„Moje mišljenje je da nije problem što najbolji kadar napušta Crnu Goru, naprotiv, mislim da je to neophodno za pravilan razvoj ličnosti čovjeka. Ozbiljan problem je, međutim, što se ti mladi ljudi ne vraćaju u Crnu Goru. Kao jedan od glavnih razloga za to vidim cjelokupnu društvenu situaciju u kojoj se naša država nalazi. Mislim da je mladom čovjeku mnogo važnije okruženje u kojem živi i stvara nego ekonomska strana. Nedavno sam u jednoj knjizi pročitao da su Rusi svojevremeno Nikoli Tesli nudili ogroman novac da dođe i stvara u Rusiju što je on odbio uz konstataciju: ‘Ja bih podigao moju stanicu, a vi bi mi je strušili, jer nije okolina zrela’. Ovim primjerom želim reći da je u Crnoj Gori, takođe, u ovom trenutku potrebno da društvo sazrene“, ocjenio je on.

Foto: Privatna arhiva

Ivan Martinović od početka školovanja ima jasnu viziju šta želi:

“Što se tiče procesa obrazovanja sami počeci vezani su za moj rodni grad Cetinje gdje sam završio osnovnu školu  ‘Njegoš’ i Cetinjsku gimnaziju. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja upisujem Elektrotehnički fakultet, Univerziteta Crne Gore, smjer Elektronika, Telekomunikacije i Računari na kojem, kao jedan od najboljih studenata, stičem zvanje magistra tehničkih nauka.

Trenutno sam doktorand na fakultetu u Torontu, a oblast mog istraživanja je primjena vještačke inteligencije u radiologiji. Dodatno, svoje obrazovanje sam sticao na vodećim istraživačkim institucijama poput: Fakulteta elektrotehnike i računarstva- Sveučilište u Zagrebu; Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacionih tehnologija – Josip Juraj Strossmayer Univerzitet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet – Univerzitet u Istočnom Sarajevu, kompaniji Ericsson Nikola Tesla Zagreb, kao i kompaniji  Glosarij-Siemens Healthineers“, priča nam Martinović. 

Foto: Privatna arhiva

Osnovni razlog zašto je odlučio da napusti Crnu Goru je činjenica, kaže, da je oblast vještačke inteligencije u Crnoj Gori na samom početku razvoja, što je neminovno rezultiralo potrebom da se dodatno usavršavi na nekoj od vodećih institucija u toj oblasti. Dodatna motivacija za usavršavanje bila je, ističe, i to što se trenutno nalazi u epicentru zbivanja i gdje svakodnevno može da razmjenjuje ideje sa ljudima koji su glavni autoriteti u oblasti vještačke inteligencije u svijetu.

„Budući da je mentor na mom doktorskom radu, pored prof. dr Milene Đukanović, dr Ervin Sejdić profesor na Univerzitetu u Torontu dobio sam tu čast i privilegiju da dio svog istraživanja sprovedem na Univerzitetu u Torontu. Tema mog istraživanja je primjena vještačke inteligencije u radiologiji. Priliku da se uopšte bavim ovom temom svakako dugujem prof. Sejdiću koji mi je omogućio potrebnu infrastrukturu. 

Moje istraživanje ima za cilj kreiranje novih i orginalnih metoda za automatsku analizu fluoroskopskih rendgenskih snimaka. Kreiranjem ovih metoda omogućiće stvaranje sistema koji će ljekarima olakšati proces uspostavljanje dijagnoze, planiranje procesa liječenja i procjenu efikasnosti tretmana oboljenja koje se stručno naziva disfagija, a odnosi se na poremećaj u procesu gutanja kod ljudi. Iako taj poremećaj pogađa sve starosne dobi, disfagija je najzastupljenija kod starijih osoba prije svega, jer se dovodi u vezu sa oboljenjima koja su karakteristična za stariju populaciju poput neuroloških oboljenja.

Istraživanja pokazuju da je liječenje disfagije u Evropi na značajno nižem nivou u odnosu na američki kontinent, čak u nekim zemljama ne postoje ni definisani protokoli za liječenje tog oboljenja. Moje istaživanje stoga ima i tu dimenziju da ukaže na važnost adekvatnog liječenja tog oboljenja. To je posebno važno imajući u vidu da svjetska populacija stari što će direktno dovesti do povećanja incidencije disfagije“, objašanjava nam Martinović.

Foto: Privatna arhiva

Najveći izazov mu je bio, kaže, izlazak iz zone konfora koja je u većini slučajeva najveći neprijatelj uspjeha. 

„Prokrčiti i pronaći svoj put, zasigurno, bilo je veoma izazovno. Mada, u mom slučaju je sve išlo nekim svojim prirodnim tokom. Uvjek sam pokušao da oslušnem sebe i da u određenim okolnostima donesem odluke koje su mi se činjele adekvatne. Gledajući sa ove distance mislim da su većina tih odluka bile ispravne. U svakom slučaju mislim, da li ćemo pronaći svoj put najviše zavisi od nas samih. Ukoliko nešto stvarno želimo i spremni smo da se tome posvetimo maksimalno, mislim da će rezultati sigurno doći“. 

Martinović trenutno nije nigdje radno angažovan, a jedan od glavnih razloga je taj što se tokom trajanja stipendije za doktorska istraživanja ne smije biti u stalnom radnom odnosu. 

„Ipak, to me nije spriječilo da, poštujući to pravilo, uzmem aktivno učešće u nizu udruženja i fondacija. Tako sam član IEEE udruženja, član ekspertskog tima u Agenciji za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, kao i član fokus grupe ‘Artificial Intelligence for Health’ ITU-Internacionalna Telekomunikaciona Unija.

