Naprotiv: ispravljanje optužnice prema nalogu Višeg suda, umjesto preciznih obrazloženja svelo se na karikaturalno ubacivanje datuma bez objašnjenja zašto je određeni datum određen za stvaranje kriminalne organizacije, kao i bez ikakvog logičnog obrazloženja zbog čega tužilac tvrdi da je, recimo Saša Čađenović, stupio u članstvo OKG, danom imenovanja na poziciju zamjenika glavnog tužioca…

ŠOŠKIĆEVI ZAHTJEVI: SPAJANJE, RAZDVAJANJE…

Uz sve to, prema informacijama Televizija E i Portal ETV, tužilac Miloš Šoškić je nedavno tražio – spajanje optužnice protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića sa onom protiv bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića.  

-Povodom Vašeg pitanja, obavještavam Vas da je optužnicom SDT-a od 03.02.2025. godine, podignutom protiv okrivljenih Z.L. i M.K. predloženo spajanje sa predmetom koji se pred ovim sudom vodi protiv okrivljenog S.Č, o kojem vijeće ovog suda još nije odlučilo – kaže se u odgovoru Višeg suda na upit Televizije E.   

Deset mjeseci od hapšenja Lazovića i Katnića, prije potvrđene optužnice protiv njih, tužilac Miloš Šoškić je naprasno od Višeg suda tražio spajanje optužnice sa onom protiv Saše Čađenovića, koji je uhapšen decembra 2022, a optužen još juna 2023. godine?!

Da sve bude čudnije – upravo je tužilac Miloš Šoškić juna prošle godine zatražio da se postupak protiv Čađenovića razdvoji od postupka koji se vodi protiv Kotoranina Radoja Zvicera i njegove desetočlane kriminalne organizacije. Da bi sada, pola godine kasnije, tražio spajanje optužnica?!  

ŠTO JE SVE OSPORIO VIŠI SUD

Već iz pobrojanih detalja, izvjesno je, dakle, da tužilac Miloš Šoškić nije postupio i odgovorio na zahtjev vijeća Višeg suda koje je krajem januara SDT-u vratilo optužni akt, ukazujući na ključne pravne propuste.  

Predsjednik vijeća Zoran Radović i dva člana vijeća sutkinja Vesna Kovačević i sudija Nenad Vujanović osporili su optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva iz više pravnih razloga, dovodeći u pitanje čak i tužiočevu optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznati ni njeni članovi, ni vrijeme stvaranja.  

Osporen je i dio optužnice tužiocaŠoškića kojim se Lazoviću stavlja na teret skidanje zabrane ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru – jer takva pisana zabrana nije ni postojala u MUP-u?!

Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu, ali sada na 300 strana a o njoj će vijeće Višeg suda 24. februara ponovo odlučivati.

Iz ispravljenog optužnog akta, u koji su Televizija E i Portal ETV imali uvid, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornnosti. Naš mediji će u narednim danima analizirati detalje optužnog akta.

NE ZNA SE KO SU BILI ČLANOVI OKG?!

Skoro deset mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović, postupajući tužilac Šoškić naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija, jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja organizacije i da se ne zna broj članova.  

U ispravljenoj optužnici Šoškić je ustvrdio datum, ali ne baš precizno: ističe se da je Zoran Lazović u martu 2020. godine ,,organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali okrivljeni Milivoje Katnić i optuženi tužilac Saša Čađenović i Petar Lazović, kao i druga neidentifikovana lica, koja je djelovala od organizovanja pa nadalje”…   

Samo ovaj početni dio teksta ilustracija je konfuzije u koju je upao specijalni tužilac, nespretno pokušavajući da interpretira krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije iz člana 401a Krivičnog zakonika.  

Biće zanimljivo vidjeti kako će Vijeće Višeg suda prihvatiti obrazloženje stvaranja kriminalne grupe u kojem se na zna tačan datum organizovanja, ali ,,se zna” da su u organizaciji bili istovremeno i Katnić i Lazovići otac i sin i Čađenović – zajedno sa većim brojem neidentifikovanih lica.  

Ne traba biti pravni stručnjak pa uvidjeti bazičnu kontaradikciju tužioca Šoškića: ako ne zna datum stvaranja kriminalne organizacije, ako mu je nepoznat identitet većeg broja članova OKG, kako onda zna da su svi – istovremeno (!) postali članovi jedne organizovane kriminalne grupe. A neki su, kao recimo, Saša Čađenović bili članovi dvije kriminalne organizacije, čiji je šef bio isti – Radoje Zvicer?!

Očito da je taj problem morio i Šoškića pa je pokušao da smisli formulaciju: tužilac navodi da je kriminalna organizacija djelovala „od organizovanja pa nadalje (?!) i sarađivala sa kriminalom organizacijom koju je organizovao Radoje Zvicer“. Interesantno je da je prvim optužnim aktom bilo navedeno da je navodna organizacija bila formirana tokom 2020. i da je djelovala do i tokom 2022. Sada se ne pominje 2022. godina, nego da je – „nadalje sarađivala“, što god to u pravnom smislu značilo.

Šoškić tvrdnju da je stariji Lazović formirao kriminalnu grupu u martu 2020. godine čiji članovi su istog dana postali svi pa i te neidentifikovane osobe povezuje sa svjedočenjem Milana Kankaraša o poslovima osoba iz Herceg Novog koje se povezuje sa kavačkim kriminalnim klanom. Kankaraša je inače policija sumnjičila da je sarađivao sa škaljarskom ali i kavačkom kriminalnom grupom.

