Video
“Razgovaralo se u dijelunovih okolnosti kako da NATO pripremi sebe ukoliko bi neko imao namjeru, a mislim na Rusiju, da prelije ovu krizu na neku od NATO zemalja, kako na adekvatan način odgovori”, kazao je Konjević.
Dodaje i da je razgovarano o finansiranju i obavezama koje su preuzete još na samitu u Velsu, a koje propisuju da države članice izdvajaju dva odsto BDP-a za svoje odbrambene budžete.
“Mi smo informisali saveznike da ćemo od 2023. godine doseći taj nivo, jasno ukazajući da ćemo značajan dio tog novca koristiti od 20 do 25 odsto koriotiti za modernizaciju vojske i sistema odbrane”, kazao je ministar odbrane.
Konjević ističe i da je Crna Gora godinama dio međunarodnih misija i da je to jedna od ključnih stvari koja je Crnoj Gori pomogla da budemo dio NATO-a.
“Kada ste dio takve organizacije imate koristi, ali i obaveze u skladu sa mogućnostima. Crna Gora će upravo u skladu sa mogućnostima učestvovati onim misijama koje su vezane za NATO-a, ali i EU i UN-a, gdje smo participijenti. Odluke o povećanju broja učešća odlučivaće se ustavnim procedurama- navodi Konjević.
Kada je riječ o isporuci oružja Ukrajini, on navodi da je Crna Gora u par navrata donosila takve odluke.
“Mi smo nekoliko navrata, i to ne samo ova Vlada već i prethodna, samo što ta odluka nije bila javna, donosili odluke o pomoći vojsci Ukrajine. Te odluke su označene stepenom tajnosti, ali više su izraz solidarnosti sa Ukrajinom nego što na neki snažan način doprinose odbrani, ali stvar je u kontekstu savezništva i partnerstva”, istakao je Konjević.
Preporučeno
Cilj Crne Gore su reforme što prije i Evropska unija, a ne Otvoreni Balkan gdje treba da budemo u društvu nekih zemalja koje danas ne prihvataju da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i ne žele da isprate politiku EU u toj oblasti, tako da ne možemo se valjda ugledati na te stvari, jer mi smo drugačija politika, poručio je ministar odbrane Raško Konjević nakon sastanka Sjeveroatlantskog savjeta u formatu ministara odbrane (NAC) koji se održava u sjedištu NATO-a u Briselu.
