To je u razgovoru za Pobjedu poručio zamjenik direktora Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) Marko Makovec.

Makovec, sa kojim smo razgovarali na Bledu, tokom Bledskog strateškog foruma, ističe da će Brisel podržati svaku vladu koja bude držala proevropski kurs i podvlači da će Spajić, ukoliko uspije da u dogledno vrijeme formira vladu, imati i određeni ,,grejs period“ od strane EU.

” Sve zavisi od toga kakvi ljudi će ući u vladu i ko će preuzeti glavne funkcije “,poručuje slovenački diplomata.

POBJEDA: Počela bih sa onim što je najaktuelnije i o čemu su govorili svi zapadnobalkanski lideri ovdje na Bledu. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel najavio je moguće proširenje EU 2030. godine, prijem novih članica. Treba li zapadnobalkanski lideri da budu zadovoljni ovim datumom ili mislite da je to ipak previše daleko?

MAKOVEC: Direktno da odgovorim: ovaj govor predsjednika Savjeta Mišela ima nekoliko bitnih elemenata. Ja ne bih postavio samo 2030. nego bih probao osvijetliti nekoliko drugih stvari. Jedna koja je jako bitna – predsjednik Mišel je u ovom govoru najavio da ćemo kroz institucije EU poboljšati naše apsorpcijske kapacitete, da ćemo zaista moći ubrzati integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU, naročito započinjući sa jedinstvenim tržištem, Evropskim jedinstvenim tržištem, da ćemo raditi na ugovorima i na regulativama koje će omogućiti što bržu integraciju u politike EU.

To je druga stvar, a treća stvar koja je isto tako bitna, jasno je Mišel dao na znanje da se otvorena pitanja između zemalja moraju riješiti prije ulaska u EU.

Sve to su pozitivni signali i bitne poruke za lidere iz regiona.

Svejedno, i pored toga će biti potrebne reforme, što je danas saopštila i Evropska komisija, naročito u oblasti vladavine prava koje su ključne za to da se desi transformacijski učinak, kako bi zemlje bile sposobne i spremne za EU.

Uglavnom se to tiče teškog i komplikovanog postupka odlučivanja u EU, jer zemlje kada pripreme svoj sistem da bude dovoljno rigidan i efikasan mogu normalno učestvovati u procesu donošenja odluka, a ako ne, mogu postati kamen u mašineriji evropskog sistema.

POBJEDA: Francuski predsjednik Makron kazao je da, prije takvog obećanja, EU mora sama da se reformiše. Da li je, prema Vašem mišljenju, to već najava da bi se Francuska mogla protiviti proširenju do datuma o kojem je govorio Mišel?

MAKOVEC: U posljednje vrijeme, signali koji dolaze iz Pariza su obrnuti. Signali su veoma pozitivni. Pariz razmišlja geostrateški i geopolitički. Svima u Francuskoj je jasno koliko je teža politike proširenja. To je jedna od najboljih i najefikasnijih politika koje EU ima. Pokazala se nevjerovatno bitna u kontekstu Ukrajine, jer je dala nadu i hrabrost toj zemlji da se suprotstavi agresiji. Taj pozitivni učinak proširenja može čak biti bitniji u regionu Zapadnog Balkana, jer su zemlje iz regiona više spremne i bliže EU, što znači da bi se brže i bolje mogle integrisati, što se pokazalo i na primjeru Hrvatske, a sve pod uslovom da se bitne reforme dese što prije.

Kada govorimo o Crnoj Gori, po mom mišljenju, Crna Gora još uvijek ostaje predvodnik procesa i ima najbolju poziciju da završi pregovore za članstvo prva iz regiona i zato je bitno da se uspostavi jako dobar pregovarački tim i dobar sistem unutar države.

POBJEDA: Znači li to da Crnu Goru vidite kao zemlju o kojoj je govorio Mišel, zemlju koja bi do 2030. mogla postati zemlja članica EU?

MAKOVEC: Da.

POBJEDA: Tako ste optimistični?

