“Uspjeli smo da propišemo odgovornost samo odgovornog lica u koalicijama ili grupama građana. Ono će biti odgovorno za nepostupanje po zakonu političkog subjekta, koalicije ili grupe birača. Vjerujemo da je to rješenje dobro, ali testiraćemo ga u ovoj kampanji”, kazao je Drakić.
Prema njegovim riječima, ni trajanje izborne kampanje nije definisano, odnosno različito je definisano u izbornom, kao i Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, čime, takođe, u ASK-u nijesu zadovoljni.
“Zakonski okvir izmijenjen je u decembru prošle godine. Bili smo izuzetno aktivni u izradi tog akta i, uz podršku Savjeta Evrope, uradili analizu primjene zakona i definisali 46 preporuka za unapređenje te oblasti. Prihvaćeno je gotovo pola naših preporuka, što je zadovoljavajuće, ali ne u potpunosti, jer bi trebalo izmijeniti druge zakone da bi se pojedina pitanja riješila, pogotovo bi trebalo mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika, za šta nema dvotrećinske većine”, kazao je Drakić.
Najavio je da će, i kada prođe izborna kampanja, ASK raditi analizu rješenja i ponovo dati preporuke za njihovo unapređenje, ako bude potrebno. Taj proces, kazao je, kontinuirano traje godinama i trajaće ubuduće.
Drakić je kazao da je Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja definisao brojne obaveze, zabrane i ograničenja, kako za organe vlasti i političke subjekte, tako i za ASK u izbornoj kampanji posebno. On je najavio da će Agencija do srijede usvojiti plan kontrole i nadzora u izbornoj kampanji.
“Od raspisivanja parlamentarnih i izbora u nekoliko opština počele su intenzivne aktivnosti Agencije za sprečavanje korupcije, s obzirom da su od tog dana počele da teku brojne zakonske obaveze, zabrane i saopštenja za političke subjekte i organe vlasti”, kazao je Drakić.
Istakao je da ASK trenutno radi plan kontrole i nadzora u izbornoj kampanji.
“Uradili smo nacrt, a ove sedmice imaćemo dvije radionice sa predstavnicima NVO sektora koji je zainteresovan za izbornu kampanju. Razmotriće to što smo predložili, kao i određene metodologije našeg postupanja i možda ćemo unaprijediti prijedlog u skladu sa nihovim zahtjevima. Najbitnije je da usvojimo taj plan, deset dana od raspisivanja izbora. To ćemo učiniti do srijede”, kazao je Drakić, dodajući da se tim planom definiše kako će Agencija da radi, koje kontrole, kao i da se na kraju može procijeniti da li je ASK dobro postupala.
Podsjetio je da su opredijeljena sredstva za izbornu kampanju uoči parlamentarnih izbora 0,25 odsto tekućeg budžeta, a to je oko dva i po miliona eura.
“To su sredstva koja država daje političkim partijama na osnovu osvojenih mandata. To su velika sredstva i mislim da će vrlo malo biti priloga iz privatnih izvora, odnosno da će im malo novca nedostajati da pokriju troškove”, rekao je Drakić, dodajući da politički subjekti za kampanju za izbore u pet opština dobijaju oko sto hiljada.
Kazao je da su u ASK-u izračunali da cijena jednog mandata u Skupštini Crne Gore je 24.699 eura.
“Toliko će novca dobiti iz javnih sredstava svako po jednom mandatu koji osvoji. To su velika sredstva iz budžeta i javnih izvora. U dosadašnjoj praksi je bilo tako da su ona iznosila 90 odsto svih sredstava koje partije prikupe”, kazao je Drakić.
Drakić kaže da je u Crnoj Gori 1.200 organa vlasti na lokalnom i državnom nivou, koji su obveznici Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, u smislu objavljivanja analitičkih kartica, putnih naloga, zapošljavanja…
“Sedmodnevno, svakog ponedjeljka, obavezni su da objavljuju dokumentaciju. Osnovni cilj nam je da to bude objavljeno, da javnost može pristupiti tim dokumentima. Sve je transparentno i javno”, kazao je Drakić.
Rekao je da će ASK postupati „po svim sumnjama koje bilo ko dostavi o bilo kojem nezakonitom postupanju organa vlasti i političkih subjekata“.
“U tome vidimo partnerski odnos i sa NVO, građanima, medijima… ASK može jednostavno i brzo sprovesti istragu”, kazao je Drakić.
Prema njegovim riječima, u ranijim kampanjama malo je bilo suštinskih prijava.
“Imali smo 2016. godine oko 2.300 prigovora, što je veliki broj za 70 dana izborne kampanje. Postupali smo po svima, ali one su bile više formalne prirode, da neki izvještaj nije dobro urađen, nije čitak i slično. Nijedan prigovor nijesmo imali na prikupljanje i trošenje sredstava u kampanji političkih subjekata, ali smo od njih imali prigovore kad su u pitanju neisplaćivanja sredstava od organa vlasti, uglavnom za redovan rad”, dodao je Drakić.
Prema njegovim riječima, 25 zaposlenih u ASK-u biće angažovan tokom ove izborne kampanje za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
KONTINUIRANA KONTROLA TOKOM KAMPANJE
“Cilj nam je, da bismo uspjeli da iskontrolišemo izvještaje političkih subjekata o prikupljenim sredstvima i troškovima u kampanji, kontinuirano tokom kampanje kontrolisati sve njihove aktivnosti i evidentirati ih, kako bismo minimum 80 odsto aktivnosti svih političkih subjekata iskontrolisali”, kazao je Dušan Drakić, dodajući da će takva metodologija rada biti razmatrana naredne sedmice sa predstavnicima nvo i eksertima SE.
“Od pružalaca usluga političkim subjektima tražićemo ugovore, fakture, kontrolisati čitav postupak. Ako vidimo bilbord, istražićemo čiji je bilbord, tražiti od njega dokumentaciju, ugovore, tražiti od partija na koji period su zakupili i od kojih sredstava. Čak smo predvidjeli takav plan kontrole koji podrazumijeva da kod deset političkih subjekata pođemo i izvršimo direktno uvid u njihovu dokumentaciju, bankovne račune, ugovore”, kazao je Drakić.
Očekuje da će ovakva metodologija rada pružiti dobre rezultate.
“To radimo da bi, kad dostave konačni izvještaj, već imali 80 odsto tog izvještaja. Tako ćemo moći da vidimo jesu li tačno prikazali sve”, kazao je on.
Podsjetio je da, kad su bili lokalni izbori 2018, evidentirano je oko 1.600 aktivnosti.
Preporučeno
“Sve smo ih kontrolisali i na kraju, kad smo uporedili sa njihovim izvještajima, kod većih političkih subjekata uočili smo 49 nepravilnosti u izvještajima. Nijesu bili potpuni ili tačno prikazani. Nažalost, u Zakonu ne postoji sankcija za to, samo za dostavljanje ili nedostavljanje izvještaja. Mi upozorimo subjekta, on dopuni izvještaj, a mi ga prikažemo javnosti. Svrha ovog zakona je transparentnost”, dodao je Drakić.
Video