Studija ekonomske opravdanosti urađena je još 2023, zemljište razmijenjeno u julu 2025, oprema vrijedna 1,142 miliona eura kupljena početkom ove godine, dok su „Putevi“ tek 20. maja 2026. Agenciji za zaštitu životne sredine podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Agencija je mjesec kasnije odlučila – Elaborat mora da se radi. U zvaničnom odgovoru od 21. jula navela je i da on još nije bio izrađen.

Priča o kamenolomu na brdu Morišnja u Kučima tako je za nešto više od godinu prešla put od projekta koji je gradskoj skupštini predstavljen kao gotovo idealna poslovna odluka za „Puteve“, do predmeta protesta dijela stanovnika, krivičnih prijava, političkih optužbi i pokušaja da se odluka o razmjeni zemljišta poništi.

Posljednji pokušaj desio se na XX sjednici Skupštine Glavnog grada, započetoj 29. jula. Predlog da se van snage stavi saglasnost za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa sa Radenkom Mijovićem bio je 34. tačka dnevnog reda. Predlog nije dobio potrebnu podršku.

Zanimljivo je da se protiv prvobitne odluke ovoga puta nijesu izjasnili samo opozicioni odbornici. Vladimir Bulatović iz DNP-a rekao je da će podržati njeno povlačenje, iako su godinu ranije glasali za razmjenu kako bi, kako je objasnio, osnažili gradske „Puteve“. Bulatović je kazao da su se u međuvremenu pojavile brojne sumnje i glasine i da cijeli slučaj, uključujući ekološki dio, treba da provjere državni organi. Predlog, ipak, nije prošao.

To, međutim, ne znači da je odlukom odbornika 30. jula odobren kamenolom. Skupština je samo odbila da povuče raniju saglasnost za imovinski posao. Ekološka, rudarska i druga pitanja ostala su posebni postupci.

RAZMJENA: 127.714 kvadrata u Kučima za 1.168 kvadrata urbanizovanog zemljišta

U središtu političkog dijela afere je posao sa zemljištem.

Zvanični materijal koji je gradonačelnik Saša Mujović dostavio Skupštini 23. juna 2025. pokazuje da je Radenko Mijović Glavnom gradu trebalo da prenese četiri parcele u KO Ubli – ukupno 127.714 kvadratnih metara. Tri su evidentirane kao pašnjaci sedme klase, a jedna kao šuma sedme klase. Procijenjene su na 3,52 eura po kvadratu, odnosno ukupno 449.600 eura.

Zauzvrat, Glavni grad je Mijoviću prenio parcelu od 1.168 kvadrata u KO Podgorica I, koja predstavlja najveći dio urbanističke parcele UP96 u DUP-u „Naselje 1. maj“. Procijenjena vrijednost bila je 501 euro po kvadratu, odnosno 585.168 eura. Pošto je gradska parcela procijenjena skuplje, Mijović je odlukom obavezan da Glavnom gradu doplati razliku od 135.568 eura.

Za razumijevanje spora važan je još jedan detalj iz istog zvaničnog materijala. Namjena urbanističke parcele koju je Glavni grad dao bila je SVG – stanovanje većih gustina. Sa druge strane, Sekretarijat za planiranje prostora je za kučke parcele u julu 2024. naveo da se nalaze van planova detaljne razrade, te da su tri označene kao „OP – ostale prirodne površine“, dok je najveća parcela dominantno „OP“, a manjim dijelom šumska površina.

Tu se moraju razdvojiti dvije stvari koje su se u političkoj polemici često spajale.

Zvanične procjene jesu utvrdile vrijednost oba zemljišta i razlika je predviđena za doplatu. Sama činjenica da je 127 hiljada kvadrata zamijenjeno za 1.168 kvadrata zato ne dokazuje da je Grad automatski finansijski oštećen.

Ali DPS otvara drugo pitanje – razvojnu vrijednost urbanizovane parcele.

Andrija Klikovac je u martu tvrdio da bi, na osnovu mogućnosti zajedničke gradnje i tržišne cijene stanova, privatni vlasnik mogao ostvariti višemilionsku korist. Stefan Ćulafić je potencirao činjenicu da je riječ o urbanizovanom zemljištu namijenjenom stanovanju, dok je Vladan Arsović pitao zašto je izabrana upravo parcela Radenka Mijovića.

DPS je iznio i tvrdnju da su Zečević i Mijović u rodbinskoj vezi. Zečević je potvrdio da Mijovića poznaje, ali je rekao da je lokaciju odabrala struka. Na posljednjoj sjednici odbornica NSD-a Jelena Milošević izričito je negirala da su njih dvojica rođaci. Ni za jednu od tih suprotstavljenih tvrdnji u javno dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji koju smo pregledali nema potvrde koja bi spor zatvorila.

