Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji 2 posto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.
Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja, i, kako navodi, novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.,,Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje”, rekla je Klisić.
Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, objašnjava Klisić, a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.
,,Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti. Kada govori govorimo o konkretnom istraživanju sa međunarodnim timom, rezultati koji su skoro objavljeni, eto i to da prokomentarišemo, naša istraživanja pokazuju da ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, znači na smanjenom unosu kalorija, su postigli značajne rezultate, ali upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazalo je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, značajnije smanjenje vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice. Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo”, istakla je Klisić.
Sagovornica Budilnika je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granicekada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori, i kako je kazala, jeste prepreka ako nema resursa, i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.
,,Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku”, poručila je Klisić.
U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskače, dodaje ona, i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi, kako tvrdi, u udžbenicima.
Preporučeno
,,Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima”, zaključila je Klisić.
Video