Video
Slavko Radović, koji je u petak ujutro izašao iz Poliklinike Kliničkog centra, kaže da boljitka nema, te da ga i neće biti ukoliko se ljekari ne posvete više poslu u javnom zdravstvu.
On nam je ispričao da je sa doktorom trebao da dogovori operaciju kičme, ali da su ga vratili i rekli mu da dođe krajem sljedeće sedmice.
Rečeno mi je da će ovog petka odrediti termin. Međutim, od toga ništa. E, tako se stvaraju gužve. Svakome je lijepo primiti veće pare, ali ne mogu da se posvete na sto strana jednako. To mora uticati na kvalitet rada. Ovdje u Kliničkom su odbili da me snime i uputili privatno. Kaže ,,dođi tu i tu“. Ja dođem, kad tamo isti doktor koji me uputio. Uzima me za ruku i uvodi – rekao je Radović.
A njegova sugrađanka, koja je željela da ostane anonimna, ogorčena je na zdravstveni sistem.
Duga čekanja
Kaže da je čekala dva sata kod grudnog hirurga, ali da je bar završila pregled. Žali se da ne može dobiti termin za skener.
Treba da uradim skener tek pred Novu godinu. Mogu umrijeti dok ga snimim. Mislila sam da će biti bolje kada se povećaju plate. Ali, od toga nema ništa. Najbolje je kod privatnika. Ko ima para, neka se liječi, ko nema nek śedi doma – kaže ova sugrađanka.
Nezadovoljan je i Goran Bokan. Priča da ne ide često kod doktora, ali kad ode to bude katastrofa.
– Gužve su i čekam po tri-četiri sata da uđem kod doktora, da ne govorim o tome da ne mogu doći do termina kod pojedinih specijalista. Godinu i po ne mogu uraditi snimanje za osteoporozu – rekao je Bokan.
On je ipak pohvalio odnos ljekara prema pacijentima.
Da su ljekari korektni prema pacijentima smatra i Radmila Radonjić. Ono što joj smeta je, kako kaže, što joj je svaki uput zakazan za najmanje tri do četiri mjeseca.
Velike su gužve. Ne znam da li fale ljekari, ali nešto nije regulisano kako treba i nešto se mora mijenjati – poručuje Radonjić.
Sa druge strane, u Ljekarskoj komori smatraju da odgovornost za loše stanje u zdravstvu nije na doktorima nego na državi.
Odgovornost
– Mora se povećati broj ljekara, uvesti protokoli i standardi, koliko jedan doktor može da obavi pregleda. To je osnova rada i planiranja. Potrebna je i analiza koliko ima specijalista, koliko ih treba, koliko ih ide u penziju, jedno dobro istraživanje prema broju stanovnika, kao i analiza potreba bolnica, domova zdravlja…- kazala je za Pobjedu predsjednica te komore dr Žanka Cerović.
Komentarišući nezadovoljstvo pacijenata zbog nemogućnosti da zakažu pojedine preglede, ona naglašava da je, između ostalog, za to odgovoran i elektronski sistem zakazivanja koji, kako kaže, ,,ništa ne valja“.
Mi stalno tamo otvaramo neke termine. Na magnet, recimo jedan pacijent može da bude zakazan tri puta, a ljekar ne može to da vidi. Magnet ima pravo da zakaže ljekar specijalista, konzilijum za magnet kao i izabrani ljekar u Domu zdravlja – kazala je dr Cerović.
Ona se osvrnula i na povećanje plata ljekarima, naglasivši da veće zarade ne mogu preko noći da dovedu do bolje zdravstvene usluge.
– Većom platom mogu se povući ljekari iz privatnog u javni sektor i mogu se stimulisati mladi ljekari da ostanu ovdje. Dakle, treba vrijeme i uopšte da se stimulišu ljudi da upisuju medicinu i da ostaju u zemlji. To se radi tim relativno boljim plaćanjem -kazala je dr Cerović.
Ipak, prema njenom mišljenju, to se kod nas nije desilo. Cerović kaže da je veliko nezadovoljstvo i među ljekarima jer im se, tvrdi ona, uprkos povećanju, plata nakon ukidanja ili smanjenja velikog broja nadoknada svela na iznos koji je ranije bio.
– Specijalizantima smanjuju nadoknade za odvojeni život, zatim zabrana dopunskog rada u privatnim ambulantama, smanjuje se plaćanje za dopunski u KCCG, zatim za dežurstva. Od novembra nijesu isplaćeni ni konzilijumi kao ni komisije nikakve, tako da naša plata u suštini, suma sumaris, kada se sve sabere uopšte nije povećana – tvrdi dr Cerović.
FZO: Najveća plata ljekaru u KCCG u januaru bila 4.423 eura, medicinskoj sestri preko 2.000 eura
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Pobjedu su rekli da je u januaru najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima ljekara u Kliničkom centru iznosila 4.423 eura. Zatim slijede iznosi od 4.236, 3.802, 3.800 kao i 3.776 eura.
Medicinska sestra za isti period u Kliničkom centru primila je sa svim dodacima 2.128 eura. Među najvećim platama medicnskih sestara su i iznosi od 1.998 eura, 1.912, 1.886 kao i 1.688 eura.
– Najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima ljekara u opštim bolnicama, obračunata za januar, iznosila je 4.799,25 eura. Zatim slijede iznosi od 4.634, 4.417, 4.366, kao i 4.190 eura. Medicinskim sestrama isplaćeno je 1.553, 1.517, 1.464, 1.424, 1.386 eura … – naveli sui z Fonda.
Iako su se u domovima zdravlja žalili da su im plte umanjene nakon ukidanja kapitacija, prema podacima Fonda one su ostale na istom nivou.
Tako je prije ukidanja kapitacije, najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima izabranog doktora, obračunata za novembar 2022. iznosila čak 3.240, a medicinske sestre, odnosno tehničara u timu izabranog doktora, za isti mjesec čak 1.177 eura.
Preporučeno
U januaru nakon ukidanja kapitacije izabranom doktoru isplaćeno je 3.264 eura, dok je najveća ukupna neto zarada medicinskoj sestri za isti mjesec iznosila 1.431 eura.