POSAO JE POČEO 2023, AGENCIJA UKLJUČENA TEK U MAJU 2026.

Možda najvažniji dio priče nalazi se u hronologiji.

U obrazloženju koje je Glavni grad dostavio odbornicima još u junu 2025. piše da su „Putevi“ već obavili pripremne radnje. Studija ekonomsko-finansijske opravdanosti otvaranja kamenoloma urađena je u decembru 2023, a preliminarni izvještaj o fizičko-mehaničkim osobinama kamena u junu 2024. godine. Direkcija za imovinu zatim je identifikovala upravo parcele 4139, 4140, 4141 i 4142 KO Ubli.

Vlada je 3. aprila 2025. dala prethodnu saglasnost Glavnom gradu za razmjenu nepokretnosti, a Skupština Glavnog grada je 3. jula iste godine usvojila odluku.

Tada je direktor „Puteva“ Radoš Zečević odbornicima govorio da je sopstveni kamenolom način da se gradsko preduzeće oslobodi zavisnosti od privatnih dobavljača. Procjena „Puteva“ bila je da je potrebno oko dva miliona eura za pokretanje posla i da bi investicija mogla biti isplativa za dvije godine. Istovremeno je priznao da je razmjena zemljišta tek početni korak i da postoji još dvadesetak stavki koje treba ispitati.

Već tada je Arsović pitao zašto je izabrana baš ta lokacija i baš taj vlasnik. Budimir Mugoša je pitao kako su se pojavili potencijalni ponuđači ako nije bilo javnog poziva, dok su Srđan Perić i Ilija Mugoša tražili više dokumentacije. Zečević je tada saopštio da je njegova bila ideja za kamenolom, da je pristiglo više ponuda i da su stručnjaci izabrali lokaciju u Kučima.

U januaru ove godine „Putevi“ su već objavili da su kupili drobilično postrojenje i sijačicu, vrijedne 1,142 miliona eura. Najavljivani su pristupni putevi, voda i struja u februaru, a čak i mogućnost probne eksploatacije u martu.

Početkom marta oprema je stigla u krug preduzeća. Zečević je tada, nakon protesta i razgovora sa mještanima, kazao da je neće postavljati u Kučima dok se Agencija ne izjasni, te da bi mašina, ako lokacija ne dobije odobrenje, mogla raditi na drugom mjestu, uključujući Nikšić ili neku od alternativnih lokacija.

Ali formalni zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za projekat u Ublima „Putevi“ su podnijeli tek 20. maja 2026. godine.

Dakle, kada se ogole datumi, redosljed je jasan: poslovna studija, izbor zemljišta, procjene, saglasnost Vlade, odluka Skupštine, kupovina milionske opreme, pa tek onda formalni postupak pred Agencijom.

To samo po sebi ne dokazuje da je prekršen zakon. Ali sasvim legitimno otvara pitanje zašto je Grad tako duboko ušao u finansijski i imovinski dio projekta prije nego što je znao da li će lokacija proći sve ekološke i druge uslove.

JAVNOST NIJE BILA ADEKVATNO OBAVIJEŠTENA

Ni početak postupka pred Agencijom nije prošao bez problema.

Iz dokumentacije se vidi da je prvobitno ostavljen rok za javni uvid i primjedbe, ali je Agencija morala da ga produži zbog neadekvatnog obavještavanja javnosti putem medija. U dokumentima se navodi da je obavještenje u dnevnom listu objavljeno tek 29. maja, pa je rok produžen do 5. juna.

Primjedbe koje su zatim stigle nijesu bile samo političke.

Građani su tražili hidrogeološka ispitivanja krškog područja, mapiranje izvora i bunara, analizu prašine PM10 i PM2.5, buke, vibracija i posljedica miniranja, uticaja teškog teretnog saobraćaja, kao i kumulativni uticaj kamenoloma, drobilice, puteva i ostale infrastrukture. Tražili su i posebno sagledavanje uticaja na Medun i okolna naselja.

Dokumentacija projekta pokazuje da se ne radi o malom zahvatu. Agencija u obrazloženju evidentira prostor od približno 127.714 kvadratnih metara i planiranu godišnju proizvodnju od oko 112.000 tona kamena.

