Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.

Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.

„Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe“, istakao je Gutić.

Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.

Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.

„Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nisu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje“, zaključio je Gutić.

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.

„Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike – od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke“, kazala je Borovinić Bojović.

Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu – kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.

„Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete“, istakla je Borovinić Bojović.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.

„Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci – stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike – da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija“, rekla je ona.

MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.

„Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi“, smatra Ćalasan.

Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu – kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.

„U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet – ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja“, kazala je Blagojević.

Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako – upravo zahvaljujući njoj – imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.

„Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni ”, poručila je Blagojević .

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
“Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog — gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan”, istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.

“Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti“, kazala je Mihailović.

Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Online nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog. Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.

O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.

Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja – da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost – da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.

„Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti“, rekla je Ostojić.

Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.

Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.

U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.

U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.