Primarijus dr Jadranka Lakićević, dr Nada Bajić i dr Sanja Lekić su kroz tri poglavlja obradile najvažnije aspekte ove najučestalije maligne bolesti, od preventivnih mjera, faktora rizika, simptoma i ranog otkrivanja, preko postavljanja dijagnoze i puta pacijenta tokom liječnja do kvaliteta života te funkcionalne i psihosocijalne rehabiltacije oboljelih.
Poseban značaj ovog priručnika vide u činjenici da ovakva vrsta stručnog štiva prilgođena pacijentima ali i opštoj javnosti može dodatno uticati na podizanje svijesti o značaju ranog otkrivanja ove bolesti, ali i značaju rušenja tabua o malignoj bolesti kao neizliječivoj. Aspekt psihosocijalne rehabilitacije oboljelih je posebno važan, jer samo osviješćene sredine i društvo koje ne negira potrebe onih koji prolaze proces liječenja maligne bolesti, mogu pomoći pacijentu da reorganizuje svoj život i lakše prođe put od dijagnoze preko liječenja bolesti.
Sam proces od trenutka postavljanja sumnje na malignu bolest dojke, preko potrebne dijagnostike te biopsije i potvrde maligne bolesti je stresan i može prouzrokovati nejasnoće, traženja odgovora kod nedovoljno stručnih lica a samim tim i kašnjenje u postavljanju dijagnoze.
Stoga je prvi dio ovog priručnika posvećen upravo upoznavanju sa ovom bolešću, faktorima rizika i preventivnim mjerama ali i neophodnim dijagnostičkim procedurama ako se postavi sumnja na postojanje malignog tumora u dojci , usmjeravajući pacijenta na pravi put, pokušavajući dati odgovore na najčešća pitanja i nedoumice. I dalje, u eri savremenih terapijskih opcija i napretka onkologije, među laičkom javnošću najčešća nedoumica se odnosi na potrebu za biopsijom sumnjive lezije, u pravcu vjerovanja da se na taj način potpomaže širenje bolesti. Savremeni koncept liječenja maligniteta dojke ali i većine malignih bolesti, podrazumjeva predhodnu biopsiju i potvrdu maligne bolesti, te određivanje patohistološkog tipa i molekularnog podtipa bolesti, što uz podatke koje dobijamo radiološkim metodama a odnose se na veličinu tumora i njegovu lokalnu, lokeregionalnu ili sistemsku proširenost, daje mogućnost da se na multidisciplinarnom konzilijumu za svakog pacijenta ponaosob napravi najbolja strategija liječenja.
Da li će strategija biti usmjerena prvo na operativno liječenje ili prvo na primjenu hemitrepija odnosno biološke-ciljane terpije pa potom na operaciju, ili će se pacijent zbog sistemske bolesti inicijalno liječiti hemioterpijom i/ili kombinacijom hormonske i ciljane terpije, upravo zavisi od podataka koje dobijemo radiološkim pretragama i biopsijom tumora. Stoga je važno istaći da ni jedna odluka za pacijenta sa sumnjom ili potvrdom maligne bolesti dojke ne bi trebala biti donešena izvan multidisciplinarnok konzilijuma, koji čini tim ljekara različitih specijalnosti koji se bave patologijom dojke i svako sa svog aspekta posmatra bolest a svi zajedno prave najbolju strategiju liječenja za određenog pacijenta.
U trenutku kada pacijent započne svoje liječenje na Institutu za onkologiju mijenaju se i aspekti njegovog privatnog i društvenog života, primjena terapija ima različite neželjene efekte, primjena iste iziskuje više sati provedenih u čekaonici, na pregledu ili u sali gdje se primjenjuje terapija.
Nerijetko za one koji nijesu iz Podgorice i sate putovanja, potrebu za pratnjom, razne reorganizacije u porodici, na poslu, u najbližem okruženju. Znajući, kroz svoj dugogodišnji rad, sve izazove sa kojima se pacijenti suočavaju, i imajući u vidu da opterećenost brojem pregleda i uz najbolju namjeru ljekarima ne daje dovoljno prostora da se posvete svakom pitanju i nedoumici kod pacijenta, u drugom dijelu priručnika ljekarke su dale odgovore o najvažnijim pitanjima povezanim sa terapijom. Tako je obrađen spektar terapijskih opcija, na koji način i gdje se primjenjuju, najčešći neženjeni efekti terapije kao i instrukcije kako i na koji način postupiti kod pojave nekih od njih.
Dijagnoza karcinoma dojke osim na pacijentkinju ima uticaj i na porodicu i najbliže okruženje, veoma često se teško uspostavlja ili se izbjegava razgovor o toj temi a nameću se pitanja, nekada i same pacijentkinje želeci da zaštite svoje najbliže ne pričaju o svojim tegobama i potrebi da sa nekim podijele svoja razmišlanja i strahove. Primjena terapija utiče i na hormonski status kod žene, mijenjajući i njen seksualni život, o čemu se i najmanje priča a pacijentkinje se često ustručavaju o toj temi da razgovaraju čak i sa svojim onkologom.
Upravo smo u zadnjem poglavlju ovog priručnika pokušale da odgovorimo i na ta pitanja, stavljajući potrebe pacijenta u prvi plan i želeći da podstaknemo pacijente ali i njihove bliske osobe, bilo da su to članovi porodice ili pak prijatelji komšije ili saradnici na poslu, da traže podršku, odgovore i način da se razumjevanjem bolesti što spremije nose sa svim izazovima.
Nadamo se da smo u tome uspijele.
Preporučeno
Dr Sanja Lekić
Video