U dokumentima koje su dostavili protivnici projekta nalazi se i karta na kojoj je Gornji Medun označen na oko 840 metara od planirane lokacije, a tvrđava Medun na oko 1,18 kilometara. To nijesu službena mjerenja Agencije već podaci koje je zainteresovana javnost dostavila u postupku, ali predstavljaju jedan od razloga zbog kojih mještani insistiraju da se detaljno ispitaju prašina, buka, miniranje i uticaj na kulturno nasljeđe.

Primjedbu je podnijela i Vinarija Rajković iz Ubla, upozoravajući da se u blizini nalaze poljoprivredne površine i vinogradi i tražeći da budu analizirani uticaji prašine, buke i vibracija, ali i dominantni vjetrovi koji bi prašinu mogli prenositi prema vinogradima i širem području Ubla.

Važno je, ipak, reći da ni Kuči nijesu imali jedinstven stav. Na sastanku u februaru pojavili su se i protivnici i zagovornici projekta. Dio mještana je u kamenolomu vidio mogućnost zapošljavanja i razvoja, a dogovor sa predstavnicima Grada i „Puteva“ bio je da se sa radovima sačeka dok se ne završe ekološke procedure.

STIGLA EKO SAGLASNOST,  A ELABORAT JOŠ NIJE BIO NI IZRAĐEN

Ovdje se pojavljuje možda i najjasnija kontradikcija cijele priče.

„Dan“ je 12. jula, pozivajući se na Radoša Zečevića, objavio tekst pod naslovom „Preduzeće Putevi ne odustaje od kamenoloma, stigle eko saglasnosti“. Zečević je tada saopštio da je Agencija „dala odobrenje na elaborat“ i da je to dobar signal za projekat.

Zvanična dokumentacija Agencije pokazuje nešto drugo.

Rješenjem od 26. juna Agencija nije dala konačnu saglasnost na Elaborat, već je odlučila da je izrada Elaborata obavezna. „Putevi“ su na to rješenje odgovorili da su saglasni sa ishodom postupka i da nemaju primjedbi.

A u odgovoru predsjedniku Skupštine Glavnog grada od 21. jula Agencija je potpuno precizna. Postupak davanja saglasnosti je u toku, a nosilac projekta „još uvijek nije izradio Elaborat za predmetni projekat“. Kada bude izrađen, moraće ponovo biti dostavljen Agenciji i proći zakonsku proceduru.

Drugim riječima, odluka Agencije iz juna nije bila ekološka dozvola za rad kamenoloma, već odluka da se bez pune procjene uticaja ne može dalje.

MINISTARSTVO: RUŠTA–KUČI NE MOŽE BITI PREDMET KONCESIJE

Ni pitanje rudarske procedure nije zatvoreno.

U zvaničnom Izvještaju sa javne rasprave o Godišnjem planu davanja koncesija za 2026. godinu Ministarstvo energetike i rudarstva odgovorilo je na primjedbu građana Kuča koje zastupa advokat Dražen Milačić.

Odgovor Ministarstva je nedvosmislen – lokalitet Rušta–Kuči nije ni bio u Nacrtu plana, nije prepoznat u Državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina 2019–2028. i, kako piše Ministarstvo, „ne može biti predmet koncesije“.

Zečević je, međutim, početkom marta iznio drugačije pravno tumačenje. Pozivajući se na članove 23 i 24 Zakona o rudarstvu, tvrdio je da lokalnoj samoupravi, kada eksploatiše kamen sa sopstvenog zemljišta za sopstvene potrebe, koncesija nije potrebna. U istoj izjavi je, ipak, rekao i da će „Putevi“ za nekoliko mjeseci tražiti koncesiju baš za tu lokaciju.

To je jedna od ključnih tačaka koju institucije tek treba da razjasne.

Jer nije isto pitanje može li gradsko preduzeće pod određenim zakonskim uslovima vaditi materijal za sopstvene potrebe i pitanje može li Rušta–Kuči postati koncesiono polje. Ministarstvo je o ovom drugom pitanju već zauzelo jasan stav. U dokumentaciji koju smo analizirali nema konačnog akta koji bi objasnio kojim bi se pravnim putem, ukoliko projekat dobije ekološku saglasnost, na toj lokaciji legalno sprovodila planirana eksploatacija od oko 112.000 tona godišnje.

DPS MJESECIMA NAPADA POSAO, VLAST TVRDI DA JE CILJ UŠTEDA

Politički najagresivnije ovu temu otvaro je podgorički DPS.

Na konferenciji u martu Vladan Arsović tvrdio je da lokacija nije planski predviđena za kamenolom i pitao kako će se riješiti pitanje vode. Stefan Ćulafić ukazivao je da su kučke parcele u PUP-u označene kao ostale prirodne i djelimično šumske površine, dok je Andrija Klikovac cijeli posao nazvao dogovorom „iza zatvorenih vrata“ i najavio dostavljanje dokumentacije tužilaštvu. Ksenija Aranitović tražila je od gradonačelnika Mujovića da razriješi Zečevića.

