Tako bi se, u najkraćem, mogla opisati sudbina projekta rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju, čiji je epilog postao zvaničan 1. jula ove godine – dan kada je UNDP, nakon višegodišnjih pokušaja da posreduje između izvođača, nadzora i državnih institucija, odlučio da se povuče iz čitave priče.

OPŠTINA DA NASTAVI

Na sastanku Upravnog odbora održanom 11. juna u Bijelom Polju, predstavnici Ministarstva kulture i medija, Opštine Bijelo Polje, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Muzeja i UNDP-a konstatovali su da su svi ugovori sa izvođačem „Montal“ i nadzornim organom „CAU“ istekli, a da država nije preduzela korake da obezbijedi nastavak radova. U praksi to znači da su završeni samo oni radovi koji su do sada fakturisani i odobreni, dok je ostatak projekta ostao na pola puta. Preostali novac UNDP će vratiti Ministarstvu kulture, a lokalna uprava preuzima kompletnu odgovornost za završetak rekonstrukcije – ako za to nađe način i sredstva.

– Konstatovano je da su ugovori između UNDP-a i glavnog izvođača radova „Montal“, kao i nadzornog organa „CAU“, istekli, budući da od strane Ministarstva kulture i medija u prethodnom periodu nijesu preduzete radnje u cilju nastavka radova – navodi se u zapisniku sa sastanka u Bijelom Polju, u koji je Pobjeda imala uvid.

Ugovor sa firmom „CAU“ za izradu glavnog projekta enterijera istekao je 30. juna, projekat je dostavljen Upravi i ovaj organ ga je odobrio.

– Svi radovi koji su realizovani u okviru gorepomenutih ugovora sa UNDP-jem, a koje je verifikovao nadzorni organ, formalno su prihvaćeni od strane UNDP-a i zaključeni. Izvođačima su plaćeni samo oni radovi koji su bili završeni. Svi preostali radovi koji su bili predviđeni originalnim ugovorom sa UNDP-jem, a koji nijesu završeni, nijesu ni plaćeni od strane UNDP-a. UNDP će zaključno sa 1. julom 2025. godine okončati svoju ulogu u projektu i preostala projektna sredstva će biti vraćena Ministarstvu kulture i medija – navodi se u zapisniku.

UNDP će, kako se navodi u zapisniku, predati projekat Ministarstvu i Opštini, kao i povezati Opštinu sa prethodno angažovanim podizvođačima za elektro i mašinske instalacije, kako bi Opština mogla zatražiti tehnički pregled do sada izvedenih radova (u prvoj fazi) i procijeniti mogućnost eventualnih dorada na isplativ način.

– Opština može da direktno pregovara i definiše dalje aranžmane sa prethodno angažovanim izvođačem i nadzornim organom (firmama „Montal“ i „CAU“), ukoliko odluči da nastavi sa istim ili sličnim radovima. Opštini se preporučuje da usko sarađuje sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, kako bi se osiguralo ispunjavanje svih zakonskih, tehničkih i konzervatorskih uslova za operativnu upotrebu objekta – navodi se u zapisniku.

Zaključuje se da je Opština Bijelo Polje potvrdila „svoju posvećenost da preuzme punu odgovornost za završetak svih preostalih radova na zgradi Muzeja, uključujući unutrašnje i spoljašnje intervencije, sa ciljem otvaranja muzeja za javnost u što skorijem roku“.

Sastanku su prisustvovali ministarka kulture i medija Tamara Vujović, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović, savjetnica u Ministarstvu Milena Ražnatović, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, menadžer Fahrudin Begović, predstavnik Uprave za zaštitu kulturnih dobara i arhitekta Miloš Jovanović, direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, rukovoditeljka tima za inkluzivni i zeleni razvoj u UNDP-u Aleksandra Kiković i menadžerka komunikacija u UNDP-u Marija Čvorović. Sastanku je, kako se navodi u zapisniku, prisustvovalo i još nekoliko predstavnika Muzeja i Opštine i pratilo izlaganja, ali se nijesu predstavili, te stoga nijesu navedeni imenom i prezimenom.

OSTAJU POSVEĆENI

Iz UNDP-a je za Pobjedu zvanično potvrđeno da je ova organizacija obustavila „svoje angažovanje na projektu rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju od 1. jula 2025. godine, usljed dugotrajnih tehničkih i ugovornih izazova koji su onemogućili završetak radova u skladu s prvobitnim planom“.

