Video
Kovačević je kazala da u svim zapadno-balkanskim zemljama, imamo na vlasti, (ili kao moćne političke aktere), nacionalističke političke elite, te da po svim mjerenjima i indeksima vladavine prava zemlje regiona ostaju loše ocjene ili su na začelju.
,,Napredak se sporo dešava, proces EU integracija traje predugo, decenijama sa vrlo sporim unapređenjima i mi vidimo političku instrumentalizaciju tih identitetskih pitanja, jer ona služe da se skrene pažnja sa onoga čime bi te elite trebale da se bave”, poručila je Kovačević.
Puno je lakše, kaže Kovačević, govoriti da nas susjedi mrze i ucjenjuju, da postoji oružana prijetnja ili identitetska, da nas neko sprečava da napredujemo, nego govoriti šta smo mi na svojoj strani uradili na suočavanju sa prošlošću.
Govoreći o ulozi EU u rješavanju bilateralnih sporova, Kovačević je kazala da EU nema standardizovani mehanizam koji bi značio da se uvijek i na isti način postupa u svakom sporu.
,,EU nema nikakav mehanizam. Zauzet je ad hoc pristup, zavisno od spora, i oni jesu raznoliki i zahtijevaju fleksibilnost” navodi Kovačević.
Objašnjava i da je do sada EU postupala na tri načina.
,,Jedan je aktivni pristup, koji danas vidimo u procesu pregovora između Srbije i Kosova, gdje EU vodi taj proces. Primjer uspješnog aktivnog pristupa je bio i između Sjeverne Makedonije i Grčke koji je rezultirao Prespanskim sporazumom. Pasivni pristup je onaj koji vidimo na snazi kada su odnosi Crne Gore i Hrvatske u pitanju, gdje EU ohrabruje da mi to riješimo sami ili pred arbitražom, bez ikakvog uključivanja. Treći pristup koji je pretrpio dosta kritike, vjerujem opravdane, je pristup u kojem EU zauzima ulogu politički pozicioniranog aktera, kao što je bilo u slučaju spora Sjeverne Makedonije i Bugarske, gdje je EU stala iza svoje članice Bugarske” pojasnila je Kovačević.
Kada su u pitanju odnosi Crne Gore i Hrvatske, o čijim se bilateralnim sporovima ovih dana intenzivno govori, Kovačević podsjeća da odnosi nijesu uvijek bili ovakvi, te da oni zavise od ljudi na vlasti.
,,Trenutno i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori na vlasti preovladavaju desne konzervativne nacionalističke elite i to otežava dogovor. Ipak, bio je i jedan drugi period kad je Hrvatska imala jednu socijaldemokratsko liberalnu vlast, kad su građani imali drugačije informacije o Hrvatskoj nego danas” navela je Kovačević.
U to vrijeme je, kaže Kovačević, Hrvatska bila najveći podržavalac evropskih integracija, te su neprestano u Crnu Goru dolazili hrvatski eksperti da pomažu u različitim oblastima, ustupani su svi prevodi akija. Ipak, napominje da sa crnogorske strane nije urađeno sve što je moglo i što je blagovremeno trebalo da se uradi, te da imamo odnos između dvije zemlje, koji nije simetričan.
,,Prvo, jer je Hrvatska članica EU i nama dosta zavisi od Hrvatske, a njima formalno od Crne Gore ne zavisi ništa. Druga asimetrija o kojoj se ne govori: Crna Gora je vodila agresorski rat protiv Hrvatske, a ne obrnuto. Nije Hrvatska napadala crnogorske gradove, nego smo mi bombardovali Dubrovnik i palili Konavle, i mi smo imali logore na teritoriji Crne Gore i smo mi krali, ubijali i palili. I to je jedna asimetrija i odnos u kome treba nije lako braniti svoju poziciju, a ja lično sam uvjerena da je ne treba ni braniti.
Veliki preokret u odnosima je, kaže Kovaćević, izvinjenje Hrvatskoj početkom 2000. godine, koji je, kako navodi, vodio jednoj dekadi dobrih odnosa, ali se Crna Gora nikada nije na adekvatan način suočila sa tom prošlošću.
Što se Hrvatske tiče, Kovačević smatra da iako postoje u poglavlju 31 zadržavanje Crne Gore, Hrvatska nikad nije promijenila zvaničnu poziciju, a to je da podržava članstvo Crne Gore u EU.
,,Hrvatskoj je više nego drugim zemljama bitno da Crna Gora postanu dio EU. Nama bi bilo bitno ne samo da nam Hrvatska ne bude prepreka, nego da vratimo da nam Hrvatska bude podrška kakva je bila, jer ovaj proces i ako se završi tako da dobijemo preporuku za članstvo, nama će trebati hrvatski glas na nas čuju na adresama, gdje je Crna Gora mikro država i vrlo nebitna”, ocijenila je Kovačević.
Upitana koliko antihrvatski narativi, koji su vidljivi u Crnoj Gori odmažu cijelom procesu, Kovačević ističe da još od “rata za mir” nije bilo ovakvo negativnog narativa o Hrvatskoj.
,,Narativ ne mora da bude zasnovan na netačnim informacijama, već može biti zasnovan na tačnim ali da pogoduju jednoj slici, agendi i svjetonazoru. Mi sa jedne strane imamo dezinformacioni narativ koji je prisutan u marginalim medijima, dezinfo portalima, jedno poistovjećivanje Republike Hrvatske sa NDH, i to se godinama ponavlja. Ali imamo u medijima u Crnoj Gori taj narativ koj bira da izvještava samo o negativnim stvarima iz Hrvatske, i ako ste prosječni čitalac saznajete samo o tom negativnom sporu, a teško da ćete saznati o bilo kakvoj saradnji, koja se dešava na svakodnevnom nivou i o tome koliko smo upućeni jedni na druge” ocijenila je Kovačević.
Napominje da trenutno u Crnoj Gori postoji jedan medijski sektor koji izvještava samo o zločinima, iz čega zaključujete da u Hrvatskoj se ništa ne dešava osim što nacionalisti progone Srbe, i što zaustavljaju Crnu Goru u procesu evropskih integracija, uz, kako kaže, pokoju pozitivnu vijest o Severini.
Preporučeno
,,Ako živite u nekoj drugoj zemlji EU, vjerovatno ćete čitati o u turizmu, o bogatoj kulturnoj baštini, mjestima koje treba obići, o koncertima. Ali u medijima se stvara predstava da je to jedna opasna zona. Dio toga je svjesna namjera i agenda, a dio toga je ljenost. Kod nas se ne prikazuje progresivna Hrvatska, koja je bitna i važna koja će jednom možda biti na vlasti” zaključila je Kovačević.
