“Ta nagrada je ogrezla u mrtvačkom, akademskom pseudo-elitističkom konceptu nagrađivanja. Ovo je par-ekselans skandal evropskog formata. Takođe, to je odluka države da stane na pogrešnu stranu istorije”, kazao je Marunović.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milošu Karadagliću i grafičaru Velju Stanišiću.Žiri su, pored Marunovića, činili predsjednik Nikola Rakočević i članovi Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković i Dragan Koprivica.
Marunović tvrdi da je žiri bio instruisan i blizak krugovima, kako je rekao “Crkve Srbije, aktuelnim vlastima i režimu u Beogradu”.
“Oni su dobili zadatak da podrže Vukovića i daju mu ovu nagradu. O svemu sam bio obaviješten nekoliko dana unazad i htio sam da svjedočim i javnosti prikažem šta mislim o tome”, rekao je Marunović.
Smatra da Vuković nije profil stvaraoca koji bi mogao dobiti ovo najveće državno priznanje.
“Država koje je dozvolila da najveću nagradu dodijeli osobama koje baštine ideje fašističkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, nije država. Taj fašistički pokret je i dan danas aktivan, žilav i živ”, ocjenjuje Marunović.
Govoreći o kandidatima za Trinaestojulsku nagradu, konkretno misleći na The Books of knjige, Marunović je istakao da su oni važna umjetnička pojava u Crnoj Gori.
“Ne znam koliko smo toga svjesni. Oni su crnogorski Monti Pajton, jedan od najvećih crnogorskih brendova. Kad bi nagrada prodisala u tom pravcu i afirmisala takve pojave u društvu, to bi bio veliki pomak”, ukazao je Marunović.
“Pokret za građansku Crnu Goru upao u zamku narcisoidnosti”
Prema njegovim riječima, zadnji događaji su plastično ocrtali sindrome od kojih su oboljeli, kako kaže Marunović, “svi koji zastupaju principe građanske, slobodarske i nezavisne Crne Gore”.
“Upali smo u zamku samozadovoljstva i narcisoidnosti i sindrom elitističkog ketoiziranja unutar te naše ideje. Sve je to doseglo do istorijskog maksimuma. To je praksa sa kojom mora hitno da se prestane. To je kancer koji moramo hitno da izliječimo”, ukazuje Marunović.
Navodi da se zbog svih ovih osobina gubi osnovna srž pokreta, a to je široka inkluzivnost, harizmatičnost i želja da se osvajaju kulture drugih zemalja.
“Postali smo društvo gdje ćete više čuti rušilačko “ne”, nego slobodarsko “da”. To nedostaje našem pokretu slobode”, smatra Marunović.
Detonacija te, kako navodi, dobre energije pokazala se na referendumu 2006. godine.
Preporučeno
“Zato je to “da” u odnosu na “ne”, koje je sve negiralo, bila jedna jako superiorna ideja”, zaključio je Marunović.