– Dio radova koji je nedavno završen, odobren je od strane licenciranog nadzornog organa, u skladu sa nacionalnim propisima. UNDP je sprovedeni nadzor dodatno potvrdio i kroz vlastite procedure kontrole kvaliteta. Nezavisna tehnička revizija sprovedena je prije primopredaje svih izvedenih radova Ministarstvu kulture i medija. UNDP je u završnoj fazi kompletiranja sve dokumentacije, uključujući tehničke izvještaje i finansijske obračune, koji će biti dostavljeni Ministarstvu, u skladu s našom politikom objavljivanja informacija – odgovorili su iz UNDP-a.

Umjesto konkretnih podataka o probijanju budžeta, odgovornosti, te nadoknade štete od projektanata, izvođača i nadzora, koji su otaljali svoj posao i još ustvrdili da je sve u skladu sa najvišim standardima struke, UNDP novinaru Pobjede i javnosti nudi linkove.

– Detalji ugovora javno su dostupni putem globalnog Portala transparentnosti UNDP-a: open.undp.org. Politike i procedure UNDP-a u oblasti nabavki, transparentnosti i odgovornosti zasnovane su na principima najbolje vrijednosti za novac, pravičnosti, integriteta, konkurentnosti i transparentnosti. Detaljna pravila i procedure nabavki javno su dostupni online. Dokumentacija o sprovedenim nabavkama može se pronaći putem globalnog portala transparentnosti UNDP-a ili globalnog portala za nabavke UNDP-a. Međutim, radi zaštite integriteta tenderskog postupka, UNDP ne dijeli s trećim licima informacije dostavljene od strane pojedinačnih ponuđača – navode iz UNDP-a.

Tokom realizacije projekta, kako rekoše, UNDP je „postupao u skladu sa važećim pravilima, normama i propisima, kao i mehanizmima nadzora“. Na posljednja dva pitanja, koja su i ranije izbjegavali, nema konkretnog odgovora. A pitali smo ih: Ko će snositi odgovornost za probijanje budžeta, nove troškove, te hoćete li od ranijih izvođača radova, projektanata i nadzora zatražiti nadoknadu štete? / Osjećate li vi, kao Program Ujedinjenih nacija za razvoj, imalo odgovornosti za nastalu štetu u Muzeju, kao i štetu nastalu po budžet Crne Gore?

– UNDP ostaje posvećen principima transparentnosti i odgovornosti i nastavlja da pruža podršku nacionalnim institucijama u službi javnog interesa – jedino je što su imali da kažu na ovu temu, ponovo ignorišući pitanje odgovornosti i transparentnosti u projektu koji je crnogorske građane koštao već više od 400.000 eura.

SISTEM I LJUDI

Sa druge strane, Ministarstvo kulture i medija i dalje se pravi mrtvo. Nema odgovora od ministarke Tamare Vujović, niti od direktorice Direktorata za kulturnu baštinu Dobrile Vlahović. One i dalje ne namjeravaju da oduzimanjem konzervatorskih licenci kazne Mariju Novaković, Iliju Laloševića i Gorana Radovića, koji su, svako u svojoj oblasti, bili odgovorni za kvalitet izvedenih radova na Muzeju u Bijelom Polju. Umjesto odgovornosti, ponovo privilegije: novi poslovi u sferi kulturne baštine, nove funkcije u savjetima, novi interesi i sve to – preko grbače građana. U raštimovanom sistemu, niko više ne haje za zakone, odgovornost, obaveze, struku i naše nasljeđe. Na djelu je sakrivanje iza sistema moći, institucija, ministara i drugih pojedinaca.

Ni Opština Bijelo Polje ne haje za odgovornost, transparentnost i budžet Crne Gore. Od njih nikada nijesmo dobili odgovore na novinarska pitanja, predsjednik opštine Petar Smolović se ne javlja na telefonske pozive, a direktor Muzeja Željko Raičević u usmenoj komunikaciji zabranjuje novinaru i fotoreporteru Pobjede da ponovo obiđu zgradu Muzeja, uz izgovor: „da se ne naljuti Petar Smolović“. 

U ovom poslu, dakle, nije zakazao samo sistem – zakazali su ljudi, imenom i prezimenom. I svi oni danas ćute, kao da je ćutanje profesionalni standard u sektoru kulturne baštine. Umjesto da odgovaraju, nagrađeni su. Umjesto da polože račune, ugovaraju nove projekte. Tako funkcioniše krug privilegovanih, gdje se loš posao ne kažnjava, već se unapređuje.

