraćanjem u punu funkciju svih pet vazduhoplova (aviona i helikoptera) iz sastava AHJ čija je namjena i protivpožarno djelovanje.
Odobravanja sredstava za potrebe AHJ za vrijeme Krivokapićeve vlade kasnilo je zbog kalkulisanja Ministarstva finansija da, na osnovu informacija MUP-a o stanju u tom sektoru, blagovremeno predvidi i odobri novac. Krivicu za to potom je resor ministra Milojka Spajića prebacivao na ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i pored činjenice da je MUP tokom 2021. godine u nekoliko navrata stanje u AHJ zvanično prezentovao Vladi sa preciznim troškovnikom koji je trebalo da bude ukalkulisan u budžetska sredstva.
Naredne godine je promijenjen odnos prema ovoj temi, ali su problem potom izazvale komplikovane tenderske procedure i prolongiranje rokova isporuke rezervnih djelova od proizvođača, posebno nakon početka rata u Ukrajini i poremećaja u lancima snabdijevanja.
Premijer Spajić poručio je juče da nas „užasne scene u Paštrovićima i drugim mjestima širom Crne Gore obavezuju da odmah reagujemo“.
” Ne možemo da trpimo doskorašnju nemoć države pred stihijom koja se ponavlja svakog ljeta”, naveo je premijer u objavi, dodajući da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane i pored svih ogromnih napora koje trenutno čine – trebaju pomoć.
Obećao je da „njihova inicijativa neće ostati neodgovorena“.
Podsjetio i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova već popravilo jedan, a uskoro će još dva stara, manja aviona za gašenje požara.
„Kanader kao dodatak – sigurno će im puno značiti“, zaključuje se u objavi.
Evropska inicijativa
Veliki požari širom Evrope istovremeno tokom 2022. godine doveli su do složenih problema za nacionalne mehanizme borbe protiv vatrene stihije. To je predstavljalo veliko opterećenje za nacionalne kapacitete i rezultiralo brojnim zahtjevima da EU podrži zemlje koje nemaju ,,kanadere“ u nacionalnom vazduhoplovstvu.
Kanadska firma koja je preuzela pogone nekadašnjeg proizvođača i riješila da pokrene obustavljenu proizvodnju nakon što su nekoliko članica Evropske unije – Hrvatska, Portugal, Španija, Francuska, Italija i Grčka – pokrenule inicijativu da EU u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (rescEU) formira vlastitu flotu aviona za gašenje tipa „kanader“.
Kako su ranije pisali hrvatski i slovenački mediji, riječ je o aranžmanu prema kojem bi ove zemlje EU trebalo da dobiju najmanje po dva „kanadera“ u svom vlasništvu, a prvi avioni bi trebalo da budu operativni – ne prije 2029. godine.
Ovaj ugovor bi, kako je tada najavljeno, trebalo da doprinese pokretanju proizvodnje ,,kanadera“ koja je bila u zastoju, a za njeno pokretanje potrebno je da svih šest država inicijatora zaključi ugovore o nabavci da bi proizvođaču uopšte bilo isplativo da uđe u proceduru proizvodnje.
Jedna od prvih država koja je u okviru ovog program, sredstvima EU obezbijedila dva nova modela kanadera DHC-515, nosivosti šest tona vode, vrijedna 105 miliona eura, je Hrvatska koja je u martu potpisala ugovor sa kanadskom kompanijom, a rok za isporuku letilica je pet godina. Slične ugovore o nabavci po sedam novih DHC 515 potpisale su Grčka i Španija. Hrvati, pritom, imaju pet operativnih starijih modela „kanadera“ kakvi se više ne proizvode.
Crna Gora još nije članica EU, niti je time bila uključena u ovu vrstu pregovora, tako da je nepoznanica da li se obnovom proizvodnje otvara šansa za nabavku novih kanadera i za zemlje koje su u procesu pregovora o pridruživanju, bilo kroz evropske mehanizme ili samostalno. Ili se računa na kupovinu polovnih vazduhoplova, ali se rijetko koja zemlja odriče i starih kanadera iz svoje flote.
Alternative ipak realnije
Iako se svake godine u požarnoj sezoni nanovo poteže priča o nabavci kanadera koji su prva asocijacija na efikasan odgovor na vatrenu stihiju, cijena njihove nabavke i održavanja, potreba upotrebe više od jedne letilice i brojni drugi aspekti, dovode u pitanje opravdanost investicije koja je upitna za malu zemlju kao što je Crna Gora.
Na to je prošle godine ukazao i v. d. direktora Direkorata za vanredne situacije Miodrag Bešović koji je tada naveo da i mnogo bogatije i veće države traže alternative kroz nabavku drugih tipova aviona i helikoptera.
Iz Direktorata su tada naveli da nijesu sporili mnogo puta dokazane efekte ovih letilica, koje su idealno rješenje za zemlje koje imaju dugu liniju obale, poput Hrvatske, Italije, Grčke…
Naglašeno je da, prema sadašnjim tendencijama i kretanjima na tržištu, što su prepoznale zemlje poput Grčke i drugih, kao alternativa su prepoznati „er traktor“, tip aviona koji je i Crna Gora ranije uključila u sastav svoje flote, kao modifikacije postojećih helikoptera, ili nabavku specijalizovanih višenamjenskih helikoptera.
Bešović je tada naveo da bi puno stavljanje u funkciju aviona i helikoptera kojima raspolažemo, bilo sasvim dovoljno za naše potrebe, a da bi dodatno trebalo nastojati da se nabave novi „er traktori“ čija je nosivost 3.000 litara.
Procjena je da bi u perspektivi trebalo razmišljati o tom rješenju, kao i adaptiranju helikoptera pratećom opremom za nošenje specijalnog vedra sa vodom.
Preporučeno
Među namjenskim helikopterima, po kapacitetu i manevarskim kapacitetima (pet kubika vode), idealno rješenje bio bi ruski Kamov – ka 32, pogodan za upotrebu u brdovitom i planinskom području, ali je njegova nabavka misaona imenica, naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu i poremećenih odnosa sa Evropom.