SLUČAJEVI ROGANOVIĆA I KANKARAŠA

U ispravljenoj optužnici navodi se da se vrijeme formiranja i djelovanja kriminalne organizacije poklapa sa vremenom kada je Kankaraš kao građanin dao obavještenja policiji. Tačnije: 25. marta 2020. godine i ukazao na osnove sumnje da su Duško Roganović i druge osobe učinile krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.  

-Ovo je Tužilaštvo stanovišta da je kriminalna organizacija okrivljenog Zorana Lazovića formirana u martu 2020. godine, jer je od trenutka kada je Milan Kankaraš dao obavještenje, nastala potreba da se lica na koje je ukazao kao učionioce krivičnog djela, a u pitanju su visokopozicionirai pripadnici kriminalne organizacije Radoja Zvicera, privileguju u postupanju Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i Specijalog državog tužilaštva – navodi se u ispravljenoj optužnici.

Šoškić konstatuje da su baš tada Katnić, Čađenović, Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije sa dodijeljenim ulogama i zadacima. Mnogo nelogičnosti provučeno je kroz ovu iznenadnu tvrdnju tužioca Šoškića, a jedna zaista bode oči čak i pravnim laicija: kako je moguće da upravo svjedočenje Kankaraša bude osnov za članstvo u grupi?  

Zastupnik optužnice pokušava da dokaže da je Roganović, kojeg je pomenuo Kakaraš kao osobu koja švercuje narkotike bio razlog za članstvo u grupi a s ciljem da se ne bi procesuirali ni on, niti ostali visokopozicionirani članovi kavačke kriminalne grupe.

Šoškić namjerno ne navodi svjedočenja policajaca koji su ispričali da je procesuirana grupa iz Herceg Novog protiv koje su prikupljeni dokazi, a da tada Kankaraš nije ponudio konkretne dokaze za tvrdnje da je Roganović jedan od ključih rasturača narkotika. Kankaraš se nikada, prema vlastitom kazivanju, nije sreo sa Roganovićem, niti se sa njim čuo, osim što je tvrdio da se na skaju dopisavao sa osobom koja mu se tako predstavila.

Zato se, na osnovu čitanja ispravljene optužnice, ponovo otvaraju pitanja na koja bi, obrazlažući svoj prijedlog, tužilac Miloš Šoškić trebalo da odgovori: koji su motivi visokog policijskog funkcionera i specijalnih tužilaca da se udružuju u kriminalnu grupu sa ciljem da se izbjegne procesuiranje Duška Roganovića, kada su to već osnovne ingerencije specijalnih tužilaca – da ocjenjuju svjedočenja, pokreću ili odsutaju od pokretanja istrage?   

Teško je, međutim, optužiti Sašu Čađenovića ili Milivoja Katnića da su ignorisali činjenice i bili blagonaklnoi prema Dušku Roganoviću.  

SVJEDOČENJE

Naprotiv: upravo je u tokom 2021, za vrijeme dok je Milivoje Katnić bio glavni specijalni tužilac, tužilac Saša Čađenović pokrenuo istragu protiv Roganovića a kasnije i podigao optužnicu zbog ubistva Mila Radulovića zvanog Kapetan. Na tom optužnom aktu su viskorangirani članovi kavačke kriminalne grupe među kojima su i vođe Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, ali i Veljko Belivuk i Marko Miljković.

Kako su se imena svih visokorangiranih članova kavačke kriminalne grupe među kojima su Zvicer, Kašćelan i Roganović našli na optužnici tužioca Čađenovića koji je, prema Šoškićevim tvrdnjama, radio za interese kavačke kriminale grupe? Kako je moguće da tužioci Katnić i Čađenović koje Šoškić optužuje za saradnju sa mafijom procesuiraju upravo ključna imena tog klana. Više desetina osoba iz kavačke kriminalne grupe je procesuirano i hapšeno za vrijeme dok je Lazović bio na čelu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala a tužioci Katnić i Čađenović. Upravo su oni bili ključne figure koje su optužili sami vrh kavačke kriminalne organizacije.

U izmijenjenoj optužnici tužioca Šoškića nelogično je kako su to Lazović i Katnić i po prestanku fukcija (Lazović do 1. marta 2021. godine a Katnić do 17. februara 2022. godine) djelovali kao članovi OKG-a. Prema mišljenju tužioca Šoškića oni su do dana hapšenja 14. aprila 2024. godine „djelovali“ tako što su i po prestanku funkcija obmanjivali javnost radi stvaranja privida da su Uprava policije i SDT za vrijeme njihovog rukovođenja preduzimali određene mjere i radnje?!

Nijesu ovo jedine nejasnoće optužnog akta. Jedno u nizu je i pitanje je kako je tužilac Čađenović bio član kriminalne gupe u periodu od 17. februara do 22. marta 2022. godine kada tužilac prvobitno navodi da je kriminalna organizacija oformljena u martu 2020. godine i da su istog dana Katnić, Lazović i Čađenović postali članovi. Što je onda do 17. februara 2022. radio tužilac Čađenović kao navodni član kriminalne grupe?!

I u ispravljenoj optužici tužilac Šoškić traži produženje prtitvora za Lazovića i Katnića.  

Opisani detalji ukazuju da se u optužnici protiv Lazović i Katnića radi o prevashodno politički motivisanom postupku. Novi detalji ispravljene optužnice, koje će Portal ETV i Televizija E, prezentovati u narednim danama dokazaće ocjenu da se protiv Zorana Lazovića i Milivoje Katnića kreiraju optužbe bez dokaza.