PORUKA

Neprijatna pitanja izbjegavaju se prećutno, „odgovori“ se ostavljaju bez odgovora, a novinari su postali neželjeni gosti na terenu javnog interesa. Ko postavlja pitanja – smeta. Ko traži istinu – rizikuje da bude „nepoželjan“. Zato nije problem samo u nedovršenoj rekonstrukciji muzeja, već u poruci koju ovakav slučaj šalje: da se može sve i da nikome neće biti ništa. Da je bahatost postala norma, a odgovornost izuzetak. Da se javna dobra koriste kao privatni poligon za umrežavanje interesa, a ne za zaštitu kulture i istorije.

Na kraju, obnova muzeja će možda nekad biti završena. Ali ono što se ovdje razgradilo – povjerenje javnosti i elementarni osjećaj odgovornosti – teško da će iko i pokušati da obnovi. 

Iz kabineta ministarke samo – muk

Kada institucije ne znaju odgovor – one ćute. Kada znaju odgovor, ali im nije po volji – ćute još glasnije. Tako je i sa Ministarstvom kulture i medija, koje već mjesecima izbjegava da odgovori na jednostavna pitanja o katastrofalnoj rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju. Pobjeda je postavila 12 jasnih pitanja, ali iz kabineta ministarke Tamare Vujović stigao je samo – muk.

Dobrila Vlahović i Tamara Vujović (FOTO: MKM)

Možda odgovora nema jer je sve jasno? Ili možda zato što bi odgovori morali da otvore temu odgovornosti, a za to niko trenutno nema vremena. Jer dok kultura propada, funkcije i dalje funkcionišu.

Evo pitanja na koja Ministarstvo i dalje ćuti, a Pobjeda nije lijena da ih dopunjava ili ponavlja:

1. Zašto Ministarstvo nije preduzelo korake da produži ugovore sa „Montalom“ i „CAU“, što je dovelo do njihovog isteka i povlačenja UNDP-a?

2. Koliko je državnog novca do sada uloženo u rekonstrukciju i koliki su predviđeni dodatni troškovi za završetak radova?

3. Koji su konkretni tehnički, finansijski i vremenski okviri koje ste dali Opštini Bijelo Polje za završetak projekta?

4. Da li postoji plan B ako Opština ne uspije da završi radove u razumnom roku?

5. Koje će promjene u procedurama ili zakonodavstvu Ministarstvo predložiti kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih propusta u budućim projektima zaštite kulturne baštine?

6. Ko će snositi odgovornost za značajno probijanje budžeta i nove, neplanirane troškove? Da li će Ministarstvo od prethodnih izvođača, projektanata ili nadzornog organa tražiti nadoknadu štete?

7. Ako ne planirate da pokrenete pitanje odgovornosti i nećete tražiti nadoknadu štete, na koji način to opravdavate s obzirom na to da će javnost, odnosno građani, snositi trošak grešaka koje su napravile firme i pojedinci koje ste vi, uz podršku UNDP-a, angažovali?

8. Šta se dogodilo sa inicijativom o oduzimanju licenci odgovornim licima koja su učestvovala u projektu? U prethodnoj komunikaciji tvrdili ste da komisija i dalje razmatra dokumentaciju, iako je najmanje dvoje članova komisije potvrdilo da je dokumentacija već razmotrena. U međuvremenu ste rasformirali komisiju i formirali novu. Hoće li se nova komisija baviti oduzimanjem licenci odgovornim akterima rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju?

9. Da li je pripremljen prijedlog za oduzimanje licenci, i ukoliko jeste – hoće li ga ministarka Vujović potpisati?

10. Arhitekte Marija Novaković i Goran Radović izjavili su pred nadležnim tužilaštvom da su, po instrukcijama Ministarstva kulture i UNDP-a, prilikom „optimizacije projekta“, morali odustati od kvalitetnijih materijala (npr. medijapan zamijenjen univerom, kaljeno staklo običnim, standardne sanitarije umjesto sanitarija za osobe sa invaliditetom). Ove tvrdnje nijeste demantovali. Zašto ste odstupili od prvobitnog projekta? Zašto nijeste javno priznali ulogu Ministarstva u donošenju ovih odluka, posebno u kontekstu njihove uloge u kasnijem propadanju objekta i dodatnim troškovima?

11. Smatrate li da Ministarstvo kulture i medija snosi makar djelimičnu odgovornost za štetu nastalu tokom i nakon rekonstrukcije Muzeja?

12. Da li Ministarstvo planira reviziju čitavog projekta i izvještaj koji bi bio dostupan javnosti, u cilju utvrđivanja svih odgovornosti i izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti? Ako da, kada će taj izvještaj biti dostupan?