„Moramo odmah zajedno početi da radimo na razvoju kulture medijske pismenosti u našim društvima i izgraditi otpornost na dezinformacije. Razvijanje otpornosti na lažne vijesti treba se u svakoj ekonomiji Zapadnog Balkana smatrati skoro glavnom komponentom sveukupne bezbjednosne politike,“ rekla je zamjenica generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Tanja Miščević na otvaranju online seminara o dezinformacijama na Zapadnom Balkanu održanom u Sarajevu 11. i 12. novembra 2020. godine.
Dvodnevni seminar na temu „Rješavanje izazova koje dezinformacije predstavljaju na Zapadnom Balkanu“ organizovao je Savjet za regionalnu saradnju, a podržali su ga organizacija Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), Evropski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji i Evropska služba za vanjsko djelovanje. Provjera činjenica, sveobuhvatan odgovor na dezinformacije, izgradnja otpornosti kroz promociju medijske pismenosti, saradnja sa platformama društvenih medija, podrška kvalitetnom novinarstvu, sloboda medija i podrška vlasti su samo neki od zaključaka sadržanih u izjavi Vijeća za regionalnu saradnju.
„Zajedno sa našim partnerima uključićemo se u regionalne aktivnosti kojima se podržava jača infrastruktura profesionalnih medija, pomaže edukacija različite publike u cilju boljeg razumijevanja širih posljedica dezinformisanja i pogrešnog informisanja, i upućivanja na kritičko razmišljanje i provjeru činjenica,“ zaključila je Miščević.
Na ljestvici od 0 do 100, indeks medijske pismenosti regiona kreće se od 12 do 31, a u vrijeme pandemije brzo širenje istine je važnije nego ikada ranije, a posebno znajući da lažne informacije mogu nekoga koštati života. Lažne informacije dolaze do 1500 osoba šest puta brže od istine. POGLEDAJTE VIDEO
„Od suštinske je važnosti podići svijest o dezinformacijama i razumijeti složenost i posljedice koje one imaju na naš sistem i naše demokratske vrijednosti,“ istakao je Andrea Kaskone, direktor za Jadranski region i Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije.
„Bili smo uvjereni da su naše takozvane konsolidovane demokratije sigurne i bilo je neugodno shvatiti osjetljivost naših institucija koje bi uvijek trebale biti zaštićene. Potrebno je da se sloboda medija u regionu umnogome poboljša, a diskusije poput ove predstavljaju način da se razmjene gledišta o tome kako se nositi sa ovim pitanjem,“ rekla je Luiza Kjodi, rukovodilac organizacije Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa.
„Danas razgovaramo o dezinformacijama, ali ustvari govorimo o tome kako da sačuvamo i zaštitimo naše demokratije i naš otvoreni diskurs. Ne radi se ovdje o tome da se ljudima kaže šta je ispravno, a šta pogrešno, već se radi o tome da se naši građani i demokratije zaštite od manipulacija i obmanjujućih uplitanja. Dezinformisanje nije teoretska debata, ono utiče na ljudske živote, to je pitanje koje se odnosi na cijelo društvo, ne samo na vlade,“ rekao je Luc Gulner, šef Odjeljenja za strateške komunikacije i analizu informacija u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje.
Preporučeno
Na dvodnevnom seminaru okupilo se preko 100 učesnika, predstavnika regionalnih organizacija, vladinih institucija i medija, koji su imali priliku da razgovaraju o uticaju dezinformacija iz različitih uglova, zajedno sa stručnjacima, regulatorima i drugim ljudima od struke. Kao što su izlagači istakli, dezinformacije se mogu odnositi na vanjsko uplitanje i hibridne prijetnje, s obzirom da se informacione operacije koriste da bi demokratski procesi izgubili svoj legitimitet ili da bi se javna rasprava vodila oko određene teme. Iznalaženje odgovarajućih odgovora kako bi se uticaj dezinformacija sveo na najmanju moguću mjeru treba biti dio sveobuhvatne bezbjednosne strategije.
Video