Video
Advokat Jovanović kaže za 24 sata Televizije E da tužilaštvo tokom, kako kaže, faznog, višesatnog ročišta, nije ponudilo nijedan dokaz ni za Zorana Lazovića, ni za Milivoja Katnića.
,,Zašto je uopšte toliko trajalo izlaganje tužioca, na koje on ima pravo po slovu zakona i po odobrenju predsjednika Vijeća Višeg suda? Zato što se tužilac bavio nekim stvarima koje uopšte nisu suština optužnog akta… o poklanjanju vozila, o nekim navodnim pozajmicama. Dakle, o stvarima o kojima Lazović nema nikakve zadrške da razgovara. Ali, to su stvari za koje nije optužen i trebalo je da posluže kao zamjena za stvarne dokaze, koji bi ukazivali na navodnu krivicu mog branjenika, odnosno, i okrivljenog Milivoja Katnića”, kaže Jovanović.
Manjkavosti optužnice
On je ukazao na činjenicu da je rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta prvostepna osuđujuća presuda u slučaju terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću bilo osnov za oslobađajuću presudu u tom predmetu.
,,Po mom stavu, kao branioca, presuda je na mjestu u smislu činjenica, zakonitosti. Poenta je da je odlukom Apelacionog suda identifikovan niz manjkavosti u pogledu krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Iste nedostatke imate i u ovom slučaju u odnosu na krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Ta okolnost je sama po sebi dovoljna da optužnica bude vraćena na dopunu istrage, ili na istragu, odnosno, da postupak bude obustavljen. To je ono što je predočeno Vijeću, predsjedniku Vijeća Višeg suda, jer je on postupao u pomenutom predmetu. S obzirom na iste nedostatke, ne vidim kako bi mogli izroditi dvije različite odluke. Jer, imena Zoran Lazović i Milivoje Katnić nisu elementi bića krivičnog djela. Makar ne bi trebalo da budu”, navodi Jovanović.
Advokati odbrane ukazali su na manjkavost optužnice kada je riječ o broju članova organizovane kriminlane grupe. Prema Zakoniku o krivičnom postupku OKG čine tri ili više lica, a prema optužnici tužioca Šoškića, Lazović se tereti da je šef organizovane kriminalne grupe, a Katnić da je bio njen član. Trećeg člana nema.
,,To je jedan od osnovnih uslova koji mora biti zadovoljen da bi se uopšte razogavarlo o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije. U ovom slučaju optužena su dva lica. Njima su, navodno, tokom trajanja kriminalne organizacije, pristupila ostala lica. Da bi se pričalo o ovom krivičnom djelu, ta brojka od tri člana mora biti zadovoljena u samom stratu kada je formirana kriminalna organizacija. Čak i tužilac u svom optužnom aktu kaže da su ostali članovi kriminalnoj organizaciji pristupili tokom njenog trajanja, pri čemu navodi da su to već bili članovi neke druge kriminalne organizacije. Očigledno je da su poluindicije i indicije nategnute do maksimuma ne bi li se bilo kakav optužni akt isporučio sudu, samo zbog trajanja pritvora”, uvjeren je Jovanović.
Govoreći o tome što više od polovine optužnice čini skaj prepiska, iako ni Lazović, ni Katnić nisu imali kriptovane telefone, niti su posredno učestvovali u tim komunikacijama, Jovanović smatra da i to potvrđuje činjenicu da tužilaštvo nema dokaze.
„Nedostatak dokaza se, žargonski rečeno, pokriva skaj komunikacijama koje apsolutno nemaju veze sa Lazovićem i Katnićem. Od Zorana Lazovića je prilikom lišenja slobode oduzet telefon ili više telefona. Svi su bili na vještačenju, a rezultat je bio – nula. Nula u smislu postojanja bilo čega što bi ga inkriminisalo ili dovelo u vezu sa krivičnim djelima”, ističe Lazovićev pravni zastupnik.
Kako je moguće?
Podjseća da je Lazović dobio status štićene ličnosti 2020. godine od Vlade tadašenjeg premijera Zdravka Krivokapića, a da je status produžen i 2021. kada je Dritan Abazović bio premijer. Za tako nešto je, objašnjava Jovanović, bilo potrebno mišljenje Agnecije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije.
„Sada se postavlja logično pitanje – kako je moguće da je dobio status štićene ličnosti, a istovremeno bio šef kriminalne organizacije. Zar je mguće da organi koji su služili za otkirvanje njegovih navodnih nepočinstava tada za njih nisu znali. To je prosto nemoguće, nelogično. Tim pitanjem se na kontroli optužnice, pored ostalog, Zoran Lazović bavio”, kaže Jovanović.
Tokom kontrole optužnice Milivoje Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića, te da je vadio „ono što mu odgovara iz poruka” a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
Nelogično je da imate konverzaciju dvije osobe, a da se prikazuju poruke samo jedne. Nema povratne reakcije. Određeni nedostaci postije i u vremenskom periodu kada su poruke poslate. Nasuprot svoj toj skaj komunikaciji koja služi da zamaskira nedostatak pravih dokaza, postoje konkretni dokazi, iskazi svjedoka koje je tužilac pozvao i saslušavao u prethodnom postupku. U prvom redu saslušana je tužiteljka Sanja Jovićević koja je pojasnila dio koji se odnosi na odluku o ukidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Jovićević je rekla da je odluku donijela samostalno, bez pritiska, na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja. Dakle, niti je bila obmanuta, niti je od nje nešto traženo, niti je bila pod pritiskom, već je cijenila sve dokaze koji sada egzistiraju u spisima predmeta. Donijela je odluku da se Zoran Lazović ne goni, a ta odluka je bila predmet provjere i ta krivična prijava je u cjelosti odbačena“ – podsjeća Jovanović.
Pretpostavka nevinosti
Izjava posalnika Demokrata Borisa Bogdanovića da je jedan od onih koji nikada nije poštovao prezumpciju nevinosti bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, došla je u trenutku dok je kontrola optužnice trajala.
Preporučeno
„Izjava Borisa Bogdanovića je potvrda svega onoga što je Zoran Lazović juče rekao o optužnici, da je politički montiran proces. Kada dovedete u korelaciju izjavu Bogdanovića i on na što je ukazivao Zoran Lazović u sudnici, jedini komentar bi bio – pametnom dosta. Mislim da treba povesti računa budući da je riječ o ustavnoj kategoriji prava i razmisliti da se kršenje ovog pravila sankcioniše. Očigledno je da političari nisu sazreli dovoljno da poštuju zakone države koju predstavljaju na unutrašnjem ili spoljnom planu”, zaključio je Jovanović.