Lider sam departmana za elektroniku i računare u Crnogorskoj fondaciji za promociju nauke – Prona. U fondaciji Prona trudimo se da promovišemo nauku među mladima organizujući niz edukativnih događaja među kojima se izdvajaju Zimska i Ljetnja škola nauke koje se održavaju na Lovćenu – Ivanovim Koritima. Član sam, takođe, i fondacije Montenegro Makers koju su formirale kompanije Codepixel i NVO Montenegro robotics, a koja je nedavno bila organizator prve robotske lige za osnovce u Crnoj Gori“.

Martinoviću se ukazala i velika prilika da pohađa i ljetnu školu Oksforda. Riječ je, kako nam objašanjava, o programu koji ima cilj da poveže mlade talente koji se bave razvojem vještačke inteligencije, ali i da ukaže na doprinos u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja koji su definisale Ujedinjene nacije.

„U julu me očekuje put koji me vodi do Univerziteta Oksford, gdje ću biti dio ljetnje škole OxML23, a čiji je fokus primjena vještačke inteligencije u medicini. Program te škole je podijeljen u više djelova tako da sam već imao priliku da odslušam predavanja iz prvog dijela, drugi dio je planiran za mjesec jun, a treći ujedno i glavni dio se održava u periodu 13-16 jula. Ta ljetnja škola predstavlja prestižni program koji okuplja vodeće stručnjake iz oblasti vještačke inteligencije, a organizuje je organizacija AI for Global Goals u partnerstvu sa University of Oxford’s Deep Mind i CIFAR-vodećim istraživačkim organizacijama“. 

Foto: Privatna arhiva

Martinovića smo pitali i da li je, iz njegovog ugla, opravdana zabrinutost zbog negativnih efekta koje može donijeti sistem vještačke inteligencije: „Objektivno gledano zabrinutost je sasvim normalna i očekivana reakcija ljudi na pojavu nove tehnologije koja se razvija nevjerovatnom brzinom. Gledajući u prošlost to je pratilo pojavu svih tehnologija koje su imale širi društveni značaj. Ipak, mišljenja sam da vještačka inteligencija, zasad predstavlja samo tehnologiju u rukama čovjeka. Prema tome zabrinutost treba biti usmjerena na ljude koji ovu tehnologiju mogu zloupotrijebiti. Rješenje koje je već predloženo, a sa kojima sam u potpunosti saglasan, odnosi se na donošenje regulacionih mjera o upotrebi vještačke inteligencije“. 

Kaže i da u odnosu na ranije ima dovoljno prostora za afirmaciju oblasti kojom se bavi i u Crnoj Gori. 

„Tokom svojih doktorskih studija trudim se da aktivnim učešćem stručnoj i laičkoj javnosti u Crnoj Gori ukažem na važnost oblasti vještačke inteligencije i njenu moguću valorizaciju u Crnoj Gori. Moj istraživački projekat je pravi primjer kako se uz saradnju sa relevantnim partnerskim institucijama može sprovesti najsavremenije i najprestižnije istraživanje u našoj zemlji. Crna Gora sa svojom pozicijom i prirodnim bogatstvima predstavlja pravi biser i mislim da u budućnosti pored turizma treba raditi na razvoju IT sektora što može postati strateška grana privrede“. 

Foto: Privatna arhiva

Ne krije i da mu je velika želja da osnuje Nacionalni institut za vještačku inteligenciju na Cetinju. Optimista je da će se to i desiti.

„To predstavlja stvarno jednu moju veliku želju i mislim da to Cetinju sa pravom pripada. Cetinju je u prošlosti napravljena velika nepravda kada mu je oduzet status naučnog centra Crne Gore. Budući da su se uvijek iz Cetinja rađale progresivne ideje na nama mladima je da tu tradiciju nastavimo i da svako iz svog domena djelovanja pomogne razvoju Cetinja i Crne Gore.

Stvaranje Nacionalnog instituta za vještačku inteligenciju je neminovan slijed događaja, ukoliko želimo da budemo aktivni učesnici na globalnoj inovativnoj i naučnoj sceni. Mislim da bi se postojanjem tog instituta stvorili preduslovi da mladi ljudi koji se bave oblašću vještačke inteligencije nađu mjesto gdje mogu svoje znanje valorizovati“.

Otkriva nam i da je u planu publikovanje monografije o primjeni  X-zraka u Crnoj Gori koja će, kaže, osvijetliti jednu nedovoljno istraženu oblast. 

„Moja velika želja je da znanja koja steknem u inostranstvu prenosim mlađim generacijama u Crnoj Gori. Mislim da je logičan slijed da se stavim na raspolaganju Univerzitetu Crne Gore kada završim svoje usavršavanje. Da li će u budućnosti doći do te saradnje ne zavisi samo od mene. U svakom slučaju, kako god da bude, siguran sam da ću bilo gdje da budem zasnovao svoj život uvjek gledati da doprinesem razvoju svog rodnog grada i svoje domovine Crne Gore“.

Foto: Privatna arhiva

Osim upornosti, radoznalosti, neophodno je na putu uspjeha, a što često zaboravljamo, njegovati i čovjekoljublje – to je poruka, kaže nam Martinović, koju želi da pošalje mladima:

„U suštini, osobina koja je dominantno uticala na moje dosadašnje rezultate je upravo upornost. Mislim da je to osobina bez koje se ne može postići rezultatu u nijednoj sferi ljudskog djelovanja.

Mjera uspjeha za mene predstavlja kontinuirano napredovanje na privatnom i poslovnom planu. Mislim da su ove dvije komponente neraskidive i da uspješan čovjek mora podjednako voditi računa o njima“, zaključuje Martinović.