MAKOVEC: Da, ali pod pretpostavkom da se uskoro formira vlada koja će biti usmjerena proevropski i koja će zaista raditi na tome da ojača pregovaračke i administativne kapacitete zemlje, kako bi mogla svu svoju energiju da fokusira na pregovore.

Sada zaista postoji momentum u EU oko proširenja i postoji politička volja da se zemlje regiona približe EU. Ako to bude recipročno sa izbornim zakonodavstvom, sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i sa nekim bitnim reformama, stvari će se još više ubrzati, jer će postojati spremnost i sa jedne i sa druge strane.

Zbog toga je, ponavljam, jako bitno da se u Crnoj Gori formira jedan dobar pregovarački tim, i da postoji dogovor unutar parlamenta kako bi se izabralo zakonodavstvo koje je bitno sa EU, da se ne blokira nego da se u dogledno vrijeme usvoji.

POBJEDA: Šta će se desiti ukoliko se ne desi to što Vi očekujete, da li to znači zatvaranje tog prozora mogućnosti o kojem govorite?

MAKOVEC: Mislim da ne, ali se gubi jedan jako bitan momentum. Jedna mogućnost da Crna Gora među prvima završi pregovore, da bude među prvima koja će korisitti politike EU, koje omogućava nova metodologija, da dobije dovoljan dio sredstava koje planira Komisija da opredijeli u kontekstu plana rasta. Ona zemlja koja će biti prva, a tu Crna Gora ima potencijal, prva će koristiti benefite i prva će zatvarati poglavlja i imati prve izazove.

Crna Gora baš zato što je mala, a ima državotvornu tradiciju, ima kapacitete koji se mogu složiti u jedan dobar sistem. Ona bi mogla biti test – zemlja koja bi mogla pokazati kako se brzo mogu zaključiti pregovori i potencijal postoji da do 2030. Crna Gora zaključi pregovore.

POBJEDA: Pomenuli ste i formiranje vlade u Crnoj Gori, koje je u toku. Da li od buduće izvršne vlasti očekujete više nego od vlade koja završava mandat?

MAKOVEC: EU podržava svaku vladu koja drži proevropski kurs i koja je kao prioritet postavila integraciju u EU. Tu bih želio izraziti zahvalnost svim dosadašnjim vladama za stoprocentnu usklađenost sa vanjskom politikom EU, što pokazuje ozbiljnost Crne Gore kada je u pitanju geostrateška orijentacija prema EU integracijama.

Svaka nova vlada na početku ima mogućnost da uspostavi neki novi sistem i ima određeni ,,grejs period“ u kojem i međunarodna zajednica, sa malo većim odobravanjem gleda na vladu.

Zato mandatar (Milojko) Spajić, ukoliko uspije u dogledno vrijeme formirati vladu, ima dobru priliku i imaće sa strane EU neko više odobravanje i razumijevanje. Sve zavisi od toga kakvi ljudi će ući u vladu, ko će preuzeti glavne funkcije, posebno one koje su povezane sa evropskim integracijama, ko će biti pregovarač ili pregovaračica, kakvu korelaciju će imati sa glavnim rukovodiocima u zemlji, kakav će biti unutrašnji dijalog koji je jako bitan, jer o stvarima koje su bitne za evropske integracije odlučivaće se u parlamentu. Za druge stvari je potrebna vlada, naročito za zakonodavne predloge, a uz to i predsjednik države ima veoma značajnu ulogu. Pošto je predsjednik Milatović nekoliko puta dao jasno do znanja da će raditi u širem konsenzusu oko evropskih integracija, to je jako dobra stvar i mislim da je to dobar putokaz za neku sljedeću vladu koja će se, nadam se, uskoro formirati.

POBJEDA: Mislite li da se prethodna vlada držala proevropskog kursa?

MAKOVEC: Što se tiče usklađenosti, da.

POBJEDA: A što se tiče svih ostalih stvari?