Zečević je te optužbe odbacivao. Tvrdio je da je on inicijator ideje o gradskom kamenolomu, da je struka odabrala lokaciju i da je poslovni cilj da „Putevi“ više ne zavise od privatnih dobavljača agregata. U martu je govorio da preduzeće godišnje za četiri vrste frakcija troši oko dva miliona eura.

I NSD je projekat branio kao ekonomski opravdan. Mitar Šušić je na posljednjoj sjednici tvrdio da bi sopstveni kamenolom „Putevima“ donosio velike uštede i da opozicija od projekta pokušava da napravi političku aferu. Sa druge strane, Klikovac je ponovo insistirao na načinu izbora zemljišta i mogućoj koristi privatnog vlasnika, a Ćulafić na tome da projekat nije pratio dovoljan broj stručnih elaborata.

Na istoj sjednici Zečević je kazao da su „Putevi“ imali više ponuđenih lokacija, obišli četiri ili pet i zaključili da je kučka najbolja, ali i ponovio da na njoj neće raditi dok Agencija ne da odobrenje.

KRIVIČNE PRIJAVE POSTOJE, ALI NEMA PRESUDE O „AFERI“

Imovinski posao je završio i pred tužilaštvom. Advokat Dražen Milačić podnio je krivičnu prijavu kojom su obuhvaćeni ovlašćeni procjenitelj, pojedina službena lica i Radoš Zečević, uz sumnje u procjenu zemljišta, postupanje službenika i moguću štetu po javni interes. Zečević je sve optužbe odbacio i najavio tužbu zbog lažnog prijavljivanja.

Predmet je naknadno iz SDT-a proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu na ocjenu, a na posljednjoj sjednici Ćulafić je tvrdio da se u ODT-u nalaze dvije krivične prijave povezane sa slučajem.

Za sada, međutim, nema odluke tužilaštva kojom bi političke optužbe o korupciji bile potvrđene.

SKUPŠTINA NIJE VRATILA PRIČU NA POČETAK – ALI KAMENOLOM JOŠ NIJE NA KRAJU PROCEDURE

Krajem jula odbornici su imali priliku da cijeli imovinski dio priče vrate godinu unazad. Nijesu to uradili. Predlog Andrije Klikovca, podnijet još 8. aprila, tražio je da se odluka iz jula 2025. stavi van snage. U obrazloženju je DPS naveo upravo ono što je mjesecima tvrdio – da lokacija nije prošla propisane planske i koncesione procedure, da nijesu bili završeni ekološki elaborati i da postoji sumnja da je razmjenom oštećen javni interes. Skupština ga nije prihvatila.

I upravo tu je danas kamenolom u Kučima – odluka o zemljištu je ostala na snazi, oprema od 1,142 miliona eura je kupljena, ali dokument koji treba da odgovori na najvažnija pitanja o uticaju na vodu, vazduh, zemljište, stanovništvo, saobraćaj, poljoprivredu i kulturnu baštinu – prema posljednjem zvaničnom odgovoru Agencije od 21. jula, još nije bio izrađen.

Zato bi bilo pogrešno ovu priču svesti ili na tvrdnju da je kamenolom već odobren ili na tvrdnju da je već dokazano da je cijeli posao nezakonit i koruptivan.

Glavni grad i „Putevi“ prvo su donijeli ključne poslovne i imovinske odluke i investirali ozbiljan novac, a tek potom otvorili postupke koji treba da pokažu da li se kamenolom na toj lokaciji uopšte može realizovati.

A prije prvog miniranja ostaje nekoliko pitanja na koja javnost mora dobiti odgovor. Kakav će biti nalaz pune procjene uticaja na životnu sredinu, naročito za vodu i krški teren; po kojem će tačno pravnom osnovu kamen biti eksploatisan ako Ministarstvo tvrdi da lokalitet ne može biti predmet koncesije; kako je između ponuđenih lokacija izabrana baš Morišnja; kakav je konačni bilans razmjene gradske urbanizovane parcele i zemljišta u Kučima i šta je utvrdilo tužilaštvo.

Tek odgovori na ta pitanja mogu pokazati da li je kamenolom u Kučima dobar poslovni projekat koji je gradska uprava vodila nespretno i bez dovoljno komunikacije sa građanima ili je redosljed poteza bio simptom mnogo ozbiljnijeg problema.