Video
Kovač je to saopštio povodom predloga Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Sudskog savjeta, kojim je predviđeno regulisanje statusa v.d. predsjednika Vrhovnog suda kroz izmjene Sudskog poslovnika.
„Iako svjestan činjenice da trenutno v.d. stanje nije održivo, da predugo traje i da ostavlja negativne posljedice po sudski sistem, kao i da su legitimni zahtjevi da se izvrše nužne promjene na ovom polju, smatram da nije zakonito ovo pitanje regulisati mimo Zakona o Sudskom savjetu i sudijama“, naveo je Kovač u saopštenju.
Kako je kazao, na drugi način se može postići namjeravani cilj, bez kršenja pozitivnih propisa.
Kovač je rekao da u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama ne postoji odredba kojom je propisano određivanje v.d. predsjednika Vrhovnog ili bilo kog drugog suda.
„Budući da ove pravne situacije nijesu regulisane važećim zakonom, Sudski savjet je v.d. predsjednika Vrhovnog suda i drugih sudova određivao tumačeći svoja ustavna ovlašćenja iz članova 124 i 128 Ustava, da bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, odnosno sudije i predsjednike sudova“, naveo je Kovač.
On je kazao da se u saopštenju sa 18. sjednice Sudskog savjeta može vidjeti da je Sudski savjet 6. septembra 2021. godine Vesnu Vučković postavio za v.d. predsjednika Vrhovnog suda do izbora novog predsjednika tog suda.
Kovač je naglasio da norme koje se odnose na određivanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova mogu isključivo biti normirane na nivou zakona, jer se samo zakonom mogu propisivati prava i obaveze.
On je objasnio da se Poslovnikom, kao podzakonskim aktom, jedino mogu bliže urediti ona pitanja koja su propisana zakonom i za čije uređivanje je zakon stvorio pravni osnov.
Kako je dodao, to su pitanja organizacije rada Sudskog savjeta, dakle prevashodno pitanja kojima se u tehničkom smislu uređuje funkcionisanje ovog organa.
Kovač je rekao da bi u suprotnom, propisavanjem predloženih normi o određivanju v.d. predsjednika suda i prestanku njegove funkcije u Poslovniku Sudskog savjeta, bila dovedena u pitanje njihova ustavnost i zakonitost.
„Nesporna je činjenica da Sudski savjet ima ustavne nadležnosti da bira i razrješava sudije, predsjednike sudova i sudije porotnike, ali je članom 16 stav tri Ustava Crne Gore, između ostalog, propisano da se zakonom uređuje organizacija organa vlasti ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje“, rekao je Kovač.
On je kazao da upravo zbog važnosti sudske vlasti u državnom sistemu ustavopisac nije ostavio dilemu da se organizacija sudske vlasti može urediti samo zakonom, a ne i Sudskim poslovnikom kao podzakonskim aktom.
Preporučeno
„Upravo iz ovog razloga, Ministarstvo pravde je norme koje se odnose na ovo pitanje inkorporiralo u Predlog izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su u skupštinskoj proceduri“, rekao je Kovač.
