“Nismo ga vidjeli javno i pretpostavljam, s obzirom na to šta se dogodilo sa brojnim liderima u tom sistemu, da se velika javnost vjerovatno ne preporučuje interno za njih, ali s obzirom na to, mislim da postoje indikacije da je on sve više angažovan na nekom nivou, iako je sva njegova komunikacija bila u pisanoj formi i preko posrednika”, rekao je Rubio poslanicima tokom saslušanja u Odboru za spoljne odnose Senata.
Dodao je da se čini da je iranski interni proces donošenja odluka veoma centralizovan, rekavši da se poruke pregovarača obično prenose nazad upravnom savjetu na odobrenje prije nego što se izda bilo kakav odgovor.
“Naše gledište na sistem, kako ga mi razumijemo, i kako su nam rekli i posrednici i direktno Iran, jeste da šta god Aragči (ministar spoljnih poslova Abas) i Galibaf (Mohamed Bager) dobiju od nas, oni se zatim moraju vratiti ovom savjetu i na kraju dobiti smjernice od njih, a taj proces često traje tri do pet dana da bi se dobio odgovor”, kazao je Rubio.
Rubiova izjava na ovu temu dolazi u trenutku kada Vašington i Teheran nastavljaju napore da krhko primirje pretvore u širi sporazum nakon višemjesečnog sukoba koji je počeo 28. februara američko-izraelskim napadima na Iran.
Iranske vlasti kažu da je više od 3.000 ljudi ubijeno od početka rata, dok je najmanje 13 američkih vojnika ubijeno u iranskoj odmazdi.
Teheran je odgovorio napadima na Izrael i američke saveznike u Zalivu, uključujući zatvaranje Ormuskog moreuza.
Preporučeno
Primirje je stupilo na snagu 8. aprila, uz posredovanje Pakistana, ali naknadni razgovori u Islamabadu nisu uspjeli da dovedu do trajnog sporazuma. Međutim, napori da se pronađe rješenje su se od tada nastavili.
Video