Todorović kaže da ovo pokazuje nalaz revizije iz 2022. Ona procjenjuje je da su predmeti nestali prije 2019. s obzirom na to da je isto utvrdila i tadašnja revizija:

“To je posljedica tri provalne krađe iz 1988, 2005. i 2007. Otuđena je i kutija sa zlatnim perperima kralja Nikole, koje je izradio prilikom proglašavanja Crne Gore za Kraljevinu”.

Krađe su prijavljene policiji, a počinioci nikad nijesu pronađeni, kazala je Todorović.

Iz Ministarstva kulture Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor na pitanja, šta su preduzeli povodom ove i ranijih revizija koje su utvrdile nestanak dijela nacionalne kulturne baštine.

Goran Bubanja, sudski vještak iz oblasti antikviteta i etnologije, kaže da je odgovornost na onima koji su radili u Muzeju.

“Mislim da neko iz te ustanove stoji iza toga, da budem otvoren. Nije tu riječ o dva ili tri predmeta nego o stotinama”, kaže Bubanja za RSE.

Ovo je drugo prijavljivanje nestanka kulturnog blaga Crne Gore u posljednjih sedam godina.

U Narodnom muzeju u Cetinju, 2017. je otkriveno da nedostaje preko 3.000 predmeta.

U ovom slučaju niko nije odgovarao.

Ljudske kosti na tavanu Muzeja u Nikšiću

Muzej u Nikšiću smješten je u centru grada, u dvorcu posljednjeg crnogorskog suverena, kralja Nikole.

“Prilikom prenošenja u depo, kad je počela konzervacija i restauracija muzeja našli smo na tavanu ljudske kosti. Tri ili četiri ljudska kostura o kojima nije bilo podatka”, rekla je Todorović na sjednici lokalnog parlamenta u Nikšiću. 26. novembra.

Prema njenim riječima, nakon što je završena policijska analiza u toku je procedura sahrane kostiju.

“Vjerovatno je bilo neko istraživanje. I neko se, da kažem, neodgovorno odnosio i prema ljudskim kostima”, istakla je Todorović.

Na pitanja RSE oko pronađenih kostiju i krađe eksponata Todorović nije odgovarala.

Opustošeno kulturno blago

Ukradeno je 235 radova crnogorskog slikara Ilije Šobajića i drugih umjetnika, ali i kutija sa zlatnim perperima (prvi crnogorski novac) kralja Nikole.

Gradu Nikšiću su kolekciju od 1.160 predmeta i djela Šobajića, poklonili članovi porodice i prijatelji.

Nestala su i 34 umjetnička djela iz kolekcije, koju je nekadašnje preduzeće Montex 1995. godine poklonilo, takođe gradu.

Todorović ističe da je nestanak predmeta “nenadoknadiv gubitak”:

“Ko je kriv za njihov nestanak, poslije toliko godina, teško je utvrditi. Činjenica je da predmeti nijesu imali tretman, koji zaslužuje kulturna baština”.

Odbornici nikšićkog parlamenta su najavili podnošenje krivične prijave zbog nestalih eksponata.

Koliko vrijede ukradeni predmeti

Goran Bubanja stručnjak za antikvitete kaže da u Crnoj Gori ne postoji tržište za prodaju ovog i drugog pokradenog blaga.

“Ono većinom završava ili na teritoriji Balkana ili širom Evrope”.

Objašnjavajući vrijednost nestalih zlatihnih perpera kralja Nikole, on kaže da je numizmatika Crne Gore jako rijetka jer je broj novčića bio ograničen.

“Primjera radi cijena sto perpera na tržištu, odnosno u antikvarskim kućama, može da dostigne vrijednost do 30.000 eura za jedan novčić. Znači taj koji je to otuđio znao je dobro šta radi”, kaže Bubanja.

Smatra da s obzirom na broj nestalih predmeta mora postojati odgovornost onih koji su u vrijeme krađe radili u muzeju.

“Pazite nije riječ o nekoliko, već u slučaju Šobajića preko 230 djela i predmeta”, kazao je Bubanja.

Iako su djela nestala prije više godina procjenjuje da postoje šanse da se pronađu:

“Šanse su 100 odsto. Ako postoji opis materijala, ako je detaljno kustos opisao predmet, ako su fotografije dobre, vjerujte da može da se pronađe”.

“Znate, svaki taj predmet je individua, kao i čovjek ima ličnu kartu”, kaže Bubanja.

Epilog krađa iz Narodnog muzeja

Za krađu kulturnog blaga iz Narodnog muzeja u Cetinju, otkrivenu prije sedam godina, niko nije odgovarao.

Naime, u novembru 2017. muzejski radnik Aleksandar Berkuljan prvi je javnost upoznao da Muzeju nedostaje oko 3.000 predmeta i da je podnio više prijava.

Cetinjsko Osnovno tužilaštvu je tri godine kasnije, 31. decembra 2020. podiglo optužni prijedlog protiv nekadašnjeg direktora Pavla Pejovića.

Iz Tužilaštva su za RSE saopštili da je optužnim prijedlogom bio okrivljen nekadašnji direktor Muzeja P. P. za neprijaljivanje krivičnog djela i učinioca.

Tri godine kasnije slučaj je završen. Optužba odbijena zbog zastare.

“Predmet je pravosnažno riješen presudom Višeg suda u Podgorici 5. oktobra 2023. kojom se optužba odbija jer je u vrijeme donošenja te presude nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja”, piše u odgovorima za RSE.

Navode i da u tom Tužilaštvu postoji više predmeta koji su u fazi izviđaja protiv NN lica za krađu blaga iz Narodnog muzeja u Cetinju.