Video
Iz CDT-a su podsjetili da je Ministarstvo nedavno na javnu raspravu dalo nacrte zakona o medijima, audiovizuelnim medijskim uslugama i o javnom medijskom servisu Crne Gore.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da se riječ “dezinformacija” ne pominje ni u jednom članu medijskih i drugih propisa, kao i da ti propisi ne nude bilo kakva pravna rješenja za suprotstavljanje tom problemu.
“Dok se Evropska unija i demokratske zemlje već godinama intenzivno bave problemom širenja dezinformacija, kako bi osigurale zaštitu demokratskih vrijednosti i sistema, Crna Gora niti je voljna da prepozna i konstatuje tu prijetnju u svojim zvaničnim dokumentima, niti sposobna da se protiv nje bori”, upozorila je Kovačević.
Kako je navela, dugogodišnje ignorisanje tog problema, između ostalog, dovelo je do toga da je Crna Gora u relevatnim istraživanjima kontinuirano na dnu ljestvice kad je u pitanju medijska pismenost, ali i da ima lidersku poziciju kad je riječ o procentu građana koji vjeruju u dezinformacije i teorije zavjere.
“Tek ćemo morati da se suočimo sa javnom štetom izazvanom dezinformacijama usmjerenim na podrivanje demokratskih procesa, povjerenja u institucije i prijetnje javnim dobrima kao što su zdravlje, obrazovanje ili bezbjednost građana”, kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da je zanimljivo da se zakoni stavljaju na javnu raspravu prije usvajanja Medijske strategije, koja je trebalo da bude gotova još u trećem kvartalu prošle godine što je, kako je navela, kontra elementarnih principa i logike svakog planiranja.
“U nacrtu te strategije koji je bio na javnoj raspravi u martu/aprilu ove godine, jedan opsežan dio je bio posvećen analizi problema dezinformisanja, ali sa nedovoljnim brojem efikasnih mjera za njegovo rješavanje”, rekla je Kovačević.
Ona je podsjetila da je CDT tada, zajedno sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, predložio uspostavljanje Fonda za suprotstavljanje dezinformacijama čiji bi korisnici bili mediji, odnosno ustanovljenje posebne linije finansijske podrške usmjerene na rješavanje konkretnog problema.
Prema riječima Kovačević, iako izvještaj sa javne rasprave nije objavljen, iz predloženog Nacrta zakona o medijima može se zaključiti da nije bilo volje da se taj predlog pretoči u pravni mehanizam koji bi ojačao front za borbu protiv dezinformacija i borbu za novinarstvo u javnom interesu.
To, kako je kazala, nije njihov jedini predlog koji nadležne institucije ignorišu.
“Od marta prošle godine Skupština ćuti o našem predlogu za formiranje odbora koji bi se bavio praćenjem stranih uticaja i dezinformacija, iako prema javno saopštenim stavovima partija postoji više nego dovoljna podrška za njegovo usvajanje”, navela je Kovačević.
Ona je kazala da je borba protiv dezinformacija u Crnoj Gori prazna fraza u govorima političara, “ili zgodna etiketa koja se može prilijepiti medijima ili političkim protivnicima”.
Preporučeno
“U stvarnosti, nema volje za suprotstavljanje dezinformacijama tamo gdje svi staju u zaštitu sebi bliskih propagandista ili privatnih finansijskih interesa medija, umjesto da štite novinarstvo u javnom interesu kao javno dobro koje treba javnu podršku”, zaključila je Kovačević.