MAKOVEC: Što se tiče svih ostalih stvari, mislim da je prethodna vlada mogla napraviti više, da je mogla intenzivnije raditi na evropskim reformama i na imenovanjima koja su bitna za funkcionisanje sistema. Ali politička situacija je bila takva kakva je bila i, nekako, sada je vrijeme da nakon izbora one stranke koje su dobile legitimitet birača sastave vladu i da predstave neki svoj nacrt, kako vide brži put Crne Gore ka EU.

POBJEDA: Kakav izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori očekujete?

MAKOVEC: Ove godine će izvještaj, odnosno paket izvještaja, po prvi put obuhvatiti 10 zemalja – Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i šest zapadnobalkanskih država plus Turska. Zato će ovogodišnji izvještaj, sam po sebi, biti drugačiji. Zbog izbora u Crnoj Gori u tom izvještajnom periodu nije bilo zabilježeno velikog napretka, zbog toga ne očekujem neki veliki pomak u ovom izvještaju i svakako ne vidim nekih velikih poteškoća, što znači da može biti dobra izlazna tačka za neku iduću kompoziciju vlade.

Ja se samo nadam da će se ta vlada uskoro sastaviti, da će se politički subjekti dogovoriti, kako se ovo stanje sadašnje vlade u v. d. stanju ne nastavlja predugo, jer se osjeća da i Abazović vidi da su neki drugi izabrani. Tranzicija se uvijek pokazala kao ne najproduktivniji period.

POBJEDA: Što će se desiti ako se vlada ipak ne formira, vidimo posljednjih dana poteškoće u pregovorima, jer pojedinci sa liste PES-a, uslovno rečeno, ,,otkazuju poslušnost“ Spajiću? Kakvu bi to poruku o Crnoj Gori poslalo u vrijeme kada govorite o mogućnostima koje treba iskoristiti?

MAKOVEC: Ja mislim da nekih negativnih posljedica neće biti, ali će biti propuštena šansa.

Ove godine imamo nekoliko značajnih koraka. Jedan je posjeta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, koja je jako bitna, jer će to biti neka vrsta rekapitulacije njenog mandata i priprema za sljedeći mandat komisije. Onda će biti veliki skup Berlinskog procesa u Tirani, 16. i 17. oktobra, a nakon toga ide Savjet EU u decembru kada će se održati i Samit EU – Zapadni Balkan. To su četiri jako bitne stvari koje bi Crna Gora trebala da iskoristi, iako vlada bude sastavljena, može iskoristiti prve sastanke sa rukovodiocima EU i nastaviti dobru izlaznu poziciju za iduću godinu. Ako se to ne desi, onda će se morati čekati na drugi ciklus, a bila bi šteta da se izgubi godina dana.

Uloga crkve treba da bude stabilizacijska

POBJEDA: Kako gledate na ulogu crkve u političkim procesima u Crnoj Gori i mislite li da je došlo vrijeme da crkva iz njih izađe?

MAKOVEC: Stav EU je uvijek da mi zagovaramo odvojenost crkve od politike i podržavamo apsolutno građansku vladu. U nekim zemljama crkva ima veliki značaj, u nekim zemljama ima konstruktivan značaj. Ukoliko je uloga crkve stabilizacijska i ukoliko smanjuje tenzije i radi na dijalogu, to je pozitivna stvar. U svakom slučaju, EU zagovara građansku vlast, koja je odvojena od crkve. Takav je sistem u većini evropskih zemalja.

POBJEDA: Ali ne i u Crnoj Gori…

MAKOVEC: Ja pokušavam na svaki način razumjeti specifiku Crne Gore i što se tiče SPC i uloge u Crnoj Gori i mislim da je uloga jedan dio šireg društvenog konsenzusa o bitnim pitanjima o budućnosti i prošlosti, i u dobrom dijalogu, crkva može odigrati pozitivnu ulogu. Mislim da je tu na samoj crkvi da odigra odgovorno i pomirujuće, što bar po nekoj mojoj interpretaciji, jeste njena glavna uloga u našim društvima.